 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Travnik
Na pocetku Lašvanske doline smjestio se grad Travnik. Njegova okolina je naseljena još u davnoj prošlosti. Na ovo podrucje kršcanstvo
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
dolazi u petom ili šestom stoljecu. Sam grad Travnik spominje se prvi put 1463. godine . U literaturi ga je ovjekovjecio nobelovac Ivo Andric i sam roden na njegovom širem podrucju. U njemu je nekoc bila glasovita travnicka gimnazija vrhbosanske nadbiskupije, koju su vodili isusovci. Travnicki kraj je poznat po razvijenoj industriji tekstila, kože, odjece, po preradi drveta, i nadaleko poznatom specijalitetu travnickom siru.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine grad Travnik je imao 19.041 stanovnika, od cega 7.373 Muslimana-Bošnjaka ili 38,72 posto, 6.043 Hrvata ili 31,73 posto, Srba 2.131 ili 11,19 posto, "ostalih" 3.494 ili 18,34 posto.
Travnik leži na 44°14" sjeverne geografske širine i 17°40" istocne geografske dužine. Nalazi se u vrlo pogodnom geografskom podneblju.
Travnik se nalazi otprilike u sredini sjeverne umjerene toplotne zone, iako se nalazi u brdovitom predjelu, podjednako udaljenom od jadranskog mora i panonske ravnice. Grad zbog toga ima umjerenu kontinentalnu klimu
Travnik se nalazi na 514m iznad morske visine. Planina Vlasic (2000m iznad mora) pak ima planinsku klimu sa dugom, hladnom i snijegom bogatom zimom i svježim i kratkim ljetom.
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vitez
U sred Lašvanske doline, na rijeci Lašvi, smjestio se gradic Vitez. U povijesti Vitez je malo poznat, iako se nalazi u blizini rimskoga naselja Mošunj s ostacima starokršcanske bazilike. Rimokatolicka župa je osnovana 1861. godine odvajanjem od župe Guca Gora. Sadašnja župna crkva sagradena je 1896.-1900., a obnovljena 1930. godine. U župi se nalazi podrucna crkvica u Dubravicama i na brežuljku Kalvarija, koju su podigli isusovci 1912. godine. Godine 1877. župa je brojila 1.707 vjernika, 1935. bilo ih je 4.256, a pred rat je imala oko 11.500 vjernika.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine opcina Vitez je brojila 27.859 stanovnika, od cega Hrvata 12.675 ili 45,49 posto, Muslimana 11.514 ili 41,32 posto, Srba 1.501 ili 5,38 posto i ostali 2.169 ili 7,78 posto. Ukupan udio Hrvata u stanovništvu opcine Vitez je opadao: 1971. ih je bilo 49, 4 posto, a 1981. godine 46 posto. Udio Musliman-Bošnjaka u ukupnom stanovništvu ostajao je na istoj razini, a Srba je opadao, 7,3 posto bilo ih je na popisu stanovništva 1971. godine.
Vitez je poznat po vojnoj industriji i to je jedan od bitnih razloga zašto su se za njega vodile žestoke borbe. Uz razvijenu vojnu industriju, Vitez je smješten u plodnoj Lašvanskoj dolini vrlo pogodnoj za razvoj poljoprivrede i stocarstva.
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Osim osnovne, u Vitezu je djelovala i srednja škola. S pocetkom rata struktura stanovništva se naglo mijenja; što su bili jaci ratni sukobi, to je u Vitez sve više dolazilo hrvatskih izbjeglica i prognanika s podrucja pod srpskom i muslimansko-bošnjackom vlašcu. Danas je Vitez izrastao u politicko, vojno i kulturno središte Hrvata središnje Bosne.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Novi Travnik
Bosanskohercegovacka opcina Novi Travnik na prometnici je koja je veže s Uskopljem, Bugojnom i Travnikom prema Hercegovini i Dalmaciji s jedne strane, s druge prema Vitezu, Zenici i Sarajevu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Novi Travnik je grad koji se naglo razvio poslije drugog svjetskog rata. U vrijeme kulta licnosti u SFR Jugoslaviji grad je dobio naziv Pucarevo. Novi Travnik je poznat po razvijenoj vojnoj industriji. Ima osnovnu i srednju školu.
U demografskom pogledu opcina Novi Travnik je tipicno nacionalno miješana sredina. Novotravnicka opcina je na popisu stanovništva 1991. godine imala 30.713 stanovnika. Hrvata je bilo 12.162 ili 39,59 posto, Muslimana-Bošnjaka 11.625 ili 37,85 posto, a Srba 4.097 ili 13,33 posto, a ostalih 2.829 ili 9,21 posto. Ako se gleda na popise stanovništva iz 1971. pa 1981. i 1991. godine onda se uocava da su Hrvati smanjivali svoj udio u ukupnom broju stanovništva opcine, jer su 1971. cinili 43,1 posto, a 1981. 40,3 posto. I udio srpskog stanovništva se smanjivao pa je 1971. iznosio 18 posto, a 1981. 13,5 posto.
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Udio Muslimana-Bošnjaka rastao je blago, uz pad 1981. godine, ali se zato od 1971. znatno povecavao udio "ostalih", u koje ukljucujemo Jugoslavene i druge nacionalne manjine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|