TEKSTILNA RADINOST U DREŽNICI
PROIZVODI
Od tekstilnih predmeta pokućstva sve do
II svjetskog rata najosnovniji
proizvodi u Drežnici kao i na širem dinarskom području, bili su prekrivači
zvani »gunji«. Pred
II svjetski rat pojedine
žene u selima Donje
Drežnice pod uticajem grada proširuju inventar tekstilnog pokućstva. Kasnije su
se uz »gunje«,
»stroške«, »rute« i »struke« tkali i jastuci,
ćilimi »ćenari«, »polućenari«,
»serdžade« i dr., a svrha im je da ukrase pod, zid
ili
krevete.
»Gunji«
- prekrivači,
tkani su od vune
ili
od kostreti pomiješane
sa vunom u dva nita. Sastoje se od dvije ili četiri pole.
»Strošci«
- slamarice,
tkani od vune ili od vune i kostreti. Ukrašeni su pretkivanjem svijetle i tamne
smeđe potke u vidu četverougaonih motiva.
»Rute«
- prostiraći za pod ili za oblaganje zida iznad sećije,
izrađuju se
od raznih sirovina: vune, vune i kostreti, pamuka i »krpe«, ali uvijek u tehnici
dvonitnog tkanja. Od najjednostavnijih »ruta« koje su ukrašavane u tkanju u vidu
»pasova« (pruga) do »izgrađenih ruta« sa »tilsumima« prije nekoliko godina
počele su se tkati i »rute« u kombinaciji crvene i crne boje u kvadratnoj šari.
Jastuci
-
se izrađuju od vune sa cvjetnim motivima zvanim »boket« u dva nita na
horizontalnom ili vertikalnom »stanu«.
»Struke«
- prekrivači i zastirači od vune,
rađeni
su
tehnikom »klečanja», u kombinaciji više boja ukomponovanih u vidu širih ili užih
horizontalnih pruga »kanica«, koje su ukrašene geometrijskim motivima.
»Ćenari«
i »polućenari« - su ukrasni čilimi za zid ili krevet, koji su
izrađeni od vune i pamuka. Obično su ukrašeni motivima kola izvedenim u više
varijanti. Istovremeno sa intenzivnim širenjem proizvodnje ove vrste ćilima u
Drežnici je raširena i proizvodnja velikih i malih serdžada, rađenih u tehnici
»uzlanja«. Ove prostirke u tekstilnom pokućstvu služe za prekrivanje stolica,
sanduka za brašno, klupa za sjedenje, poda, pored kreveta, odnosno zida.
Ornamenti za ukrašavanje ovih ćilima uglavnom su izrađeni po ugledu na predmete
koji se koriste u svakodnevnom životu (vaze sa cvijećem) ili su ti ornamenti u
vidu stilizovanih biljnih i
životinjskih predstava, npr. motiv »akrapa«, ili je u »polju« data predstava
niše, a na »okolici« motiv koji podsjeća na stepenice itd. Izrada i upotreba
velikih ćilima u Drežnici započeta je tek oko 1972. godine. Ćilimi sa motivima
»kola«
ili
»lala« služe za prekrivanje poda i za ukrašavanje zidova.
Tkanjem na horizontalnom stanu od vune ili od vune i kostreti su izrađivane
i različite torbe: »uprtnjače«, koje služe za nošenje hrane i pletiva,
»žake«, u koje se sakuplja lišće i razni plodovi, a nose se na leđima,
i »žake« koje imaju istu svrhu, ali su manjih dimenzija i nose se oko pojasa.
Tkaju ih u dva nita. Dok je bila u upotrebi tradicionalna nošnja, izrađivani
su muški »pasovi« na horizontalnom stanu pomoću »malog brda«, »u
četiri nita«. »U dva nita« tkane su pregače, dječiji povoji i
pelene, čobanske
kabanice »kokulji«, muške »šarvale« itd. Takođe, i za konjsku
opremu
su tkani određeni predmeti na »stanu«, na primjer, prekrivač za sedlo
zvan
»stelja«.
I Home I Uvod I Proces I Tehnika I Proizvodi I Završna faza I
Copyright © Drežnjak; jesen 2001. godine