'+textdescription+'
Hosted by www.Geocities.ws

') jkpopwin.document.close() jkpopwin.focus() }
     Posljednjim ratnim dogadjajima demografska slika kakanjske opcine potpuno je izmijenjena na
�tetu hrvatskog i srpskog pucanstva. No, i prije toga, popisi stanovni�tva potvrdjuju da se udio muslimansko-bo�njackog naroda stalno povecavao, a srpskog i hrvatskog smanjivao. Posljedice su to ne samo veceg nataliteta kod Muslimana-Bo�njaka, nego i vece stope iseljavanja Hrvata i Srba. Prema popisu stanovni�tva iz 1991. godine, od 55.950 stanovnika opcine Kakanj Muslimana-Bo�njaka je bilo 30.528 ili 54,56 posto, Hrvata 16.556 ili 29,59 posto, Srba 4.929 ili 8,80 posto, a ostali 3.937 ili 7,03 posto. Ako ove podatke usporedimo s podacima popisa iz 1971. godine onda vidimo da je udio Hrvata u ukupnom udjelu s 33,2 posto spao u 1991. na 29,6 posto, a Srba s 13,1 posto na 8,8 posto, dok se u istom razdoblju udio Muslimana-Bo�njaka popeo s 31,8 na 54,6 posto. Kakanjska opcina danas je dobrim dijelom etnicki "oci�cena" od Hrvata i Srba. U lipnju 1993. godine kakanjske Hrvate je zadesio veliki egzodus i njih 15.000 je izbjeglo u Vare� i dalje u Herceg-Bosnu, Hrvatsku i Europu. Citava hrvatska sela su ostala pusta, poru�ena, zapaljena, opljackana i bez stanovnika.
Velikosrpska agresija na Bosnu i Hercegovinu na prostoru opcine Kakanj "dovela" je do organiziranog otpora pucanstva. Odmah je osnovan HVO, kojemu je cilj okupiti �to vi�e ljudi za oruzan otpor agresoru. Muslimansko-bo�njacki narod je u pocetku neodlucan, pojedinci su uz HVO, ali se organizira i postrojba Armije BiH. Politickom akcijom neutralizirano je srpsko pucanstvo, koje ne stupa u oru�ani sukob na podrucju opcine Kakanj i koje je uspje�no razoru�ano. Muslimansko-bo�njacke vlasti u Kaknju razlicito priti�cu Hrvate, kidaju i pale hrvatske nacionalne simbole, tradicionalnu hrvatsku trobojnicu i tradicionalni hrvatski grb. S verbalnih pritisaka i poni�avanja, prelazi se na postavljanje barikada, razoru�avanje i uhicenje pojedinih pripadnika i du�nosnika HVO-a, a onda slijede prva ubojstva.

U Kaknju je 17. o�ujka 1993. godine ranjena djevojcica Gordana Rado�, a na nju se pucalo s polo�aja koji je dr�ala Armija BiH. Istog dana vojnici Armije BiH ubili su u Kaknju Ivu Vuletica, zapovjednika HOS-a. Pojedini naoru�ani pripadnici Armije BiH nastoje istjerati Hrvate iz njihovih stanova i kuca. U selu Bilje�evo, vojnici Armije BiH strgnuli su dvije hrvatske zastave, pokidali ih i spalili. Bilo je to 23. o�ujka, a sutradan su uhicena dva vojna policajca HVO-a. Vojnici Armije BiH su na putu Bugojno-Novi Travnik ubili dva kakanjska Hrvata vojnika HVO-a. U travnju 1993. godine muslimansko-bo�njacki ekstremisti su demolirali zgradu zapovjedni�tva kakanjskog HVO-a i ubili jednog vojnika HVO-a. U selu Catici skupina stranih placenika u Armiji BiH spalila je hrvatsku zastavu. Sejo Kezic, pripadnik postrojbe koju je organizirao imam �eval Omerspahic, ubio je no�em u Kaknju stariju �enu Hrvaticu.
U razdoblju od 20. travnja 1992. do 18. svibnja 1993. godine, dok jo� nema otvorenog sukoba HVO-a i Armije BiH na podrucju kakanjske opcine, razne muslimansko-bo�njacke formacije ubile su osam Hrvata. Pripadnici 7. muslimansko-bo�njacke brigade Armije BiH, 18. svibnja 1993. godine poku�avaju izazvati oru�ani sukob pa bez razloga i povoda uhicuju l6 civila Hrvata i Srba.
Njih su  zatocili u motelu "Sretno", i tu su ih zlostavljali.
Kakanjsko selo Ricica oru�ano su napale postrojbe Armije BiH 5. lipnja 1993. godine. Hrvatsko pucanstvo tog sela je izbjeglo u Vare�. Selo je potom opljackano, a kuce su uni�tene. Akciju etnickog ci�cenja sela, taj progon Hrvata izvela je 309. brigada Armije BiH pod zapovjedni�tvom D�emala Hod�ica.
U ranim jutarnjim satima 8. lipnja 1993. godine uslijedila je otvorena agresija Armije BiH na Hrvatima nastanjena sela u kakanjskoj opcini. U tim napadima sudjeluju postrojbe Armije BiH iz Kaknja, Zenice, Visokog i Breze. Napadnuto je i hrvatsko selo Lucici s ocitom nakanom da se presijece komunikacija izmedu Kraljeve Sutjeske i Vare�a. Tada je ubijeno dvoje Hrvata, a vi�e ih je ranjeno. Postrojbe Armije BiH  "ciste "  od Hrvata hrvatska sela Lozancici, �ugoj, Brnj, Gornji Banjevac i Crnac.  Protjerani su starci, �ene i djeca, a vecina mu�karaca je uhicena i zatocena u improvizirane logore u staroj direkciji rudnika u motelu "Sretno" i na drugim mjestima, gdje su bili poni�avani i maltretirani.
�estoko su napadnuta hrvatska sela Slapnica i Slana Gora u kojima je ubijeno devet civila i ratnih zarobljenika, vojnika HVO-a. Vojnici Armije BiH koristili su se jednim dijelom hrvatskog pucanstva kao �ivim �titom.
Iz spomenutih sela hrvatsko pucanstvo je moralo bje�ati. Zatim su napadnuta druga sela i mjesta s hrvatskim stanovni�tvom Te�evo, Seoce, Veliki Trnovci, Dujmovici, Bjelavici, Lipnica, Na�bilj i Kraljeva Sutjeska. Oko 15 tisuca Hrvata krenulo je u zbjeg prema Vare�u. U tim napadnutim selima malo tko od Hrvata je ostao, iz straha pred mucenjem i smrcu. Sva sela su opljackana, odneseno je sve�to se moglo odnijeti, a oko 80 posto stambenih i gospodarskih hrvatskih objekata je spaljeno. Rijeka izbjeglih kakanjskih Hrvata slijegala se prema Vare�u kao svome utoci�tu.

Protjerivanje hrvatskog pucanstva i uni�tavanje hrvatskih sela u kakanjskoj opcini nastavlja se 9. i 10. lipnja 1993. godine. Radiooperateri HVO-a uhvatili su radioporuku iz Sarajeva upucenu zapovjedni�tvu Armije BiH na podrucju kakanjske opcine da se  "posao"  u kakanjskoj opcini mora zavr�iti danas do 18:00 sati,  kada se mora - 'stati'  zbog medjunarodne sigurnosti".  Ta poruka je poslana iz Sarajeva 10. lipnja 1993. Tog dana je poginuo jedan Hrvat civil, a sedam ih je ranjeno. Snajperist Armije BiH ranio je dva hrvatska civila u zbijegu. U selu Ricici je 12. lipnja zarobljen ranjeni Drago Babic vojnik HVO-a, a potom brutalno ubijen.
Blagdan Sv. Ante Padovanskog slavi se 13. lipnja po cijelom katolickom svijetu, a posebno u Bosni. Sv. Antu �tuju ne samo katolici, nego i pravoslavci i muslimani-bo�njaci u Bosni i Hercegovini. I ba� na blagdan Sv. Ante, 1993. u kakanjskoj opcini do�lo je do strahovitog zlocina nad Hrvatima katolicima. Tada su vec bile pale sve obrambene crte koje su dr�ale postrojbe HVO-a. Pripadnici HVO-a su odstupili prema Vare�u, otpora nije bilo, ljudi su bili u strahu i zbijegu.

U selu Drenovnik vojnici Armije BiH nai�li su na skupinu Hrvata djece, �ena, starijih i iznemoglih civila, istjerali su ih na put, na njih otvorili vatru iz vatrenog oru�ja i ubili osam osoba, a vi�e njih lak�e i te�e ranili. U selima Kovaci i Bradarici uslijedio je drugi pokolj. Ubijeno je sedam Hrvata civila, starijih osoba. Strijeljana su tri ratna zarobljenika, vojnika HVO-a. To su bila skupna ubojstva, a pojedinacno je ubijeno jo� 10 civila, a vi�e njih je ranjeno.
Svijet je bio obavije�ten o egzodusu kakanjskih Hrvata i broju i nacinu ubijenih civila i ratnih zarobljenika. Da bi se u ocima svjetske javnosti prikazali kao humanisti, muslimansko-bo�njacke vlasti pozivaju izbjegle Hrvate da se vrate u svoje domove u Kaknju i njegovim selima. Neki su Hrvati povjerovali toj promidjbi i vratili se. Od nekolicine povratnika cetiri su ubijena, a dio je uhicen i zlostavljan u muslimansko-bo�njackim zatvorima i logorima. Pod za�titom UNPROFOR-a, u Caticima je boravilo oko tisucu Hrvata.

U hrvatskim selima ostalo je nekoliko Hrvata i poslije zbjega. Oni su na razne nacine bili maltretirani, a 14 civila je ubijeno. Muslimansko-bo�njacke vlasti nisu dopustile da humanitarne organizacije dopreme hranu, odjecu i lijekove preostalim Hrvatima u kakanjskoj opcini. Poslanu pomoc za �upne Caritase u Kaknju i Kraljevoj Sutjesci muslimansko-bo�njacke su vlasti oduzele.
Iskazi svjedoka o stradanjima hrvatskog pucanstva na prostoru kakanjske opcine potvrdjuju sve te zlocine i svjedoce da su bili strahoviti. U selu Na�bilj �ivjela je samo jedna hrvatska obitelj. Svjedok izjavljuje da su njihovi susjedi Muslimani-Bo�njaci zabranili da tu obitelj posjecuje bilo tko od Hrvata pa i rodbina. Njihovu kucu svakodnevno su cuvala, s potpunim naoru�anjem, po tri vojnika Armije BiH. Oni su ulazili i izlazi iz kuce kad su htjeli i kako im se svidjelo. Jednog dana je Ahmo Kovacevic, vojnik Armije BiH iz sela Na�bilj, maltretirao Hrvata Zorana Jukica, prijetio mu je da ce ga ubiti i uperio mu pu�ku u trbuh. Njihovi susjedi muslimani-bo�njaci su tu hrvatsku obitelj vrijedjali pogrdnim rijecima, prijetili im da ce ih ubiti. Obitelj je morala iseliti se u Vare�.

To se dogodilo ba� na blagdan sv. Ante Padovanskog, a istog dana i u selu Klanjac hrvatsko pucanstvo je maltretirano. Vojnici Armije BiH su upali u selo i prisilili Juru Lovrica, starca od 75 godina, da klececi na rukama i nogama, kao konj, na ledjima nosi vojnike Armije BiH po kuci. Citavo selo se iselilo u Vare�. Kada je upucen muslimansko-bo�njacki poziv izbjeglim Hrvatima iz kakanjskih sela da se vrate u svoje domove, neki Hrvati iz Klanca su se vratili. Zatekli su kuce opljackane i spaljene, kao i gospodarske objekte. Kada su ih opazili, vojnici Armije BiH u selu otvorili su na njih pu�canu vatru; jedan hrvatski civil je ubijen, a drugi su se dali u bijeg, natrag u Vare�.

                                                                                                      Ivica Mlivoncic
Copyright@2007 MarkoD.  -  W.D.S.
Zlocin sa pecatom !
Na pocetak
>>  SJECANJA
HOME   |   FILM O KR.SUTJESCI   |   TURIST INFO   |   RECEPTI   |  MAPA   |   KONTAKT
Kraljeva Sutjeska
>>  BANERI
>>  PJESNICKI KLUB
>>  SUTJESKI KUHAR
>>  MUZIKA UREDNIKA
>>  TURIST INFO
>>  PRICA O DALTONIMA
>>  FRAMA
>>  E - CARDS
>>  VASI POZDRAVI
>>  KS VJESNIK ONLINE
>>  NOVOSTI
>>  CHAT
>>  KNJIGA POSJETITELJA
Sutjeski Newsletter !
Primajte novosti iz Sutjeske od danas !


DIREKTNO U VAS DOM !
ZLOCIN SA PECATOM   13. 6. 1993.
Upisite u gornji prozorcic
vasu E- mail adresu i
klikni na posalji ,
ubrzo cete dobiti
odgovor od nas
sa linkom na koji
trebate kliknutu
i tako ste aktivirali
nas Newsletter !
>>   Stari grad Bobovac
>>  
Grgurevo
>>  
Kraljica Katarina
>>  
M.Z.  Kr.Sutjeska
>>  
Piramide i Sutjeska
>>   Pismo o nama
NASI LINKOVI
Sacuvati Kraljevu Sutjesku je oduvijek znacilo sacuvati
Bosnu. Bilo je vremena kada
se cinilo da je to gotovo nemoguce.
Pa ipak�   >> 
Dani o nama
Hosted by www.Geocities.ws

1