PORIJEKLO STANOVNIKA DREŽNICE

PORIJEKLO DREŽANJSKIH RODOVA

OMERIKA (Muslimani, Ušče - Naselje)
Halil Omerika je bio šumar u Drežnici, doselio sa Zijemlja.

OMEROVIĆ (Muslimani, Donje Selo, Ušče)
Matično selo im je Donje Selo odakle su se dvije porodice odselile radi službe u Ušće. Zabilježili smo predanje da su porijeklom od Mihalja (katolika) iz Rakitna. Znaju da su u srodstvu sa Memićima. Po svemu sudeći, staro prezime im je bilo Memić. To zaključujemo po tome što se u sidžilu mostarskog kadije 1839. godine spominje kao zastupnik na vjenčanju Zuko Memić, sin Omera, a u gruntovnom ulošku 8 kao vlasnik upisan je Zukan Omerović, zvan Memić, sin Omera. U gruntovnom ulošku 24 kao vlasnici upisani su: Hasan, Ibrahim i Mehmed Omerović, zvani Memić, sinovi umrlog Omera. U isto vrijeme u gruntovnim ulošcima: 19, 20, 21, 22 i 23 kao vlasnici upisani su: Mustafa, Jusuf, Ramadan, Rizvan i Čerim Omerović, zvani Memić-Ibrić, sinovi Ibrahima.

PALlĆ (Muslimani, Donje Selo)
Oni su doseljenici  iz Jablanice i potomci su hodže koji je službovao u Donjoj Drežnici prije II svjetskog rata.

PENDIĆ (Musilimani, Zagreblje, Lisičine)
Matično selo im je Zagreblje, a jedno domaćinstvo se preselilo u Lisičine. Dobili su prezime po pretku hadžiji Pendi. To je bila bogata aginska porodica. Imali su u Borćanima (Duvno) 168 dunuma livada. Ne sjećaju se koje im je bilo staro prezime. Godine 1890. u Zagreblju postoje dva domaćinstva Pendića. U gruntovni uložak 100 kao vlasnik upisan je Mustafa Pendić, sin Mustafe, a u gruntovni uložak 101 upisani su: Ibrahim i Ahmed, sinovi Alije; Alija, sin Mahmuda; i Mahmud i Šaćira, djeca Omera.

PEZIĆ (Muslimani, Draga)
Pezići su se doselili u Dragu poslije Coke, iz Karađuza. Godine 1890. posjeduju imanja upisana u pet gruntovnih uložaka, i to sve u Dragi. Vlasnici su četvorica braće: Alija, Mustafa, Omer i Ahmed, sinovi Omera, i Jusuf, Ramadan i Begzada, djeca Hasana. Pomenuta četvorica braće očito su podijelila imanje koje je ostalo poslije njihovog oca Omera. Tako su sva četvorica u jednakim dijelovima vlasnici nekretnina upisanih u gruntovni uložak 190. Omer je upisan kao vlasnik u gruntovni uložak 188, a Ahmed 191. Alija i Mustafa su upisani kao suvlasnici, u gruntovni uložak 189, sa tim da su im pripala dva mlina. Djeca Hasanova su suvlasnici upisani u gruntovni uložak 197.

PINJIĆ (Muslimani, Bunčići, Poglavica, Lisičine)
Matično selo im je Bunčići, odakle su se u novije vrijeme preselili u Poglavicu i Lisičine. Imanja Pinjića 1890. godine upisana su u devet gruntovnih uložaka. Kao vlasnici javljaju se lica sa prezimenom Škegrić i Škegrić zvan Pinjić. Svi predstavnici ovog roda nastanjeni su u Bunčićima i samo Mehmed i Pašan imaju pored kuće u Bunčićima i kuću u Lisičinama. Danas u Lisičinama Pinjiči imaju nadimak Pašići, prema pretku Pašanu. Samo jedan dio porodica nosi prezime Škegrić-Pinjić i oni su potomci Pinje koji se spominje u predanju. Ostali Škegrići su kasnije uzeli, takođe, prezime Pinjić.

RAlČ (Hrvati, Ušče, Donje Selo, Zagreblje, Lisičine)
Danas postoje dvije grupe Raiča u Drežnici. Jedni su u Donjoj Drežnici (Ušče i Donje Selo), a drugi u Gornjoj Drežnici (Zagreblje i Lisičine). Na području mjesne zajednice Drežnica Raiča osim u dolini Drežanjke ima i u Donjim Jasenjanima, Ćopima i na Vrdima. Prema opšte prihvaćenom predanju Raiči spadaju u starosjedilačke rodove u Drežnici. Pored ovog shvatanja o starini ovog roda od najstarijeg predstavnika Ivana Raiča, koji je živio u Donjem Selu, zabilježili smo predanje da su se njegovi preci doselili iz sela Strmice kod Mostara bježeći od kuge. Nastanili su se kao kmetovi na zemlji Memić Alije iz Mostara. Po dolasku privremeno su se smjestili u pećini Oknjaći, a kasnije su prešli na lijevu stranu Drežanjke u Donje Selo i odatle u Gornju Drežnicu. Prema pristupačnim izvorima prvi pomen Raiča u Drežnici pada u prvu polovinu XVIII vijeka. Od tog vremena Raiči se kontinuirano spominju u matičnim knjigama. U Donjoj Drežnici prvi put se spominju 1828. godine, kada se ženi Vito, sin pokojnog Mije Raiča iz Donje Drežnice sa Matijom Marić, kćerkom Ante Marića iz Striževa. Za razliku od njih Raiči u Gornjoj Drežnici (Poglavica i Podužje u Lisičinama) na svojoj su, zemlji. U Statusu animarum svi upisani Raiči žive na Podužju. Raiči su se između sebe ženili, što je vidljivo iz Statusa animarum. Naime Raič Stipan je bio oženjen Drinom, rođenom Raič iz Goranaca, a njegov sin Ivan oženio se Lucom, rođenom Kuntić (Raiči iz Donjeg Sela) iz Drežnice. Pored vlasništva na zemlji ovo je još jedan indikator da Raiči u Donjem Selu i u Gornjoj Drežnici nisu u bližem srodstvu i da su oni u Gornjoj Drežnici starosjedioci, a u Donjem Selu doseljenici iz Strmice, kako je već rečeno u pomenutom predanju. Na Vrdima smo uspjeli da zabilježimo samo konstataciju da je u svim selima gdje postoje, Raiča kuća na kraj sela. U to smo se uvjerili i u Drežnici.
 

I Home I Uvod I D. Drežnica I Striževo I G. Drežnica I
I A-C I Č-E I H-J I K-M I O-R I Š-Ž I

Copyright © Drežnjak; jesen 2001. godine