Anasayfa      Yazilar       Forum       Arşiv  

 

 

 

 

 

Ju Lauke(HEWA MUZIRĘ QEREMAN AĞAY)

Dersim Forum

MUZUR AĞA
Ağa Mırzano, Pasa Mırzano
Koyo berz, Qosano
Vıreniya Muzır Ağay meşerę
Wayirę aşira gırano
Eyubę Xiroli heşino pę
Marę rınde nęvano
Ser u sebebę na qewğa ma
Ju ga u ju bize
Suka ję suka Pasę Temiri biya ip-issize

Vatog :?
Arekerde:Hazar Ali
Pajęde: Berxudar be, Bra Hazar, to na lawike arde ma viri, mare biye vesile u ma arşivra eve taę varyantu arde werte. Ni varyantu ra qeyr Enver Çelik ki lawika „Mırcano Mırcano“ vano, nıka waxtę mı çino ke i varyant ki ita bınusni.
Suka Pasę Temiri, Mazra koy ya, peyę Askiregi (Kocatepe) de. Kertę Askiregi ra doym Lęrtigo. Derxulę Mercani ku o het dero. (hawar)

----------------------------->
HEWA MUZIRĘ QEREMAN AĞAY (1)

Mırcano, Mırcano, Muzır Ağayę mı Mırcano
Serę Mırcani bıra tęde gulşeno
Serę ni gulşeni de mız u dumano
Bıra Muzır ağay ra menę, rındo, marę cirano
Muzır ağay persenę, wayirę aşira gırano

Yelçiyę bırusnę çę Momıd ağayi
Bırrę payiji nao jildano
Lazę Momıd ağay destę Muzır ağay ra amo kistene
Hona dewrę dı asmano
Kistena Muzır ağay hęşiyo pę
Ala heqa made se vano
Momıd ağa vano: “Heq adırę sıma wedaro,
Kamo kistena Muzır ağay rę hewle vano.”

Uşęn ağa şiyo diyarę mezela Muzır ağay, dota veng dano:
“Bırayę mıra tępia dı-rę qelfey dove pęro, vist u ju tamamo
Bırayę mıra tępia dı-rę cemati amę pęser, ez tey hurę nęamo
Mordem ke iso xıravın keno, peyniye de phosemano
Mordem ke tewrę (?) keno, gere ke isoniye bımano
Wayi wayi wayi, Muzır ağayę mı wayi
Heq u tala bıvęsno çę İvrahim ağayi
İ bergę kounę ke –ax lemınę- issız verdayi
Męşte-biro yeno ma serde, eskerę Kemal pasayi.”

Qese u qeyde: Khan (varyant: 1)
Vatoğ: Sılemano Qız (1989)
Aręker: Hawar Tornęcengi

Mırcan/Mercan: Pulur de namę ju mıntiqa. Derę (boğazę) Mercani u koę Mercani kin a mıntıqa derę. Naymę xo Vacuğa, doymę xo Erzıngano.


----------------------------->
HEWA MUZIRĘ QEREMAN AĞAY (2)

Mercano Mercano, koę Mercani mız u dumano
Bao Muzır ağay ra menę, ma het de cirano
Mordem ke karę keno, gereke isoni rę bımano
Isoni ke iso xıravın kerd, dayma cıra phosemano
Bırayę Muzır ağay Uşęn ağa şiyo mezela bırayę xo ser, veng dano
Vano: „Bıra tı’ra xover mekuye, tora tępia vist u ju tamamo
Haq ‚ve dewrę sıma sano, sıma bırau rä kam rınde vano!“

Mercani verde sonę hiri
Tıfongi erjinę düri ra düri
Vanę, qol amo şiyo vıreniya Muzıri
„Ser u sevevę merdena mı, -bıra- mılkę mazra Pili.“

Qese u qeyde: Khan (varyant: 2)
Vatoğ: Xal Weli
Aręker: Hawar Tornęcengi


----------------------------->
HEWA MUZIRĘ QEREMAN AĞAY (3)

Bıra Mercano, ağayę mı Mercano
Koyę Mercani ra dust koo Qosano
Mı va, „vıreniya Muzır ağay meso,
Merdene xora bęgumano“
Mı va, „awa ke bıbi, mordemi rę nęmano
Kęs dae ver mordemi rę rınde nęvano“
Uşęn ağa ewro mezele sero veng dano,
Vano, „Bıra to sero asma gulana
Xevera to bıbo, nat u dot çewres tamamo
Bırayę to hurę nino, bęro phepug bıwano.”
Muzır ağay sare no ra
Bęrę şęrę diarę Erzıngani, sıma ve Heq kenę
Zerd u çereo, bayramę Tırkano
Bırayę to hurę nino, bęro phepug bıwano.

Ondęrę Mercani ağayę mı sonę hiri
(laze Eyub ağay vano:)
Bao zalım meso vıreniya Muzıri
Uşęno bırayę xo hurę nino,
Ma serde (vıneto) eskerę kiafiri
Derdunę gıranu de kuno ra ma viri
Roze ve roze qeyat mara kuno düri
Muzır ağay yafça kerda, vęsnayęna ondęrę adiri
Ser u sevetę ma męrata toprağa Piri (Pili)

Ax dina dina, ondęra bęfaydiye
„Bao zalım meso Muzıri vıreniye
Sodıro tiji zereq do, tıfongi erjinę
Gulvang danę ondęra vora sıpiye
Sarey rę mınete kena, zalıma cęniye.“

Qese u qeyde: Khan (varyant: 3)
Vatoğ: İsmailę İmami (Brazaę Sey Qaji, dewa Gemıke, Qızıl Kilse ra)
Aręker: Hawar Tornęcengi

----------------------------->


HEWA MUZIRĘ QEREMAN AĞAY (4)


Da da Mırcano, da Mırcano
Mırcani sero thef u dumano
Vanę, „Nao ke kişiyo ağayę Kırmancano
Sona diyarę dewanę Tırkan, bayramę Tırkano“
Vanę, „nao ke kişiyo begę Kırmancano“
Uşęn ağa sono diarę mezela bırayę xora veng dano:
„Bıra, zerrę to mıra nęmano
Mı to sero dove pęro, vist u ju temamo
Dina de lazę Hemed ağay de nęnu hurę
Phepugo perrçeqer bęro, nat u dot bıwano sęro.”

Çęna Memli Ağay bervena vana:
“Begę mı ke wertę aşira Khali de feteliyene,
Ję gula usari wertę aşira Khal`de ax boye dęne"

Eyub ağa Muzır ağay ra mene
Muzıri persena, wayirę aşira gırano
Muzır ağay persena, wayirę hirę bira’no
Muzır ağay persena, wayirę hawt bıraza’no.
Vano: „dina de wereamayisę mı
Lazę Hemed ağay de çino
Phepugo perrçeqer bęro,
Nat u dot bıwano şęro.
Wıy dayę meso, khılę meso
No tezel u qusıro ma ver sono.”

Qese u qeyde: Khan (varyant: 4)
Vatoğ: Cemşidę İdari (Çemişgezage)
Aręker: Hawar Tornęcengi

(Eyub ağa, Eyubę Xıroliyo, pilę aşira Boliuno.)

------------***---------------

Dersim Forum

 

Back to Top

Hosted by www.Geocities.ws

1