Prikazi knjiga
Novo:
David G Lanoue, Haiku Guy: Michael McClintock
David G Lanoue, Laughing Buddha: Michael McClintock
Dušan Vidaković: S prebolene obale/From the Forsaken Shore: Jadran Zalokar
Milenko D. Ćirović Ljutički, U zagrljaju sjenki/The Embrace of Shadows: Verica Živković
Ljubomir Dragović, Dugo svitanje: Mileta Aćimović Ivkov, Dragan Jovanović Danilov, Vladimir Devide
Željko Funda, Knjiga sendviča: Goran Bubaš
Stefanović Tatjana; Zoran D. Živković: Haiku cvet/ A Haiku Flower: Moma Dimić
Боро Латиновић, Сплав плови реком: Живан Живковић
===
Slavica Blagojević, Gugutkina ogrlica: Vladimir Krasić i Zoran Raonić
Srba Mitrović, S Kalemegana: jesenja haiku slikovnica: Saša Važić
Magleno zvono, savremena japanska poezija: iz uvoda Kajoko Jamasaki
Saša Važić, muddy shoes candy heart: Dimitar Anakiev
Gwiazda za Gwiazda, antologia haiku europejskiego: uvod Max Verharta
Iz predgovora Vasila Moldovana
Sveto drvo rumunske poezije
Flori de tei; Lime-tree flowers (Cvetovi lipe): haiku antologija, antologičari: Ana Ruse, Aleksandra Flora Munteanu, Laura Vaceanu, prev: Aleksandra Flora Munteanu; Constanca, Edutura Boldas, 2006; ISBN (10) 973-87600-7-0; ISBN (13) 978-973-87600-7-3.
Lipa kao kigo. Zamisao Ane Ruse da se sačini antologija na temu cvetova lipe vredna je pažnje. Lipa, koju je Eminesko uzdigao do nacionalnog poetskog simbola, zavređuje da bude poznata i u zemlji i van nje kao “sezonska reč” (kigo) u haikuu. Ova reč, veoma specifična za rumunski jezik, nam može pomoći da se predstavimo i među obožavaocima haiku poezije iz drugih krajeva sveta gde je ovo čudnovato drvo manje poznato i gde, u svakom slučaju, nema onaj značaj kakav ima za našu kulturu. To je omogućeno ovom antologijom koja je ugledala svetlost dana zahvaljujući strasti sa kojom je prevodilac i pesnikinja Aleksandra Flora Munteanu radila na njoj. Pesme autora zastupljenih u antologiji, počev od dobro poznatih (Laura Vaceanu, Radu Patrichi, Martin Nicolae Tomi) pa do početnika (Magdalena Dale, Dana Maria Onica, Constantin Stroe) pune su osećanja prema lipi, prema Emineskuovoj lipi. Sveto drvo rumunske poezije posmatra se iz različitih uglova i na različite načine što čitanje čini prijatnim i otklanja osećaj monotonije, budući da se radi o striktno tematskoj antologiji. Cvet lipe može imati lekovito dejstvo o čemu govori haiku dr. Jules Cohn Botea – «Ostavljeni da se suše / za zimski kašalj / cvetovi lipe.» Ili afrodizijačko, kao u pesmi Magdalene Dale:«Pusta noć / Talas miriše na lipu / preko srca.»
Ekološki aspekt je predstavljen u pesmi Izabele Apostu: «Visoke kule / na purpurnom obzorju / ugušile lipe.» Bez korišćenja personifikacije i stilskih figura, koje nisu odlika haikua, lipa se često javlja kao hipoteza o skromnosti bića Isine poezije, kao što je ovaj haiku Radu Patrichija, napisan u slobodnoj formi: »Stara lipa - / nerascvetano cveće / pokidalo granu.» Za neke autore Eminesku i lipa su jedno te isto: «Tražim / Emineskuovu lipu / u svakoj lipi.» (Mircea Teculescu) No, čak i kada je nema, lipa nas podseća na onoga koji je ostavio dragoceni trag u rumunskom jeziku: »Nigde ni lipe - / Kip pesnika / na morskoj obali» (Laura Vaceanu)
Antologija Cvetovi lipe je zanimljiv i vredan izdavački poduhvat. Uprkos nekim aksiološkim značenjima, autori su imali na umu da pišu na rumunskom jeziku i u svojim haikuima su primenili originalne, specifične elemente koji ovoj antologiji daju lični pečat.
Prevod: Saša Važić