Sadraj:
Novo:
James W. Hackett: "Haiku" i "Haiku poezija"
H.F. Noyes: Čin nestajanja u haikuu
D. Anakiev: Nepoznati um u haikuu
Stevan Mihailović: Zašto haiku?
Nebojša Simin: Haiku poezija Desanke Maksimović
===
D. Anakiev i R. Gilbert: Jakušimska deklaracija
Jim Kacian: Stanje umetnosti: Haiku u SA
Dejvid Dž Lanu: Ne vaš uobičajeni svetac
Vladimir Devide: Prolaznost i ljepota u haiku
Željko Funda: Ponekad, ipak, ptice nebeske!
Jadran Zalokar: Zen-Božanski život
Intervju sa Vladimirom Devideom
Aleksandar Prokopiev: Odakle toliki haiku?
===
Mohammed Fakhruddin: Kopno i more...
Margaret Chula: Harmonija: poezija i činija čaja
Bruce Ross: Iskrenost i budućnost haikua
Intervju sa Milijanom Despotovićem
===
Aleksandar Ševo: Haiku naš nasušniDraga J. Ristić: Haiku: Istok i Zapad
Jim Kacian: Govor o haiku poeziji na Balkanu
H.F.Noyes: Tišina i bezmerje u haikuu
Željko Funda: Neka objašnjenja povodom haikumanije
Susumi Takiguchi: Može li se prevesti duh haikua?
Saša Važić: Putevi i stranputice
Jim Kacian: Šta hoće ti urednici?
Tako je, na primer, Dimitar Anakiev u tekstu objavljenom u Haiku novinama (urednik Dragan Ristić iz Niša) pod nazivom "Haiku radionica", između ostalog, rekao:
"Sa pojavom knjige 'Ptičja staza' (Prosveta, Niš, 1995) kojom sam eleo da obeleim prvih deset godina pisanja haiku, moje haiku vreme je počelo sporije da teče i da izbacuje na površinu probleme kojima sam u prvom periodu poklanjao manje panje.
Jedan od takvih problema je i estetska vrednost haiku stihova. Još od Bašoa potiču estetski sudovi i praksa kolektivnog rada na haiku - tzv. haiku radionice.
Moram reći da me u poslednje vreme baš ovaj aspekt haiku posebno privlači i da većinu vremena posvećujem umetnosti pisanja haiku. Valjda, vremenom, kod svih onih koji se due bave haikuom, brojna i elementarna pitanja prelaze u neki drugi plan, moda u podsvest, i ispoljavaju se spontano, dok se svesna delatnost u haiku fokusira na umetnost pisanja. To verovatno vredi za sve one sa umetničkim sklonostima.
Kakvom idealu se tei dok se bruse haiku stihovi u kojima je već pročišćen duh i vitalna duševnost? Ovo pitanje treba vrlo ozbiljno shvatiti. Ja sam ga postao svestan kada sam u nekoj matematičkoj knjizi video pravilne - geometrijske strukture pojava uzetih iz prirode kakva je, na primer, pahulja. Tada sam prvi put pomislio da se iza svih naoko nepravilnih prirodnih struktura krije pravilan oblik i da je haiku forma baš jedan takav oblik ili, ako ništa drugo, onda njegov simbol. Od tada nadalje sa manje naklonosti gledam na svoje spontane zapise, tj. ne doivljavam ih kao 'uzorak prirode', već teim nalaenju tog uzorka, brušenjem do kristala."