Vanjski dijelovi oka

Bjeloočnica (sclera) prekriva oko 85% ukupnog oplošja oka. Bijelo-plavkaste je boje, i sastoji
se od žilavih vlakanaca, te služi za zaštitu unutrašnjosti oka.

Šarenica (iris) se sastoji od mišića i djeluje kao dijafragma. Nalazi se između rožnice i leće.
Sadrži razne pigmente koji su odgovorni za boju očiju. U središtu ima otvor koji nazivamo
zjenica.

Zjenica (pupil) je otvor na šarenici. Crne je boje jer se iz oka ne reflektira svjetlost.

Unutarnji dijelovi oka

Rožnica (cornea) je transparentna struktura debljine 0,5 mm, promjera 12mm, i glavna leća u
očnom optičkom sistemu. Ima indeks loma n=1,37. Pošto je s jedne strane zrak sa indeksom
loma n=1, to je čini jako konvergentnom. Interesantno je da kad gledamo u vodi (indeks loma
vode n=1,33) postaje slabo konvergentna i slika neće biti oštra.

Leća (lens cristallina) upotpunjuje dioptrijski aparat i ima najveću ulogu kod akomodacije. Vrlo
je složeni organ promjera 9 mm a debljine 4 mm. Sastoji se od oko 22 000 vrlo tankih slojeva
sa različitim indeksom loma. Pomoću posebnih mišića mogu se mijenjati polumjeri zakrivljenosti
prednje i stražnje plohe leće, a i pomaknuti slojevi različitog indeksa loma, čime se mijenja i
jakost leće. Debljina leće mijenja se godinama života te starenjem postaje deblja i manje
elastična.
Akomodacija  leće je prilagodba oka za gledanje bliskih predmeta, a ta se prilagodba ostvaruje
promjenom zakrivljenosti (i time promjera) leće. Pri akomodaciji leća teži poprimiti oblik kugle i
time postaje deblja; pritom se uglavnom izbočuje prednja strana leće, što se prema naprijed
pomiče za 0,4 do 0,7 mm.

Kod gledanja dalekog predmeta, ulazni snop svjetla je gotovo paralelan, kružni mišići leće su
opušteni i leća je prilagođena za gledanje dalekog predmeta.
Kod gledanja bliskog predmeta, ulazni snop svjetla je divergentan. Kružni mišići leće zatežu
prednju stranu leće i povećavaju njezinu zakrivljenost.

Conjunctiva (conjunctiva) je dio sluznice koji obavija kapke sa stražnje strane (prednji zid) i dio
koji prekriva prednji dio očne jabučice (stražnji zid).

Žilnica (chorioidea) je dio očne ovojnice između bjeloočnice i mrežnice. Sadrži brojne krvne žile
i živce, a glavna joj je funkcija ishrana oka. Također sadrži tamne pigmente što je bitni jer tako
unutrašnjost oka drži u tami (nema refleksija).  

Vidni živac (nervus opticus) putem električnih impulsa prenosi informacije u mozak. Mjesto
gdje izlazi optički živac potpuno je neosjetljivo na svjetlost jer tu nema niti štapića niti čunjića.

Makula ili žuta pjega (macula) je mjesto na mrežnici sa najvećom koncentracijom čunjića. To je
mala udubina (promjera 2,5 - 3 mm). Centralni dio (Fovea) promjera 0,3 mm uopće nema
štapića te je to područje koje danju daje najjasniju sliku sa najviše detalja.

Mrežnica (retina) je prostor radijusa oko 40 mm na kojem se stvara slika. Mrežnica sadrži
brojne živce i krvne žile. Sastoji se od osam ovojnica, a posljednje dvije sadrže fotoreceptorske
stanice (čunjiće i štapiće).