Boje na�eg svemira (1)

snimio: Marino Fonovi
Splet svjetlih i tamnih maglica oko zvijezde Zeta Orionis, na snimci se zapa�a i neobi�na tamna maglica nazvana Konjska glava.  Snimak je na�injen u primarnom fokusu teleskopa promjera 105 cm s �irokim vidnim poljem. Fotografija je nastala preklapanjem dvaju identi�nih negativa snimanih svaki po 40 minuta. Veliki oblak plina i pra�ine osvjetljen okolnim vru�im zvijezdama u zvje��u Oriona - poznat je pod nazivom Velika Orionova maglica (M42). Od nas je udaljena oko 1700 svjetlosnih godina. Premda je formiranje zvijezda u na�oj Galaktici po�elo prije 15 milijardi godina, u Orionovoj maglici se taj proces jo� i sada odvija. Velika Orionova maglica snimljena je u fokusu Celestrona 8, ekspozicija 45 minuta.  
Na CCD snimci vidimo planetarnu maglicu Dumbell M27 u zvije��u Lisice (udaljenu 800 g.s.). Planetarne maglice su tako nazvane jer pri manjim pove�anjima izgledaju poput diskova planeta. U sredi�tu ve�ine planetarnih maglica opa�a se zvijezda visoke povr�inske temperature, sa koje se odvojio oblak plinova koji gradi planetarnu maglicu. maglica pobu�ena je na svjetljenje, ionizirana i zagrijana svjetlo��u sredi�nje zvijezde.  Mvijezde izme�u 1 i 5 Sun�evih masa prolaze kroz stadij planetarne maglice. Golema maglica Rosetta NGC 2237 i otvoreni skup zvijezda NGC 2244  u zvije��u Monocerotis. Maglica je udaljena od nas 2.600 svjetlosnih godina, promjer na nebu joj je 80 lu�nih minuta �to na udaljenosti na kojoj se nalazi odgovara stvarnom promjeru od 55 s.g. Jedna je od najmasivnijih maglica, sadr�i masu od  oko 11.000 Sunaca. Snimka je 1998. na�injena  kamerom Schmidt s velikim vidnim poljem.
Plejade (M45), otvoreni skup zvijezda u sazvje��u Bika. Zvijezde okupljene u skupu nastale su zajedno prije otprilike 50 milijuna godina, razlike njihovih fizi�kih svojstava posljedica su razvoja i proisti�u od razli�itih masa. Me�u zvijezdama se vidi odrazna pra�inasta maglica. Snimljeno teleskopom reflektorom Newtonovog tipa promjera 250 mm, osvjetljevanje filma od 800 ISO trajalo je 40 minuta.
Velika spiralna maglica, u zvije��u Andromeda je divovski zvjezdani grad od oko sto milijardi zvijezda. Sli�na je na�oj galaksiji i njezina je najbli�a susjeda, udaljena oko 2 milijuna svjetlosnih godina. Ona ima i dvije satelitske elipti�ne galaksije. Snimak je na�injen CCD kamerom na teleskopu Celestron 11 s reduktorom fokusa.
Otvoreni skupovi zvijezda h i hi u zvije��u Perzeja sastoje se od superdivovskih vru�ih zvijezda �ija se starost mo�e mjeriti milijunima godina, �to je u usporedbi sa starosti drugih zvijezda veoma kratko razdoblje. Snimka je na�injena u primarnom fokusu Celestrona 8 uz telekompresor f / 6.3. Vrijeme osvjetljavanja 20 minuta, upotrebljen je film Fujicolor Superisa 400. U Strijelcu se nalazi mnogo zvjezdanih skupova i galakti�kih maglica, M8 (NGC 6523) poznata je kao Laguna maglica. Pobu�eni vodikov plin svjetluca zbog zra�enja mladih zvijezda koje su u njemu nedavno rodjene. Tamni oblaci plina i pra�ine (filamenti) zaklanjaju nam pogled na ono �to se zbiva iza neprozirnih koprena. Dimenzije maglice pro�ete zvijezdama su 90 x 40 lu�nih minuta, udaljena je 4850 godina svjetlosti. Maglica Laguna sadr?ava mnogo nepravilnih promjenljivih zvijezda.  Snimljeno teleskopom Celestron 5 (f =1258, f / 10) zu ekspoziciju 40 minuta na film Kodak PPF osjetljivosti 400 ISO. 
Snimak planetske maglice M57 u zvije��u Lire (prividni promjer 80" X 60") u�injen teleskopom C8 �ari�ne daljine 2032 mm uz ekspoziciju od 60 minuta na film Fujicolor SG400.  Zvijezda u sredi�tu maglice ima 15,4 vizualnu magnitudu.
Emisijska plinovita maglica Omega ili Potkovica  nalazi se u zvije��u Strijelca. Crvenkasta svjetlost maglice zabilje�ena na filmskoj emulziji putovala je do nas oko 5.700 godina! Snimka je na�injena u primarnom fokusu Celestrona 8 zu f/6.3, osvjetljavanje filma Kodak Royal Gold 400 trajalo je 60 minuta.
Slika lijevo prikazuje maglicu NGC 7000 koja se nalazi u zvije��u Labuda. Raspodjela svjetlih i tamnih oblaka medjuzvjezdanog plina i pra�ine daje ovoj maglici izgled sli�an Sjevernoj Americi kako su je astronomi uostalom popularno i nazvali. Snimka pokriva zvjezdano polje veli�ine 9,7 x 14 stupnjeva u smjeru Mlije�ne staze. Najsjajnija zvijezda na fotografiji je alfa Labuda ili Deneb. Upotrebljen je fotoaparat Canon EOS 50E s 135-milimetarskim teleobjektivom f/2,8 pri�vr��en na teleskop Celestron 8 koji je poslu�io za vodjenje. Ekspozicija filmom Fujicolor SG 400 trajala je 30 minuta.
Foto galerija 2: Sun�ev sustav
Hosted by www.Geocities.ws

1