 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|
 |
|
|
Svima je poznato da se u mraku bolje vidi kada se oko privikne ne mrak. Što je razlog takvoj pojavi?
Vidni sustav djeluje učinkovito uz golem raspon intenziteta okolnog svjetla. Primjerice, svjetlo podnevnog sunca je oko milijun puta intenzivnije od svjetla punog mjeseca. Tu sposobnost nazivamo adaptacijom. Adaptacija na mrak je proces prilagodbe na gledanje u sumraku ili potpunom mraku. Adaptacija na svjetlo je proces prilagodbe na gledanje pri jarkom danjem ili umjetnom svjetlu. Adaptaciji doprinosi već širenje i sužavanje zjenice. No, time se može objasniti tek djelić cijelog adaptacijskog raspona – glavni mehanizam adaptacije temelji se na funkcionalnim razlikama sustava čunjića i sustava štapića, a pritom bitnu ulogu ima ciklus razgradnje i obnavljanja vidnog pigmenta. Kako ljudska mrežnica ima sustav i čunjića i sustav štapića, često se za nju rabi slikovit naziv dvostruka mrežnica (retina duplex). Time se hoće naglasiti da je golemi raspon adaptacije omogućen odabirnom aktivacijom jednog ili drugog sustava, kao i prilagodbama osjetljivosti fotoreceptora unutar svakog od tih sustava.
Adaptacija na mrak ima dva dijela, od kojih prvi (prvih 5 minuta adaptacije) odgovara dosezanju maksimalne adaptacije čunjića, a drugi dio (još 20-25 minuta) odgovara dosezanju maksimalne adaptacije štapića. Drugim riječima, tijekom boravka u mraku bitno se povećava osjetljivost fotoreceptora na intenzitet svjetla, a u tom procesu glavnu ulogu imaju štapići.
|
|
|
|
 |
|
|
|
Uz to, temeljna razlika čunjića i štapići je da nisu jednako osjetljivi na cijeli spektar vidljivog svjetla, tj. na sve valne duljine. Različite vrste monokromatskog svjetla podražuju ili čunjiće ili štapiće. Čunjići su najosjetljiviji na svjetlost valne duljine od oko 550 nm (žutozeleno), dok su štapići najosjetljiviji na svjetlost valne duljine od oko 500 nm (zeleno). Do zapažanja boja dolazi samo kad je intenzitet svjetla dovoljno velik da bi se aktivirali čunjići, a svjetlosne podražaje što podražuju jedino štapiće zapažamo tek kao različite tonove sive boje. To je i glavni razlog zašto se slabi izvori svijetla kao "DeepSky" objekti, kroz teleskop ne vide u boji kao na publiciranim fotografijama.
|
|
|
|
|
|
Potrebno je i poznavati da crveno svjetlo podražaje samo crvene čunjiće, a vrlo slabo podražaje ostale čunjiće i štapiće. Korištenjem crvenog svjetla u mraku, štapići se ne podražuju i ostaju maksimalno osjetljivi. Želite li tokom nočnog promatranja sačuvati oko adaptirano na mrak, trebate se koristiti crvenim svjetlom za čitanje karata, pravljenje skica, zabilješki i svih drugih potrebnih radnji.
|
|
 |
|
|
|
|
Osnovne razlike štapića i čunjića
|
|
|
|
Štapići (zapažanje svjetla)
Oko 120 milijuna Velika osjetljivost, specijalizirani za gledanje u mraku Više vidnog pigmenta, hvataju više fotona Veliko pojačavanje signala, detekcija već jednog fotona Zasićenje (saturacija) pri dnevnom svjetlu Najosjetljiviji na svjetlo valne duljine 505 nm Spora adaptacija na mrak (oko 30 minuta) Slaba oštrina vida Akromatski: jedna vrsta vidnog pigmenta
|
Čunjići (zapažanje boja)
Oko 6,5 milijuna Manja osjetljivost, specijalizirani za gledanje po danu Manje fotopigmenta Manje pojačavanje signala
Zasićenje (saturacija) jedino na jarkom svjetlu Najosjetljiviji na svjetlo valne duljine 555 nm Brza adaptacija na mrak (oko 5 minuta) Velika oštrina vida Kromatski: tri vrste čunjića s tri vrste vidnih pigmenata (svaki osjetljiv na posebni dio vidnog spektra)
|
|
|
|
|
|