U vrijeme djelomi�ne pomr�ine mo�ete vidjeti kako tamni Mjese�ev disk postupno zakriva Sunce, nakon dosezanja maksimalne faze djelomi�ne pomr�ine tamni disk se postupno odmi�e. Sve �to smo dosad rekli o snimanju Sunca odnosi se i na snimanje svih faza djelomi�ne pomr�ine Sunca. Medjutim, snimanje sredi�nje faze potpune pomr�ine Sunca u mnogome je specifi�no.
Prilikom djelomi�nih pomr�ina, Sunce izgleda poput srpa. U vrijeme potpune pomr�ine mo�emo promatrati nekoliko osobito zanimljivih pojava. To je u prvom redu korona koja lepezasto okru�uje Sunce u trenutku kada je Sun�eva fotosfera potpuno zakrivena Mjesecom.
ekspozicija u sekundama = 250 / �ari�na daljina objektiva (mm)
Npr. objektiv �ari�ne daljine 1000 mm po�et �e na filmu pokazivati pomak kod ekspozicije od 1/4 sek. (250:1000=1/4) Premda ve�inu snimaka tokom potpune pomr�ine mo�ete na�initi kra�im ekspozicijama, dobro je koristiti ekvatorijalnu monta�u s pra�enjem koje �e tijekom cijelog snimanja dr�ati Sunce u sredi�tu vidnog polja. Da bi mehanizam za pra�enje ispravno radio potrebno je izvr�iti rektifikaciju, odnosno rektascenzijsku os ekvatorijalne monta�e dovesti u paralelan polo�aj s nebeskom osi tj. sa Zemljinom osi rotacije.
U koliko snimate preko teleskopa mo�ete imati pote�ko�a s fokusiranjem, (kod teleobjektiva samo namjestite na oznaku beskona�no) tijekom potpune pomra�ine fokusiranje mo�ete izvr�iti na nekoj od sjajnih protuberanci. S obzirom da se u vrijeme sredi�nje faze potpune pomr�ine snimanje vr�i bez filtera, pazite da filter ne maknete prerano!
Vremensko razdoblje tijekom potpune pomr�ine u kojem se snima bez filtera omedjeno je prvom i drugom pojavom Bailyevog prstena. Za snimanje potpunih pomr�ina koristite filmove osjetljivosti oko 100 ISO, takvi filmovi imaju malu zrnatost, daju bolje kontraste i bogatije boje.
Za vrijeme pomr�ine Sunca mo�ete snimiti zanimljivu fotografiju u koliko na jedan snimak na�inite vi�e ekspozicija npr. u razmacima od 10 minuta. Da biste mogli primjeniti ovu metodu morate imati fotoaparat koji omogu�uje vi�estruku ekspoziciju na isti okvir filma. U koliko koristite fotografski filter ND 5.0 ili Mylar foliju, za snimanje mo�ete upotrijebiti film osjetljivosti 100 ISO; uz otvor zaslona f/8 ekspozicija za djelomi�ne faze je 1/125 s dok sredi�nju fazu potpune pomr�ine snimate jednu sekundu bez za�titnog filtera. Prilikom snimanja potreban je osobit oprez jer samo jedan mali pomak fotoaparata, jedna pogre�na ekspozicija mo�e upropastiti cijelokupni trud oko snimanja.
Period u kojem mo�ete snimati vi�estrukom ekspozicijom ovisi o veli�ini vidnog polja va�eg objektiva. Pritom moramo imati na umu da se Sunce poradi Zemljine rotacije za sat vremena na nebu pomakne za 15�. Za trajanja cijelokupne pomr�ine Sunce se pomakne pribli�no 45�, �to zna�i da je za ovakva snimanja najbolje upotrijebiti 35 mm objektiv. Sve detalje u svezi pomr�ine Sunca, vrijeme trajanja pojave, polo�aj Sunca na nebu i drugo odredite na osnovi podataka objavljenih u astronomskim godi�njacima ili �asopisima. Ako je mogu�e dan prije pomr�ine na mjestu odakle �ete promatrati provjerite polo�aj Sunca u odnosu na zemaljske objekte.
Za vrijeme djelomi�ne pomr�ine, svjetlost Sunca koja je pro�la izmedju listova u kro�nji stabala na tlu formira slike srpolikog Sunca koje mo�ete fotografirati normalnim ekspozicijama za film koji upotrebljavate.
Fotografiranje projekcije Sun�evog diska
Najsigurniji na�in opa�anja Sunca je njegova projekcija na bijelu plohu - ekran. Za to je dovoljan manji teleskop i bolji okular koji mora biti posve �ist kako nam se ne bi dogodilo da mrlje na okularu zamjenimo za Sun�eve pjege. Prednost ovog na�ina promatranja je �to mo�emo promatrati vrlo pove�anu sliku Sunca. Pove�anje ovisi o odnosu �ari�ne daljine objektiva i okulara, te udaljenosti ekrana od okulara. Uz malo truda mo�emo projiciranu sliku Sunca fotografirati. Jedina pote�ko�a je ta �to fotoaparat ne mo�emo postaviti tako da bi ekran snimili ravno. Uvjek moramo slikati sa strane jer bi u suprotnom zasjenili svjetlosni snop iz okulara. Unato� tome takve su slike sasvim upotrebljive.
Jo� nekoliko napomena: ekran mora bez packi, slikamo fotoaparatom na stativu a ne iz ruke, u koliko koristimo film niske osjetljivosti nisu potrebni nikakvi dodatni filteri na fotoaparatu. Prilikom promatranja i slikanja Sunca teleskopima ve�ih promjera moramo djelimice zasjeniti objektiv. To je potrebno u�initi kod teleskopa s promjerom objektiva ve�im od 6 cm. Sjenilo napravimo od crnog kartona na kojem izre�emo rupu promjera 6 cm.
Astronomi amateri koji imaju pone�to iskustava s fotografiranjem Sunca, mogu potvrditi da su prvi snimci Sunca sve prije nego zadovoljavaju�i: pjege na Suncu su neo�tre, rubno zatamnjenje se ne zapa�a i sl. Za uspje�no fotografiranje Sunca, te op�enito dobre rezultate u astrofotografiji potrebno je puno iskustva, poznavanje fotografske opreme, osnovno znanje. Vjerujemo da smo vam ovim napisom barem malo olak�ali prve korake u ovoj zanimljivoj oblasti astronomije.
�elimo vam puno uspjelih snimaka!
