Sunčev sistem Galaksija Meteori Asteroidi Verovanja Zanimljivosti
Rečnik Vesti Arhiva Linkovi Download Kontakt

Sunčev sistem

Već od najranijih dana su ljudi posmatrali nebo i poku�avali shvatiti kakve su to "svetleće tačkice" na njemu. Prvi poznati astronom je bio grk Ptolomej koji je �iveo u 2. veku. On je smatrao da se Zemlja nalazi u sredi�tu svemira i da se planete, Mesec pa i Sunce okreću oko nje. Takođe je primetio da se zvezde kreću pravilnim putanjama a da se planete kolebaju. Ovu pojavu je objasnio tako da je pretpostavio da se planete osim po orbitama kreću i po malim kru�nicama. Poljak Nikola Kopernik (1473-1543) je doveo u pitanje Ptolomejevo shvatanje Sunčevog sistema i tvrdio da se Zemlja zajedno sa svim planetama okreće oko Sunca a da se oko Zemlje okreće jedino Mesec. Svoja gledi�ta je objavio 1543.u knjizi "O obrtanjima nebeskih krugova". Ova njegova knjiga kao i gledi�ta su bila zabranjena od strane crkve jer je crkva smatrala da je Zemlja u sredi�tu svemira. Jedina gre�ka u Kopernikovom shvatanju Sunčevog sistema je bila u tome �to je on smatrao da se planete okreću oko Sunca po savr�enim kru�nicama. Treće poimanje Sunčevog sistema je uveo danski astronom Tycho Brahe (1546-1601) koji je tvrdio da se sve planete, osim Zemlje, okreću oko Sunca , a da se Sunce okreće oko Zemlje. I on je smatrao da su putanje planeta i Sunca savr�ene kru�nice. Tek je nemački profesor Johannes Kepler (1571-1630) stekao pravo gledi�te o Sunčevom sistemu. On je prvi tvrdio da se sve planete zajedno sa Zemljom kreću oko Sunca po manje vi�e eliptičnim putanjama.

Sunčev sistem se sastoji od Sunca 9 planeta, 63 meseca, velikog broja kometa i asteroida, međuplanetarnog medija. Mo�emo ga podeliti na unutra�nji i spolja�nji. U unutra�nji Sunčev sistem spadaju četiri terestričke planete.(Merkur, Venera, Zemlja, Mars) Jovijanske planete čine spoljni Sunčev sistem (Jupiter, Saturn, Uran, Neptun). Sve planete i asteroidi se okreću oko Sunca u istom smeru u orbitama koje su u blizini ravni koja je određena zemljinom orbitom i sunčevim ekvatorom a naziva se ravan ekliptike. Orbite svih planeta, izuzev�i Merkur i Pluton čije su skoro kru�ne, su elipse sa Suncem u jednom od fokusa elipse. Na donjoj slici se mogu videti pribli�no tačne relativne udaljenosti orbita pojedinih planeta od Sunca. Najudaljenija planetarna orbita se nalazi na 40 astronomskih jedinica od Sunca, ali je zona uticaja Sunčeve gravitacije mnogo �ira. 

 

Sunce Nama najbli�a zvezda i najsjajnije nebesko telo. Spada u zvezde patuljke, spektralnog tipa G2 sa povr�inskom temperaturom od 5,700 K. Svake sekunde 4 miliona tona solarnog materijala se utro�i u procesu pretvaranja vodonika u helijum....
Planeta Svemirsko telo koje kru�i oko zvezde, a čija masa je suvi�e mala da i samo postane zvezda. Planete su ili stenovita tela (kao Merkur, Venera, Zemlja i Mars), ili gasovita sa malim čvrstim jezgrom (kao Jupiter,Saturn, Uran i Neptun). U Sunčevom sistemu, računajuci i Pluton, koji se po strukturi razlikuje od ostalih, postoji devet planeta....
Asteroidi Mala stenovita tela Sunčevog sistema, prečnika do 1000 km (najmanji astroidi su vličine zrnca pra�ine). Zovu se jo� i planetoidi ili male planete. Uglavnom su nepravilnog oblika, a največi njihov broj kru�i oko Sunca u prostoru između Marsa i Jupitera. Asteroidi su ostaci materije od koje je stvoren čitav Sunčev sistem. Vi�e hiljada asteroida je identifikovano, nekoliko i zaslugom na�ih astronoma (to su asteroidi Jugoslavija, Srbija, Beograd, Vladimir, Simonida....).
Sateliti Tela koja kru�e oko drugog većeg nebeskog tela. Sateliti koje je izgradio čovek su ve�tacki sateliti (ostali su prirodni sateliti). U Sunčevom sistemu do sada je otkriveno preko 60 prirodnih satelita. Najvi�e satelita ima Saturn (18) dok Merkur i Venera nemaju nijednog svog pratioca.
Komete Ledena tela koja obleću oko Sunca u čijoj blizini delimično isparavaju stvarajući tako, nasuprot Suncu, dugačak rep (dugačak i milion km). Građene su od smrznute vode, ugljendioksida, metana i amonijaka te čestica pra�ine i stenovitih parčića. Putanja kometa je veoma ekscentrična elipsa. Generalno razlikujemo dve vrste kometa. Jednu čine komete koje se redovno pojavljuju na na�em nebu (u periodu od 6 do 200 godina) i to su kratkoperiodične komete. U drugu spadaju komete čiji period pojavljivanja je suvi�e dugačak da bi se mogao tačno predvideti (vi�e hiljada godina) i to su dugoperiodične komete.
Meteori Čvrsti komadi materije, različitih dimenzija, koji kru�e oko Sunca i ne mogu se registrovati optičkim putem u slobodnom kosmičkom prostoru. Ti komadi ponekad upadaju u Zemljinu atmosferu gde, usled trenja i drugih procesa, burno sagorevaju i tada se opa�aju kao meteori, odn.  zvezde padalice. Često se meteori (pojava) poistovećuje sa meteoroidima (objekti u kosmosu).

VRH

Hosted by www.Geocities.ws

1