 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SNIMANJE MAGLICA, ZVJEZDANIH SKUPOVA I GALAKSIJA
Marino Fonovi� |
|
|
|
 |
|
|
|
Andromedina galaksija M31 |
|
|
| Svjetlost ve�ine objekata izvan Sun�eva sustava je slaba i samo se na snimkama dobivenim dugim ekspozicijama mo�e razaznati struktura dalekih zvjezdanih skupova, maglica i galaksija. Amaterska astrofotografija je danas u svijetu veoma razvijena. Zahvaljuju�i napretku u proizvodnji visokoosjetljivih fotoemulzija, hipersenzibilizaciji filmova i suvremenim CCD sustavima za automatsko pra�enje, snimke koje prave neki amateri �esto su u rangu sa onima dobivenim na velikim opservatorijima pred nekih dvadesetak godina. |
|
|
| Da bi mogli snimati objekte tzv. dubokog neba (engl. Deep Sky), potreban nam je teleskop na ekvatorjalnoj monta�i, sa motorom za pra�enje i elektroni�kim korektorom pogona. U koliko za snimanje koristite relativno kratki teleobjektiv (do 100 mm), pri�vr��en na glavni teleskop, pra�enje mo�ete obavljati i ru�no - potrebno vam je pone�to iskustva i puno strpljivosti. Me�utim, i kod najkvalietnijih ekvatorjalnih monta�a s motorima za pra�enje, tijekom snimanja promatra� mora stalno biti okom uz okular i vr�iti ru�ne korekcije (to ne�e biti potrebno jedino u koliko se koristi CCD sustav za automatsko pra�enje). Uzroci poreme�aja mogu biti razli�iti: rektascenzijska os monta�e nije sasvim paralelna sa Zemljinom osi, periodi�ne pogre�ke u radu zup�astog prijenosa, fluktuacije u frekvenciji elektri�nog napajanja, iskrivljenje i nedovoljna izbalansiranost opti�ke cijevi i monta�e (obratite pozornost na uzdu�no balansiranje) i kona�no - atmosferska refrakcija koja lagano pomi�e zvijezde u ovisnosti od promjene njihove visine nad obzorom. |
|
| U koliko se snimanje obavlja u primarnom fokusu glavnog teleskopa, za pra�enje se mo�e upotrijebiti pomo�ni teleskop pri�vr��en paralelno uz glavni instrument. Teleskop za pra�enje trebao bi imati pribli�no istu duljinu fokusa kao i glavni instrument, kako bi se moglo dobiti dovoljno veliko pove�anje za uo�avanje malih pomaka zvijezde koju koristimo za pra�enje tijekom snimanja. Pomo�ni teleskop ne mora imati �iroki objektiv, niti naro�ito kvalitetnu optiku - to mo�e biti neki jeftini refraktor promjera 5-6 cm sa Barlow le�om, koje obi�no amateri kupuju na po�etku svog bavljenja astronomijom. Osobito pogodni su mali Maksutov teleskopi, koji su vrlo kompaktni (kratki) a imaju istu �ari�nu daljinu kao i refraktori du�ine jednog metra. Teleskop za pra�enje ne mora biti usmjeren u objekt koji snimamo, za pra�enje se mo�e odabrati bilo koja sjajnija zvijezda u okolici unutar 5� (kod ve�ih udaljenosti dolazi do pogre�ke zbog atmosferske refrakcije). Neobi�no je va�no da teleskop kojime vr�imo pra�enje bude �vrsto spojen s glavnim teleskopom, a cijeli sustav mora biti odli�no izbalansiran, u protivnom usljed te�ine kod promjene polo�aja tijekom snimanja, mo�e do�i do pogre�aka u pra�enju. S obzirom da je cijeli ovaj sustav prili�no slo�en i osjetljiv, na�im astronomima amaterima preporu�am uporabu jednostavnijeg i jeftinijeg tzv. off axis sustava pra�enja koji omogu�uje istovremeno snimanje i pra�enje kroz glavni teleskop. Off axis guider je zapravo cijev T-oblika koja se postavlja izme�u teleskopa i fotoaparata, u unutra�njosti ima malo zrcalo ili prizmu koja uzima neznatan dio svjetlosti glavnog objektiva i usmjerava je u okular za pra�enje. Celestronov off axis guider koji koristimo na promatra�nici u Plominskom Zagorju omogu�uje pode�avanje nagiba prizme i rotaciju okulara oko opti�ke osi teleskopa �to olak�ava nala�enje odgovaraju�e zvijezde za pra�enje. Ina�e najve�i nedostatak ovoga na�ina pra�enja je taj �to u blizini objekta kojeg �elimo snimiti moramo imati dovoljno sjajnu zvijezdu kako bi je mogli vidjeti u off axis sustavu pra�enja. Problem naj��e��e dolazi do izra�aja kod deep sky objekata u podru�jima neba s malo zvijezda, pa je za te objekte prihvatljivije rje�enje poseban teleskop za pra�enje. |
|
|
|
 |
|
|
|
Teleskop C8 s pomo�nim teleskopom za pra�enje. |
|
|
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
|
Off axis sustav omogu�uje istovremeno fotografiranje i pra�enje kroz glavni teleskop |
|
|
|
 |
|
|
|
|
Bez obzira koji smo od ova dva na�ina pra�enja odabrali, potreban nam je okular kra�e �ari�ne daljine (obi�no 6 - 12 mm). Okular za pra�enje mora imati osvjetljenu mre�u ili kri� - najbolje sastavljen od dva para paralelnih niti. Ovakvi okulari mogu se kupiti ali ih mo�ete i sami izraditi.
Za uspje�no pra�enje potrebno je znati veli�inu tolerancije unutar koje nam se zvijezda za pra�enje mo�e pomicati tijekom snimanja. Ako uzmemo da rezolucija od 40 linija po milimetru na 35 milimatarskom filmu daje prihvatljivo o�tru sliku, formula za izra�unavanje maksimalnog odstupanja je sljede�a: |
|
|
|
tolerancija polo�aja = 2 arctan (0,0125 / F) |
|
|
| gdje je F efektivna �ari�na daljina u milimetrima. U tablici 1. su izra�unate tolerancije pomaka kod pra�enja za nekoliko naj�e��e kori�tenih �ari�nih daljina. |
|
|
| Tab. 1. |
|
|
 |
|
|
Sada kada imamo toleranciju u lu�nim sekundama, moramo jo� saznati kako ta veli�ina izgleda u na�em okularu za pra�enje. Sjetimo se, usljed dnevnog gibanja neba zvijezda u blizini nebeskoga ekvatora u jednoj vremenskoj sekundi pomakne se za 15 lu�nih sekundi. Zna�i ako �elimo vidjeti kako u okularu izgleda 150", usmjerit �emo teleskop prema nekoj zvijezdi blizu ekvatora, namjestiti je u sredi�te nitnog kri�a, isklju�iti motor za pra�enje i pri�ekati deset sekundi. Manje veli�ine mogu se uspore�ivati s poznatim razmacima dvojnih zvijezda.
Prije po�etka snimanja potrebno je �to je mogu�e to�nije namjestiti teleskop prema nebeskom polu (rektifikacija), tako da rektascenzijska os ekvatorjalne monta�e bude paralelna sa Zemljinom osi - odstupanje ne bi smjelo biti ve�e od 3'. U koliko namje�tanje nije obavljeno dovoljno precizno, bit �e potrebno vr�iti stalne korekcije po rektascenziji ali i po deklinaciji �to �e dovesti do rotacije polja pri kojoj zvijezde na rubovima snimka postaju crtice. Za po�etak odaberite neki sjajniji objekt za snimanje npr. Orionovu maglicu ili Andromedinu galaktiku. Kako biste pove�ali dozvoljene pogre�ke prilikom pra�enja i skratili vrijeme ekspozicije mo�ete upotrijebiti telekompressor. Primjerice najpopularniji 6,3 telekompressor skra�uje fokus Celestrona 8 sa 2032 mm na 1279 mm pa se vrijeme osvjetljavanja mo�e skratiti skoro dva puta. |
|
Namjestite objekt koji �elite snimiti u sredi�te vidnog polja fotoaparata koji mora biti refleksni i izvr�ite fokusiranje. U koliko je objekt snimanja slabog sjaja, fokusiranje se mo�e izvr�iti na nekom drugom sjajnijem nebeskom objektu. Vrijeme osvjetljavanja namjestite na B - beskona�no i uklju�ite motor za pra�enje. Prona�ite u okolici odgovaraju�u zvijezdu za pra�enje, paze�i da ne pomi�ete teleskop kako se objekt koji �elite snimiti ne bi pomaknuo iz sredi�ta vidnog polja (ponekad �ete morati biti spremni na kompromise, naro�ito ako koristite off axis guider). Kada ste napkon na�li zvijezdu za pra�enje, namjestite je tako da se kada motor nije uklju�en pomi�e du� jedne niti okularnog kri�a, nakon toga namjestite je u sredi�te kri�a i uklju�ite motor za pra�enje. Sada mo�ete aktivirati �i�ani okida� i uz odgovaraju�e korekcije polo�aja za vrijeme snimanja, ne dozvolite da se zvijezda nijednog trenutka pomakne izvan granica dozvoljenog pomaka. Upravljanje motorom za pra�enje vr�i se pomo�u dva dugmeta gdje pritiskom na jedan od njih ubrzavate rad motora za 15 posto a drugim ga usporavate za istu vrijednost. U koliko imate i deklinacijski motor, upravlja�ki sklop mo�e imati oblik joysticka.
Preporu�ljivo je prije po�etka snimanja izvr�iti probno pra�enje u trajanju barem nekoliko minujta.
Za po�etak najbolje je koristiti vrlo osjetljive filmove kako bi se u �to kra�em vremenu snimilo �to vi�e detalja. Evo nekoliko prijedloga: Fujicolor SG800, Kodak Ektar 1000, Konica 3200, Kodak TMax 400, Fuji NPH 400, i dr. Du�ine ekspozicija najbolje je odrediti probom, obi�no se kre�u od 15 do 60 minuta. Korisno vam mogu poslu�iti i podaci koji se navode uz fotografije objavljene u poznatim �asopisima Sky and Telescope i Astronomy. �elim vam puno uspjelih snimaka. |
|
|
|
 |
|