Naselja oko Lašve

Guca Gora
U Travniku je stolovao turski vezir, sultanov namjesnik, pa su fratri cesto u njega dolazili, a najviše da bi placali razne poreze (danak) ili tražili potvrde svojih povlastica. Stoga sutješki, kreševski i fojnicki gvardijan odluce u blizini Travnika sagraditi samostan, da bi imali gdje nocivati, a ne potucati se po hanovima. Tako se tokom 1857. godine poceo graditi franjevacki samostan u Gucoj Gori, u kojemu je jedno vrijeme bila i franjevacka gimnazija. Crkva i franjevacki samostan su doživjeli tragicnu sudbinu 1945. godine kada su partizani zapalili velebni vjerski kompleks i kada su u požaru izgorjele arhiv, knjižnica, umjetnicke zbirke, crkveno ruho, oltari i orgulje. U posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini crkva i samostan su opet doživjeli tragediju kao i vecina sakralnih objekata u travnickom kraju.

Guca Gora pripada medju najstarija naselja u travnickom kraju. Prvi put se pominje pocetkom 15. stoljeca. U Gucoj Gori se nalazi i samostan pored kojeg se i razvio život u ovom mjestu. U okviru ovog samostana djelovala je i prva vjerska škola za pucanstvo i srednja škola, tzv. "Prebendat" koja je kroz stoljeca opismenjavala stanovnike ovog mjesta. Neki od njih su izucili i visoku naobrazbu u njoj.Samostan posjeduje jednu vrijednu biblioteku i jednu manju galeriju slika.

Nova Bila

U najnovijem ratu u Bosni i Hercegovini mnoge stvari se mijenjaju, nastaju novi odnosi, ali se javljaju i nova središta. Tako je Nova Bila, mjesto izmedu Travnika i Viteza, logikom rata izraslo u novo hrvatsko središte. Nove Bile kao imalo znacajnog mjesta nema ni u kakvim enciklopedijama ili leksikonima. Ona je tek od 1974. godine sjedište rimokatolicke župe Duha Svetoga. Prije dvadeset godina u njoj je izgradena prva crkva i župna kuca s dvije velike vjeronaucne dvorane. Crkva zauzima 540 cetvornih metara, a vjeronaucne dvorane 60 i 120 cetvornih metara. Crkva, vjeronaucne dvorane i župna kuca cine jedinstven i monumentalan kompleks.
Prema podacima župnog ureda na podrucju župe Nova Bila živjelo je 1991. godine 3.850 Hrvata katolika. Prema popisu iz 1991. godine u samom mjestu Nova Bila živjelo je 770 stanovnika od cega Hrvata 600 ili 77,92 posto, Muslimana-Bošnjaka 71 ili 9,22 posto, Srba 49 ili 6,36 posto a ostalih 50 ili 6,49 posto. Te godine, a i kroz rat župnik je bio fra Franjo Grebenar, a župni vikar fra Zoran Livancic. S ratnim godinama Nova Bila je postala utocište izbjeglih i prognanih Hrvata, osobito s podrucja travnicke opcine. U Novoj Bili je privremeno sjedište hrvatske vlasti opcine Travnik, u njoj djeluje srednja škola, Hrvatski kulturni centar, limena glazba, hrvatsko kazalište Travnik te športske organizacije i klubovi.

Gornji Dolac

Ovo naselje nosi ime Gornji , a postoji i Donji Dolac, gdje je ranije bila željeznicka stanica. Po broju stanovnika ovo je najvece predgrade Travnika. Naselje se pominje još 1737. godine kao naselje zanatlija, a izvjesno je da Gornji Dolac datira još iz ranijeg perioda. Poznati zanati ovog mjesta bili su: krojacki, zidarski, tapetarski i satlerski. Dozvolom turske vlasti izgradena je katolicka crkva koja je  jos i danas predstavlja lijep i vrijedan sakralni objekat.

Kalvarija i Mošunj
Na podrucju današnjeg sela Mošunj i gradine Crkvina (današnja Kalvarija) mnogobrojni nalazi potvrduju brojnije i trajnije rimsko prisustvo. Tu se nedvojbeno nalazilo važno rimsko naselje (Bistue Nova) koje je bilo i važno raskrižje putova odakle je jedan krak vodio dolinom rjecice Prale na zapad, a drugi i treci krak prema sjevernim ili južnim rimskim provincijama.
Pored Mošunja zanimljivi arheološki predmeti pronadeni su u naseljima Golubovica, Preocica, Grbavica, Krcevine, Orlac, Podcrkavlje, Stara Bila, Rijeka, Han Kompanija.
Po iskopinama iz srednjeg vijeka znacajni su ostaci nekropola i gradina u mjestima Poculica, Zabilje, Gacice, Kratine, ostaci Bosnic-grada ili Škafa u Gornjoj Vecerskoj, Martinovica Glavica-Kremenik i drugim.