PORIJEKLO STANOVNIKA DREŽNICE

STRIŽEVO

Striževo se nalazi otprilike na polovini puta od izvora Drežanjke do njenog ušća u Neretvu. Pored centralnog sela, koje je smješteno na padinama Javorka, na prelazu u veći kompleks obradivog zemljišta (Velike njive), od raselica iz ovog sela formirale su se i mahale Sveća i Grubilas.
O postojanju ljudskih staništa u granicama ovog sela govore nam materijalni ostaci iz prošlosti. U blizini sela ubicirali smo jednu Gradinu, što nam govori da je u ovom dijelu Drežnice bilo naselja još u doba praistorije. Iz perioda srednjeg vijeka na lokalitetu Gaćice i danas postoji 11 stećaka u obliku ploče, od kojih je pet ukrašeno motivima svastike, polumjeseca, zvijezde, mača i bordure. Pored toga, na mjestu Mladice nalazi se više amorfnih ili nedovršenih nadgrobnih ploča, vjerovatno pripremljenih za groblje na Gaćicama. U mahali Sveća, koju su formirali iseljenici iz Striževa, na lokalitetu Križi nalaze se četiri veoma bogato ukrašena krsta. Prema narodnoj etimologiji naziv Sveća je nastao iz razloga što je na ovom lokalitetu nekad postojala crkva, koja je utonula u zemlju. Za krstove na Sveći, koji svojim ukrasima podsjećaju na uobičajenu ornamentiku i plastiku zapadnohercegovačkih srednjovjekovnih spomenika, u narodu se priča da su podignuti nad grobovima biskupa i njegovih pratilaca. Da je na mjestu Sveća nekad postojala crkva, mi nismo mogli potvrditi postojanjem materijalnih ostataka, mada Lieut Arbuthnot, prilikom svog boravka u Drežnici 1862. godine, navodi da nekoliko ruševina obilježava mjesto na kojem je nekada stajala crkva. Isti autor navodi da su ispod pomenutih krstova sahranjena tri monaha i jedan biskup, a da je na jednom od njih upisana 1400 godina naše ere.
Naziv Striževo prvi put se javlja neposredno po potpadanju ove oblasti pod tursku vlast. U popisnom defteru iz 1468. godine Striževo ima 40 domaćinstava i 7 neoženjenih stanovnika. I slijedeći popisi iskazuju broj domaćinstava u Striževu. Tako 1477. broj domaćinstava raste na 62, 1521. na 90, a toliko ima u Striževu i oko 1525. godine. Sam naziv sela nastao je, vjerovatno, u skladu sa obavezama koje su stanovnici tog naselja imali za vrijeme srednjovjekovne Bosne (Striževo - streći - ostrog – straža - stražarnica).
Nasuprot gore navedenom narodna tradicija koju smo zabilježi u Striževu objašnjava nastanak imena ovog sela time što se u vrijeme nastanka imena sela polje nije radilo, već su se u njemu strigle ovce.
Iz perioda nakon sastavljanja ovih deftera o Striževu nemamo nikakvih podataka sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Za to vrijeme na osnovu podataka iz gruntovnih knjiga koje su sačinjene 1890. godine možemo tačno rekonstruisati raspored kuća u naseljima navodeći imena prezimena svakog domaćina. Upoređujući to stanje sa današnjim stanjem možemo pratiti na koji način su se današnja naselja Striževa formirala i na koji način su se razvijala. Na osnovu podataka iz 1890. godine svi stambeni objekti su se nalazili u samom Striževu osim kuće Halila Topića, pored toga što u Striževu ima kuću sa vrtom, u gruntovnom ulošku broj 49 ima upisanu i kuću na Grubilasu, kao i imanje na istom mjestu. Na Sveći u to vrijeme nije bilo stambenih objekata. Nakon 1890. godine stanovnici Striževa se iseljavaju na Sveću i Grubilas, pa tako danas na Sveći žive Ćućurovići, Bećići, Hodžići, Eglenovići i Šutići, a na Grubilasu pored najbrojnijih Topića i Hodžići. Samo Striževo se danas dijeli na tri mahale. Tako na Kosi žive Zlojići, u Selu Bećići, Hodžići, Šarići, Beglerovići i Ćućurovići, a u Mladicama Hodžići, Beglerovići i Bećići. Striževci su se u pomenutom periodu preseljavali i na Rogebrdo.

I Home I Uvod I D. Drežnica I Striževo I G. Drežnica I
I A-C I Č-E I H-J I K-M I O-R I Š-Ž I

Copyright © Drežnjak; jesen 2001. godine