|
 PHP
je programski jezik interpreterskog tipa namjenjen izradi softverskih aplikacija
koje se izvr�avaju na Windows ili na UNIX-olikim serverima (npr. Linux).
Podr�ava i proceduralno i objektno orjentirano programiranje. Naj�e��e se
koristi kao razvojna platforma za interaktivne Internet stranice. No, vratimo se
malo u povijest da vidimo kako je nastao...
PHP/FI
PHP je nastao iz PHP/FI kojeg je 1995. godine napravio Rasmus Lerdorf,
kombiniraju�i Perl skripte na svojim osobnim web stranicama. On je taj softver
nazvao 'Personal Home Page Tools / Forms Interpreter'. S vremenom je na to
dodavao neke funkcije iz programskog jezika C za komunikaciju s bazama podataka
i publiciranje dinami�kih web stranica. Rasmus je javno objavio k�d svog PHP/FI
da bi ga svi mogli koristiti, ali i ako �ele sudjelovati u budu�em razvoju i
pobolj�anju.
PHP/FI je od po�etka imao neke od osnovnih funkcionalnosti PHP-a kojeg poznajemo
dan danas. Koristio je variable na na�in Perla, automatsko interperetiranje
variabli primljenih iz HTTP formi i omogu�avao uklju�ivanje HTML sintakse.
Sintaksa mu je bila jako sli�na Perl-u, uz ne�to ograni�enja i
pojednostavljenja, ali i sa dosta nekonzistetnosti.
PHP/FI 2.0
Godine gospodnje 1997. pojavilo se drugo izdanje PHP/FI-a - verzija 2.0,
napisano u C-u. Tada ga je koristila grupa od nekoliko tisu�a ljudi �irom
svijeta na oko 50,000 sajtova, �to je otprilike bilo oko 1% Internet domena u
tom trenutku. Iako je ve� nekoliko ljudi intenzivno sudjelovalo u razvoju, to je
i dalje bio uglavnom one-man projekt. PHP/FI 2.0 je slu�beno izdan u studenom
1997. godine, nakon �to je duuugo bio u beta izdanju.
PHP 3
PHP 3 je prvo izdanje koje sli�i na ovo dana�nje, a stvorio ga je dvojac - Andi
Gutmans i Zeev Suraski 1997. godine prepisuju�i kompletni PHP/FI 2.0 jer ih nije
zadovoljavao u razvoju njihovih e-commerce web aplikacija. Andi, Rasmus i Zeev
odlu�ili su sura�ivati u zajedni�kom razvoju PHP 3.0 kao slu�benog nasljednika
PHP/FI 2.0. Tako je nastao novi programski jezik nazvan 'PHP' �to je danas
skra�enica od 'Hipertekst Preprocesor'.
Jedna od najve�ih kvaliteta PHP 3.0 je bila mogu�nost dodavanja novih
funkcionalnosti (pro�irenja). U nastavku, radi mogu�nosti uporabe razli�itih
baza podataka, protokola i API-ja, ba� mogu�nost dogradnje pro�irenja je
privukla jo� vi�e programera koji su razvijali razne module za funkcionalna
pro�irenja. Klju� uspjeha PHP 3.0 je, dakle, bila mogu�nost modularnih
pro�irenja, objektno orjetirana sintaksa i primjenjivost za web programiranje.
Stabilna verzija PHP 3.0 je slu�beno izdana u lipnju 1998. godine, nakon
otprilike 9 mjeseci testiranja. Tijekom 1998. godine, PHP se �iri na desetke
tisu�a korisnika i stotine tisu�a web poslu�itelja zauzimaju�i pri tome udio od
oko 10% svih Internet poslu�itelja.
PHP 4
Od zime 1998., Gutmans i Zeev Suraski su po�eli rad na rekonstrukciji jezgre
PHP-a. Ciljevi su bili pobolj�ati karakteristike kompleksnih aplikacija i jo�
vi�e pove�ati modularnost PHP-a.
Novi PHP interpreter, nazvan 'Zend Engine' (od Zeev and Andi), postigao je
zadane ciljeve i predstavljen je prvi put sredinom 1999. PHP 4.0, baziran na
ovom interpreteru sa novim pro�irenjima izdan je slu�beno u svibnju 2000, skoro
dvije godine nakon pojave PHP 3.
Osim pobolj�anja jezgra i novih ekstenzija, zna�ajne novosti su bile podr�ka za
jo� vi�e web poslu�itelja, HTTP sesije, output buffering i sigurniji na�in
rukovanja korisni�kim podacima.
PHP 4 je trenutno zadnja verzija PHP-a. Danas PHP koriste stotine tisu�a
programera na skoro 10 milijuna web poslu�itelja, odnosno nalazi se na preko 20%
Internet domena.
PHP 5
Iza�la je i nova verzija PHP-a koja je u potpunosti stabilna. Dolazi sa jo� vi�e
modula za podr�ku raznim novim tehnologijama (npr. XML), te �e omogu�ava potpuno
objekno orjentirano programiranje (prema uzoru na Javu).
|
