Vrtoglavim razvojem mre�a temeljenih na TCP/IP protokolu, bilo da se radi o Internetu ili intranetu, javlja se mno�tvo novih usluga i servisa, te samim time i potreba za kvalitetnom i brzom izradom interaktivnih Web stranica.

Programiranje na strani poslu�itelja, unazad nekoliko godina, je bio poprili�no te�ak i zamoran postupak. Izraditi aplikaciju za obradu korisni�kih unosa i pristup bazama podataka koriste�i Common Gateway Interface (CGI) zahtijevalo je znanje kompliciranih jezika kao �to su Perl ili C. Svaki puta kada bi korisnik pokrenuo CGI skriptu, na poslu�itelju bi se stvorio novi proces i kreirala instanca aplikacije, zauzimaju�i tako skupo procesorsko vrijeme i memoriju. Situacija bi bila tim gora, ako bi istovremeno pristupilo nekoliko desetaka korisnika. Isto tako, razvoj je bio neefikasan. �esto nije postojalo prijateljska, vizualna razvojna okolina koja bi omogu�avala pregled tijekom razvoja ili otkrivanje pogre�aka.

Tome se stalo na kraj pojavom Microsoft Active Server Pages (ASP). "ASP je nova tehnologija temeljena na skriptiranju na strani poslu�itelja koja omogu�ava izradu i izvr�avanje dinami�kih,interaktivnih web stranica."(izjava Microsoft-a). Upotrebom ASP-a mogu�e je integrirati HTML stranice, naredbe skript jezika, COM i DCOM komponente, XML te stvarati aplikacije bazirane na troslojnoj arhitekturi. Tako�er, njegovom primjenom znatno se pove�ava efikasnost i racionalno kori�tenje resursa.

Skripte koje se izvr�avaju na strani poslu�itelja pisane u ASP-u omogu�avaju komunikaciju sa bazama podataka, personalizaciju web stranica prema zahtjevima klijenata ili kori�tenje metoda i svojstava specifi�nih za pojedini web preglednik i njegove verzije.

Na�in obrade .asp stranica u browseru je malo druk�iji od obrade .html stranica. Naime, skripta na strani poslu�itelja se po�inje izvr�avati kada preglednik od Web poslu�itelja zatra�i .asp datoteku. On tada poziva ASP aplikaciju koja obradi cijelu datoteku, izvr�i naredbe skripte i po�alje stranicu pregledniku. Iz razloga �to se ASP skripte izvr�avaju na poslu�itelju (a ne na strani klijenta), Web poslu�itelj odradi ve�inu posla oko oblikovanja dinami�kih HTML stranica poslanih pregledniku. Zbog toga �to se klijentu �alje samo gotov sadr�aj, on ne mo�e dobiti na uvid naredbe skripte koja je generirala stranicu. U jednu ruku, taj na�in obrade je bolji jer korisnik ne zamara vezu i ra�unalo sa obradom koda stranice, ali u drugu ruku klijenti vi�e nemaju uvid u kod (eng. "source") stranice.
Cijelu komunikaciju mo�emo sa�eti u 6. to�aka :
1. Klijent generira zahtjev za .asp stranicom.

2. Zahtjev se prenosi Internetom.

3. Nakon primljenog zahtjeva Web poslu�itelj poziva ASP aplikaciju.

4. ASP kod se izvr�ava i povezuje sa potrebnim komponentama (poslovna logika, baze podataka, ...).

5. Generirani HTML kod (odgovor)se prenosi do klijenta.

6. Preglednik klijenta interpretira HTML.

ASP se isporu�uje unutar Microsoft Internet Information servisa (IIS) koji maksimalno koriste dostupne tehnologije i integriraju se sa drugim Microsoftovim proizvodima. Koriste�i spomenutu Active Scripting tehnologiju, ASP je neovisan o programskom jeziku �to konkretno zna�i da se za ASP mo�e koristiti bilo koji skriptni jezik za koji je instaliran odgovaraju�i skriptni stroj (eng. scripting engine). ASP se trenutno isporu�uje sa VBScript i Jscript skriptnim stojevima, ali mogu�e je instalirati i podr�ku za druge programske jezike kao �to je danas vrlo ra�ireni Perl.

Razvojni alati predvi�eni za ASP programiranje omogu�avaju jednostavnu implementaciju svih aplikacijskih slojeva te kori�tenje komponenata izra�enih programskim jezicima kao �to su Visual Basic, C++ ili Java te njihovo instanciranje iz skripti ili drugih komponenata. Iako se ASP razvija u smjeru podr�ke svih programskih alata i potpune neovisnosti o kodu, trenutno se implementira skriptnim jezicima. Zanimljiv je podatak da oko 90 % svih Web aplikacija napravljenih koriste�i ASP tehnologiju koristi VBScript.