Marino Fonovi�
Posljednjih desetlje�a veoma je ra�irena uporaba posebnih aluminiziranih folija (Mylar folije) koje se postavljaju ispred objektiva. Na ovu veoma tanku i �vrstu plasti�nu foliju nanesen je tanki sloj aluminija, takva folija odbija 99 posto Sun�eve svjetlosti tako da je promatranje posve sigurno. U nedostatku Mylar folije za fotografiranje Sunca mo�emo upotrijebiti tamno staklo od maske za zavarivanje ili jo� bolje guste neutralne filtere (ND - neutral density filter) koji se stavljaju ispred objektiva fotoaparata.
Filteri napravljeni posebno za fotografsku uporabu ne pru�aju dovoljnu za�titu prilikom vizualnih promatranja. Preporu�amo vam da ni ku�i�te fotoaparata ne izla�ete direktnoj Sun�evoj svijetlosti, mo�ete upotrijebiti sjenilo od crnog kartona. U koliko va� fotoaparat nije refleksni ne zaboravite postaviti filter na prednji otvor tra�ila, filter mo�e biti izradjen od vi�e slojeva neeksponiranog crno bijelog filma razvijenog do maksimalne gusto�e.
Va�no je napomenuti da prilikom fotografiranja pojedinih faza djelomi�ne pomr�ine Sunca treba primjenjivati isti novo za�tite kao i kod snimanja potpuno osvjetljenog sun�evog diska, za�titni filter se ne koristi jedino u vrijeme sredi�nje faze potpune pomr�ine koja obi�no traje do 5 minuta.
Prilikom fotografiranja Sunca zbog obilja svjetlosti mo�emo upotrijebiti kontrastne filmove niske osjetljivosti i visoke rezolucije. Za ovu vrstu astronomske fotografije najprimjereniji su crno bijeli filmovi, jer je boja Sunca prakti�ki bijela. Radi smanjenja intenziteta svjetlosti upotrebljavamo razli�ite filtere u boji (npr. folija Mylar), koji propu�taju svjetlost samo u odredjenom spektralnom dijelu. U tom slu�aju na filmu u boji slika Sunca imat �e nestvarnu boju - zelenu, plavu ili narand�astu. Kori�tenje filmova u boji po�eljno je prilikom fotografiranja potpune pomr�ine Sunca. Medju crno bijelim filmovima niske osjetljivosti za fotografiranje Sunca najbolje je odabrati znameniti Kodakov Technical Pan 2415, koji ima izuzetno malo zrno. Kao alternativu mo�emo uptrijebiti neki drugi crno bijeli film �ija osjetljivost nije ve�a od 50 ISO. To su npr. filmovi Ilford Pan F ili Agfa APX 25.
Za po�etnike su najpovoljniji diafilmovi (slide film) i to iz vi�e razloga, prvi je ekonomi�nost. Naime, prilikom fotografiranja Sunca potrebno je napraviti puno snimaka medju kojima odaberemo najbolje. Iako su diafilmovi skuplji od negativa u boji, poslije razvijanja odmah imamo kona�an rezultat. Kada snimamo na negativ moramo radi kontrole izraditi fotografije svih snimaka na filmu �to je prili�an financijski izdatak. Osim toga slika na diapozitivu je znatno bolja od pove�anja u boji koje dobijemo s negativa jer u komercijalnim foto laboratorijima u pravilu lo�e izradjuju astronomske fotografije, koje su u mnogome specifi�ne. Kona�ni rezultati su �esto razo�aravaju�i iako su negativi solidni. Iz najboljih diapozitiva u specijaliziranim fotolaboratorijima mogu se takodjer izraditi kvalitetna pove�anja. Medju slide filmovima u boji moramo odabrati one s manjom osjetljivo��u kao �to su Fuji Velvia (50 ISO), Agfa 50 RSX, Kodak Elite II 50, Kodak Ektachrome 64 EPR ili Kodakchrome 25.
Da bismo mogli slikati Sunce prije svega moramo imati fotoaparat, najprikladniji su zrcalni - refleksini s ugradjenim svjetlomjerom, kod kojih kroz tra�ilo vidimo ono �to �emo kasnije uhvatiti na filmu. Kod ovakvih fotoaparata lak�e je izo�triti sliku kada snimamo preko teleskopa. Nikad ne gledajte u Sunce kroz tra�ilo fotoaparata bez odgovaraju�eg filtera! Pomo�u ugradjenog svjetlomjera to�no izmjerimo svjetlost Sun�evog diska i tako najlak�e odredimo vrijeme osvjetljavanja. Premda su ekspozicije prilikom snimanja Sunca obi�no kratke, po�eljno je koristiti �i�ani okida�. Bez obzira na na�in slikanja preporu�ljivo je fotoaparat pri�vrstiti na stabilni fotografski trono�ac. U koliko snimamo preko teleskopa po�eljno je da ima ekvatorijalnu monta�u i satni mehanizam. Veli�inu Sun�evog diska na negativu mo�ete jednostavno odrediti tako da �ari�nu daljinu objektiva podijelite sa 110.
S obzirom da Sunce slikamo s zaslonom zatvorenim na f/11, f/16, f/22 i pritom koristimo samo sredi�nji dio objektiva, ove pogre�ke postaju zanemarive. Prilikom slikanja Sunca gdje svjetlosti imamo i previ�e, mogu se upotrijebiti i tzv. telekonverteri kojima pove�avamo �ari�nu daljinu objektiva. Naj�e��e je u uporabi telekonverter koji pove�ava �ari�nu daljinu objektiva za 2 puta, primjerice 200 mm telobjektiv postaje 400 milimetarski i tada �e slika Sunca na negativu biti dvostruko ve�a. Pri tome ne smijemo zaboraviti veli�ine zaslona na objektivu pomno�iti s faktorom pove�anja telekonvertera (200-milimetarski teleobjektiv s zaslonom zatvorenim na f/11, s telekonvertorom (2X) postaje 400-milimetarski objektiv s zaslonom f/22). Neki fotografi izmedju objektiva i fotoaparata stave dva i vi�e telekonvertera da bi dobili �im ve�u sliku Sunca, medjutim moramo znati da svaki takav dodatak smanjuje kvalitetu slike.
Osim fotoaparata s teleobjektivom i stativa, prilikom snimanja Sunca neophodan nam je i odgovaraju�i filter kojim moramo smanjiti svjetlost slike Sunca o �emu smo vi�e govorili u prvom dijelu ovog napisa. Jedan od na�ina smanjenja intenziteta Sun�eve svjetlosti je uporaba neutralnih fotografskih filtera. U nastavku imamo jednostavnu formulu za izra�unavanje ekspozicije za slikanje potpuno osvjetljenog Sunca i svih faza djelomi�ne pomr�ine uz uporabu 5,0 ND filtera:
Ekspozicija = (f-broj ili otvor zaslona) 2 / osjetljivost filma ISO x 100
Npr. za film osjetljivosti 200 ISO, uz otvor zaslona f/11 formula daje pribli�no vrijeme osvjetljavanja od 1/165 sekunde.
