Svima je poznato da se u mraku bolje vidi kada se oko privikne ne mrak. Što je razlog takvoj
pojavi?

Vidni sustav djeluje učinkovito uz golem raspon intenziteta okolnog svjetla. Primjerice, svjetlo
podnevnog sunca je oko milijun puta intenzivnije od svjetla punog mjeseca. Tu sposobnost
nazivamo adaptacijom. Adaptacija na mrak je proces prilagodbe na gledanje u sumraku ili
potpunom mraku. Adaptacija na svjetlo je proces prilagodbe na gledanje pri jarkom danjem ili
umjetnom svjetlu. Adaptaciji doprinosi već širenje i sužavanje zjenice. No, time se može objasniti
tek djelić cijelog adaptacijskog raspona – glavni mehanizam adaptacije temelji se na
funkcionalnim razlikama sustava čunjića i sustava štapića, a pritom bitnu ulogu ima ciklus
razgradnje i obnavljanja vidnog pigmenta. Kako ljudska mrežnica ima sustav i čunjića i sustav
štapića, često se za nju rabi slikovit naziv dvostruka mrežnica (retina duplex). Time se hoće
naglasiti da je golemi raspon adaptacije omogućen odabirnom aktivacijom jednog ili drugog
sustava, kao i prilagodbama osjetljivosti fotoreceptora unutar svakog od tih sustava.

Adaptacija na mrak ima dva dijela, od kojih prvi (prvih 5 minuta adaptacije) odgovara dosezanju
maksimalne adaptacije čunjića, a drugi dio (još 20-25 minuta) odgovara dosezanju maksimalne
adaptacije štapića. Drugim riječima, tijekom boravka u mraku bitno se povećava osjetljivost
fotoreceptora na intenzitet svjetla, a u tom procesu glavnu ulogu imaju štapići.

Uz to, temeljna razlika čunjića i štapići je da
nisu jednako osjetljivi na cijeli spektar vidljivog
svjetla, tj. na sve valne duljine. Različite vrste
monokromatskog svjetla podražuju ili čunjiće ili
štapiće. Čunjići su najosjetljiviji na svjetlost
valne duljine od oko 550 nm (žutozeleno), dok
su štapići najosjetljiviji na svjetlost valne duljine
od oko 500 nm (zeleno). Do zapažanja boja
dolazi samo kad je intenzitet svjetla dovoljno
velik da bi se aktivirali čunjići, a svjetlosne
podražaje što podražuju jedino štapiće
zapažamo tek kao različite tonove sive boje. To
je i glavni razlog zašto se slabi izvori svijetla
kao "DeepSky" objekti, kroz teleskop ne vide u
boji kao na publiciranim fotografijama.

Potrebno je i poznavati da crveno svjetlo podražaje samo crvene čunjiće, a vrlo slabo podražaje
ostale čunjiće i štapiće. Korištenjem crvenog svjetla u mraku, štapići se ne podražuju i ostaju
maksimalno osjetljivi. Želite li tokom nočnog promatranja sačuvati oko adaptirano na mrak, trebate
se koristiti crvenim svjetlom za čitanje karata, pravljenje skica, zabilješki i svih drugih potrebnih
radnji.

Osnovne razlike štapića i čunjića

Štapići (zapažanje svjetla)

Oko 120 milijuna
Velika osjetljivost, specijalizirani za gledanje u
mraku
Više vidnog pigmenta, hvataju više fotona
Veliko pojačavanje signala, detekcija već
jednog fotona
Zasićenje (saturacija) pri dnevnom svjetlu
Najosjetljiviji na svjetlo valne duljine 505 nm
Spora adaptacija na mrak (oko 30 minuta)
Slaba oštrina vida
Akromatski: jedna vrsta vidnog pigmenta

Čunjići (zapažanje boja)

Oko 6,5 milijuna
Manja osjetljivost, specijalizirani za gledanje po
danu
Manje fotopigmenta
Manje pojačavanje signala

Zasićenje (saturacija) jedino na jarkom svjetlu
Najosjetljiviji na svjetlo valne duljine 555 nm
Brza adaptacija na mrak (oko 5 minuta)
Velika oštrina vida
Kromatski: tri vrste čunjića s tri vrste vidnih
pigmenata (svaki osjetljiv na posebni dio vidnog
spektra)

Adaptacija oka

Hosted by www.Geocities.ws

1