danionama

fdkfdjhgkdjfkhgdjghk

Bobovac Kraljica Katarina Grgurevo Sutjeski kuhar Pjesnicki klub Daltoni Drugi o nama Novosti Chat Sutjeski Vjesnik E-Cards Vasi pozdravi Knjiga posjetitelja

Oltar domovine

Kojim su putem davne 1291. godine pripadnici prosjackog reda Mala braca, nakon ďż˝to su se sa Umbrije, najljepďż˝eg dijela Italije, rasuli po svijetu poslije smrti svetog
Franje (1219. godine), doďż˝li do Bobovca, kule bosanskih kraljeva, nije poznato. Danas, nekih sedamsto godina poslije, u Bobovac, srednjovjekovnu bosansku prijestonicu, i Kraljevu Sutjesku vodi jedan jedini put,
viďż˝e primjeren prohujalim vijekovima nego potrebama motorizovanog putnika namjernika.

Na pocetak

Sto "Dani " pisu o nama !...

Kraljeva Sutjeska

Iz Kaknja, kome bi bolje odgovaralo da se zove Maglaj, gdje zbog cementare (i sa filterima) najbolje posluju auto-praonice, stidljivo se odvaja jedan krak puta koji, po kazivanju upitanih prolaznika, vodi za Kraljevu Sutjesku. Tek se u neka doba, na nekakvoj raskrsnici, ukaďż˝e putokaz sa smjernicama. Jedan kraj se odvaja za Ricicu, ali je neko bezobrazan sa znaka sastrugao nogu od R pa je toponim poprimio sasvim drugo, neďż˝eljeno znacenje. Tim putem, definitivno, necemo, nego onim uz rijeku Trstionicu. Asfaltirana je samo jedna traka, dok druga nikako i ne postoji. Operacije kriďż˝anje i preticanje je skoro nemoguce realizovati bez da se vrďż˝e po okolnim baďż˝cama.

Duhovno uzdizanje Namjernik sit svjetovne problematike vrlo brzo smiraj potraďż˝i u duhovnom ozracju samostana. Samo, ďż˝to ni samostan svjetovna problematika vazda burnog okruďż˝enja nikada nije mogla zaobici. Sve ďż˝to bi se deďż˝avalo u Bosni odraďż˝avalo bi se i na njega. Tako na samim ulaznim vratima stoji oďż˝iljak nanesen projektilom ispaljenim iz zolje i to nedavne 1997. godine, kad se mislilo da je proďż˝la sezona granatiranja.

Samostan je u svojoj dugoj povijesti ruďż˝en u viďż˝e navrata. Zabiljeďż˝eno je da je 1689. godine spaljen za odmazdu zbog turskog poraza pod Becom. Mada njegov danaďż˝nji izgled datira iz 1890. godine, u njegovim stijenama zvone vijekovi i vijekovi. I koliko god da je imao neprijatelja, imao je i prijatelja. Svaki ozbiljan istraďż˝ivac evropske povijesti, pa i historije umjetnosti, u samostanu ce, uz nesebicnu pomoc gvardijana i fratara, otkriti nesluceno blago koje se krije u koricama knjiga iz samostanske biblioteke, kao i u ramovima slika i drugih eksponata tamoďż˝nje galerije i muzeja. Ista ta povijest je fratre naucila da budu obazrivi i kada su prijatelji u pitanju.

Predanje kaďż˝e da je biskup Josip Juraj Strossmayer samostanu poklonio orgulje koje vrijede za najstarije u BiH. One su u Kraljevu Sutjesku na konjima donesene iz Djakova. Nije poznato je li poďż˝tovani biskup iz samostana na tim istim konjima, ili nekako drugacije, odnio, da viďż˝e nikad ne vrati, pet najvrednijih ikona. One ce navodno biti vracene kada u Bosnu do?u malo bolja vremena. A poďż˝to malo bolja vremena u Bosnu, evo vijekovima, ne dolaze, dabogda da ikone viďż˝e ikada iko u Bosni vidi. Do nas je.
Ispod crkve u kojoj se nalaze orgulje je kripta sa posmrtnim ostacima bosanskog kralja Stjepana Tomaďż˝a, koji je ovdje i umro. Kraljica Katarina je pred navalom Turaka uspjela pobjeci u Rim i tamo je i umrla. Od inicijative da se njeni posmrtni ostaci vrate u BiH, za sada joďż˝ nema niďż˝ta. Pored najbogatije zbirke inkunabula (knjiga ďż˝tampanih do 1500. godine) na Balkanu, fratri samostana su posebno ponosni na djela doma?ih autora kao ďż˝to su Besjede i Nauk krstjanski fra Matije Divkovica, koje je ovaj ďż˝tampao u Veneciji, sam u olovu izlijevajuci slova bosancice.

Fra Pavo u ostacima ljetnog kraljevskog dvorca

Pored Divkovica, cijenjeni autor je i slikar Stjepan Dragojlovic, cije ce dvije slike - Bezgrijeďż˝no zacece, nastalo 1621. godine, i Raspece Kristovo, iz 1597, obje radjene u Veneciji, domacin fra Pavo namjerniku s ponosom pokazati. Talijanski majstori nepoznatih imena su autori vecine ostalih djela. Takodjer vas nece pustiti da tek tako prodjete mimo portreta fra Filipa Lastrica, koji kao prvi pisac Povijesti Bosne slovi kao otac bosanskohercegovacke historiografije. Lani je obiljeďż˝eno 300 godina od njegovog rodjenja u obliďż˝njoj Oceviji.

Fra Pavo ce pokazati i knjige pisane na turskom i arapskom jeziku. Ta djela, kao i mnoga druga iz samostanske riznice, joďż˝ uvijek nisu naucno verificirana. Bilo je slucajeva da dodje strucnjak koji zna citati orijentalnie jezike, da bi onda sa njegovim odlaskom necujno otiďż˝la i djela za koja je pokazivao interes. Jednog su svog brata bili poslali da uci orijentalne jezike, samo se ovaj vratio bez svrďż˝ena nauka. Bilo teďż˝ko, kaďż˝e. Teďż˝ko, brate, jaďż˝ta je nego teďż˝ko.

Tu je i zvono izliveno u bronci sa Bobovca iz 15. vijeka, nadjeno pod zidinama grada.

I za ovakav, letimican obilazak samostana i njegovog blaga, namjerniku treba barem pet sati. Tom vremenu obavezno treba dodati joďż˝ jedan u hladu ostataka ljetnog dvora kraljeva Kotromanica, koje je tamo sedamdesetih godina dvadesetog vijeka pronaďż˝ao i otkopao u neposrednoj blizini samostana najveci bosanski arheolog Pavo Andjelic.

Ono ďż˝to svakako na kraju treba dodati jeste da samostan danas kuburi sa strujom, koje malo ima, malo nema. A struju su imali kad je niko imao nije. Dobijali su je sa vlastite minijaturne hidrocentrale, koja je na rjecici Trstionici postojala do 1945. godine. Slicna situacija je i sa telefonom. U Kraljevoj Sutjesci, u kojoj sve ima miris starine, ni telefonski impulsi nisu zaobidjeni. Vjeruje se da je ovdaďż˝nja telefonska centrala iz 19. vijeka.

Izvor : "Dani" Nezavisni News Magazin

Franjevacki samostan

Kraljeva Sutjeska nije samo na dobru glasu zbog dobra glasa operskog pjevaca Ivice ďż˝arica, za koga kaďż˝u da je rodom iz ovoga zaboravljenog bosanskohercegovackog gradica, nego i zbog franjevackog samostana koji stoljecima pokuďż˝ava opstati i sacuvati kako sebe, tako i sve materijalne dokaze o svom bitisanju i postojanju zemlje Bosne. Sacuvati Kraljevu Sutjesku je oduvijek znacilo sacuvati Bosnu. Bilo je vremena kada se cinilo da je to gotovo nemoguce. Pa ipakďż˝

Stari grad Bobovac

Svjetovna problematika Kraljeva Sutjeska je mjesto koje ima sve ďż˝to cini grad: prodavnicu, stanicu milicije, staru bosanska drvenu kucu sa doksatom i izblijedjelom tablom na kojoj piďż˝e da je spomenik pod zaďż˝titom drďż˝ave, franjevacki samostan - najstariju instituciju u BiH, dzamiju za koju ce takodjer reci da je najstarija dzamija u BiH i da je podignuta na mjestu na kome je sultan Murat ďż˝ator podigao.

Tu su joďż˝ jedan kafic i jedna kafana, u kojoj, po priznanju gazde Zlatka, koji tvrdi da su on i Ivica ďż˝aric prvi rodjaci, inventar nije mijenjan od 1972. godine. A i ďż˝to bi ga mijenjao kad se u Kraljevoj Sutjesci niďż˝ta ne deďż˝ava. A i ljudi je sve manje i manje. I ovi koji su ostali kao da ne znaju ďż˝ta bi sa sobom. Ono ďż˝to je sigurno jeste da im se ne ide nigdje. Stanovnici mjesta su oduvjek drďż˝ali do obrazovanja, pa je normalno u Kraljevoj Sutjesci sresti nekog znanog iz studentskih dana s kim se derala klupa ili u citaonici ili u "Steleksu". Preostali mjeďż˝tani pozive kako domovine Hrvatske, tako i domovine Hercegovine, ignoriďż˝u..

Njima je i ova dobra. Od predratnih 12.000, koliko je sa okolnim selima brojala ďż˝upa, ostalo je nekih 2.000 duďż˝a. Danas se samo za blagdane svi okupljaju. A blagdani su nekada u Kraljevoj Sutjesci slavljeni od jutra do mraka. Bilo ih je i neobicnih. Mladenci su se vjencavali samo jedan dan u godini i to iza Boďż˝ica, deset dana pred korizmu. Znalo ih je biti i po sedamdeset na dan. Franjevacki samostan je bio meeting point ovoga kraja.

ďż˝enski svijet je, kao nigdje u Bosni, imao svoje specificne karakteristike. Pored bijelih tkanih odora, sa vezenim motivima specificnim samo za ovaj kraj, noďż˝ena je, u znak ďż˝alosti za kraljicom Katarinom, i crna marama. Starije ďż˝ene su na rukama imale istetovirane kriďż˝eve. Taj detalj je ostao u tradiciji iz turskog vakta i objaďż˝njava se preventivnim razlozima. Djevojka koja bi imala istetoviran kriďż˝ na vidljivom mjestu nije se bojala da bi mogla biti odvedena u harem