''Tko vjeruje u Sina,
ima vječni život;

a tko neće da vjeruje u Sina,
neće vidjeti života;
gnjev Božji ostaje na njemu.''
(Ivan 3:36)
Jednog dana Isus je nekim svojim učenicima postavio dva pitanja: 'Što svijet kaže da sam ja?' i 'Što ti kažeš da sam ja?' Kroz izjave nekih poznatih ljudi pokušat ćemo, barem malim dijelom, odgovoriti na prvo pitanje.

Ako ste već proučavali život Isusa Krista, možda se slažete s većinom mislilaca kako je Isus najjedinstvenija ličnost koju je svijet ikada upoznao. Što temeljitije proučavate Njegov život, to ste više Njime impresionirani. Čak i skeptici i ateisti priznaju Isusovu jedinstvenost.

  Renan, francuski mislilac i ateist, rekao je:''Koja god iznenađenja budućnost može donjeti, jedno je sigurno: Isus nikad neće biti nadmašen.''

  Rousseau, također poznati francuski mislilac, usporedio je Isusa sa Sokratom izjavivši:''Ako su život i smrt Sokrata bili tkani od mudrosti - život i smrt Isusa bili su od Boga.''

  Napoleon je rekao:''Ja znam ljude, a Isus Krist nije bio samo čovjek.''

  Lord Byron, engleski pjesnik koji nije prihvatio kršćanska načela, i koji je umro sa samo 26 godina nakon ispraznog života podređenog svojim sebičnim zadovoljstvima, rekao je o Isusu:''Ako je ikada čovjek bio Bog ili Bog čovjek, Isus je bio oboje.''

  Nedavno je jedan pisac ovako opisao Njegov utjecaj:
''Bio bih potpuo u pravu kad bih rekao kako sve vojske, sve mornarice koje su ikad postojale, svi parlamenti što su ikad zasjedali i svi kraljevi što su ikad vladali - svi oni zajedno nisu utjecali na čovjekov život tako snažno kao jedan jedini život - život Isusa Nazarećanina.''

Dakle, Isusa Krista skeptici i ljudi koji poznaju Njegov život smatraju najjedinstvenijom osobom koja je ikad živjela.

Prisjetimo se početnog pitanja:''Što kaže svijet da je Isus Krist?''
Neki ljudi tvrde da je Isus bio legenda ili mit, da nikad nije postojao.

  Povjesničar Pillip Schaff je napisao:''Postojanje Isusa Krista sigurno je kao i moje vlastito postojanje.''

  Dr. F.F.Bruce je izjavio:''Neki se ljudi igraju mitom, legendom, idealom Isusa Krista; oni koji to čine ne rade to na temelju povijesnih istraživanja!''

  Čak i stoljetni povijesni izvori kao oni Kornelija Tacita, rimskog povjesničara iz 1. stoljeća, detaljno govore o Kristovoj ličnosti.

  Josip Flavije, dobro poznati židovski povjesničar iz 1. stoljeća govori o životu i smrti Isusa Krista, i o tome kako je On tvrdio da je Mesija (Božji Pomazanik) čineći pri tom velika djela.

  Skeptik H.G.Wells posvetio je u Nacrtu povijesti više od dvadeset stranica Isusu Kristu, opisujući Njegov život i smrt s povijesnog stajališta.
Naravno, u Bibliji nalazimo četiri različita detaljna prikaza Kristova života. Primjetio sam da mnogi ljudi ispituju povijesnu autentičnost Biblije, ali ponovo naglašavam kako moramo biti oprezni s tvrdnjama koje nisu utemeljene na pouzdanim istraživanjima. Zapravo, postoji više stoljetnih dokaza povijesne pouzdanosti četriju Evanđelja nagoli za bilo koje drugo djelo klasične literature.
Što kaže svijet da je Isus Krist? Primjetio sam da intelektualci često vole reći kako duhovni i religijski interesi postoje samo zato da pomognu manje školovanim ljudima, da su samo neznalice i neškolovani ljudi zainteresirani za to kako upoznati Boga te da su oni jedini kojima Bog treba.
Dopustite mi da podijelim s vama nešto od onoga što su priznati intelektualci iz naše prošlosti i sadašnjosti rekli o svojim traženjima Boga kroz osobu Isusa Krista.
  Jedan od najprofinjenijih velikana njemačke književnosti Johann Wolfgang von Goethe, pjesnik i dramatičar, nazvao je Isusa 'božanstvenim... Svetim Čovjekom', napisavši:''Ako se Božanstvo ikada prikazalo na Zemlji, bilo je to u osobi Isusa Krista.''
  Dobitnik Nobelove nagrade Aleksandar Solženjicin, priznat u svijetu zbog svojih velikoh literarnih postignuća, otvoreno govori o svojoj vjeri u Isusa Krista i o tome kako ga je za boravka u Gulagu liječnik Židov pridobio za Kristovu vjeru.
  Pisci poput Lava Tolstoja i brojnih književnika nekadašnjeg SSSR-a, utvrdili su kako je Božji Duh potpuno izmjenio njihove živote.
  Lav Tolstoj, slavni ruski pisac, veći je dio svog života proživio kao ateist, ali je pred kraj života izjavio:''Trideset i pet godina svog života prihvaćao sam svijet kao nihilist - ne kao revolucionarni socijalist, nego kao čovjek koji ni u što ne vjeruje. Prije pet godina do mene je doprla vjera. Povjerovao sam u doktrinu o Isusu i cijeli je moj život doživio iznenadnu promjenu - život i smrt prestali su biti zli. Umjesto očaja, okusio sam zadovoljstvo i sreću koju smrt ne može oduzeti.''
  Vjerojatno najveći književni genij svih vremene, William Shakespeare, rekao je prije smrti:''Predajem svoju dušu u ruke Boga, moga Stvoritelja, potpuno vjerujući u Isusa Krista, svog Spasitelja.''
  Profesor Ambrose Fleming, vodeći engleski znanstvenik i umirovljeni profesor elektrotehnike na Londonskom sveučilištu, rekao je o svojoj vjeri u Krista:''U Bibliji nama ničega što bi znanstveniku prouzrokovalo probleme sa Isusom Kristom.''
  Karl Barth, jedan od vodećih intelektualaca prošlog stoljeća, poznat kao 'veliki švicarski mislilac', na pitanje koja mu je najdublja misao što ju je ikad izrekao, odgovorio je:''Isus me voli. To znam.''
  Profesor Charles Malek, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda, govoreći o svojoj vjeri u Krista, izjavio je:''Mi moramo odbaciti podjelu između Krista i svemira, između razuma i vjere.'' Osobno mi je pričao o svojoj predanosti Isusu Kristu kao svom Spasitelju i Gospodinu.
Zato vas molim, nemojte reci kako je Isus bio samo dobar i moralan čovjek, i nemojte prihvatiti zaključak kako On nikad nije postojao i kako je bio samo mit. I molim vas, nemojte misliti da je samo neznalicama i neškolovanim ljudima potreban Krist. Mislim da zbog ljubavi prema istini to ne bi bilo pošteno.
( Tekst iz knjige ''I ne samo tesar.'', Josh McDowell)
top home
Hosted by www.Geocities.ws

1