Uzas i uzas...
Dvije smrti u dva tijela,
i jedan prasak i bljesak i uzas...
prolamajuci krik, jecaj i trzaj,
i vapaj i drhtaj i uzas...
i uzas i uzas i uzas...
i klonuli zivoti sa njihovoga lika,
okrvavljena lica, suzne bezivotne oci -
- u besanim nocima proganja me ta slika.
Ah prijatelji, ah taj uzas...
ove suze i nevjerica ova,
ah Boze, ovaj moj olovni uzdah
nije li to kajanje koje vapi za spas!?
Uzas, uzas, prijatelji su ubijeni,
kao razbijeni porculan na plocniku razbacani,
grozota, uzas i horor, moja nocna mora,
od toga bola i krik mi zanijemi...
Ah, ta slika okrvavljenoga lika,
ah, ta nenastanjena tijela u crvenoj tinti zivota,
ah prijatelji, ubise vas pred vratima mladosti,
i moje djetinjstvo usmrtise i svaki razlog radosti,
Ah, pijatelji, taj uzas i uzas...
