PORIJEKLO STANOVNIKA DREŽNICE

PORIJEKLO DREŽANJSKIH RODOVA

HASIĆ (Muslimani, Bunčići)
Hasići žive u zaseoku Karađuzi. Znaju da su se nekad prezivali Karađuz i da su dobili prezime po pretku Hasanu. U gruntovnim knjigama 1890. godine upisano je jedno imanje sa kućom u Karađuzima, gruntovni uložak 160, kao vlasništvo Alije i Jusufa Hasića, sinova rahmetli Hasana. Za potvrdu veze između Karađuza i Hasića poslužiće nam podatak iz gruntovnice gdje se kao suvlasnik kmetovskog selišta Soldo, gruntovni uložak 315, u kojem su upisane livade i oranice Ominje, pojavljuje Alija Karađos zvan Hasić sin umrlog Hasana. Očito je da se radi o Aliji Hasiću, koji zajedno sa bratom Jusufom posjeduje kuću i imanje upisano u već pomenuti gruntovni uložak 160. Pisanje prezimena Karađos, umjesto Karađuz, očito predstavlja slovnu grešku, jer stanovnici Drežnice ovaj zaselak isključivo zovu Karađuzi.

HODŽIĆ (Muslimani, Striževo)
Smatraju da su dobili prezime po pretku koji je bio hodža, ali se ne sjećaju koje im je bilo staro prezime. Hodžići su 1890. godine posjedovali deset imanja sa kućama u središnjem dijelu Striževa, raspoređenih u tri grupe. Imanja su bila upisana u slijedeće gruntovne uloške 52, 54, 55, 56, 57, 58, 64, 65 i 72 a pod 73 su upisani Mehmed i Alija Hodžić zvani Taraš, sinovi rahmetli Omera. Porodica upisana u posljednjem gruntovnom ulošku i danas se preziva Hodžić, a Taraš im je, izgleda, jedno vrijeme bio samo nadimak.

HUSEIĆ (Muslimani, Bunčići, Lisičine)
Prema predanju nekada su se prezivali Dulić, a, prije toga, vjerovatno Bunčić. O tome vidi više kada budemo govorili o Bunčićima. U Lisičine se odselila jedna porodica. U gruntovnici su 1890. godine upisana tri domaćinstva. Tada se upisuju pored prezimena Huseić i drugim prezimenom Mujić. Njihov suvlasnički odnos upućuje nas da su Huseići i Mujići još tada bili u relativo bliskom srodstvu i da im je zajedničko prezime nekada moglo biti i Huseić i Mujić.

JAKOVLJEVIĆ (Hrvati, Zagreblje)
Smatra se da je Jakovljevićima staro prezime bilo Jurić i da ih je uvijek bilo samo jedno domaćinstvo. U matičnoj knjizi mrtvih župe Seonica 1823. godine upisano je da je u Drežnici umro Jozo Jakovljević i ukopan u Šarića groblju. Jakovljevići se nakon toga ne pojavljuju u matičnim knjigama do pred kraj XIX vijeka. Jakovljevići u Drežnici su porijeklom od Jurića i novo prezime su dobili po pretku Jakovu.

JURIĆ (Hrvati, Perutac)
Smatra se da su jedan od starosjedilačkih rodova u Drežnici. Jurići su u vrijeme sastavljanja gruntovnice, 1890. godine vlasnici zemlje koju obrađuju, pa čak posjeduju i dva kmetovska selišta. Imanja se nalaze u Zagreblju i na Perucu. Pored nekretnina na Perucu (gruntovni uložak 43) i Zagreblju (gruntovni uložak 123) iste osobe su vlasnici i kmetovskog selišta Brekalo (gruntovni uložak 217) i kmetovsko selište Krešić (gruntovni uložak 122). Agrarom 1924. godine ova kmetovska selišta prelaze u vlasništvo porodica Brekalo i Krešić. Iz gore navedenog vidi se da u to vrijeme sastavljanja gruntovnice Jurići žive i u Zagreblju i na Perucu.

 

I Home I Uvod I D. Drežnica I Striževo I G. Drežnica I
I A-C I Č-E I H-J I K-M I O-R I Š-Ž I

Copyright © Drežnjak; jesen 2001. godine