Pronala�enje promjenljive zvijezde na nebu
Dok promatramo sjajnije promjenljive zvijezde njihovo pronala�enje na nebu ne predstavlja osobit problem. Medjutim, ove su zvijezde veoma dobro izu�ene pa se �e�e promatraju zvijezde slabijeg sjaja, a njih ba� i nije lako na�i. AAVSO je 1981. godine koriste�i SAO atlas napravio Atlas promjenljivih zvijezda. U njemu je ozna�en ogroman broj promjenljivih i date su magnitude poredbenih zvijezda u oblasti V. U svakom slu�aju ovakav atlas je dobro imati, mogu�e ga je nabaviti kod Sky Publ. Corporation. Za slabije promjenljive obi�no se prave karte okolina gdje su date i neke sjajnije zvijezde koje nije te�ko prona�i pa se na osnovu njih mogu na�i tra�eni objekti. Na ovim kartama su tako�er ozna�ene i poredbene zvijezde, pojedina�ne vrlo kvalitetne karte okolica promjenljivih zvijezda u digitalnom obliku (na 2 CD-a) mogu se besplatno nabaviti kod AAVSO.
Ako se za promatranje koristi teleskop na ekvatorijalnoj monta�i onda je mogu�e direktno nala�enje objekta pomo�u nebeskih koordinata. Ako je mehanizam teleskopa slab ili kutne podjele na krugovima nisu dovoljno precizne do tra�enoga objekta dolazi se posredno pomo�u sjajnijih zvijezda u okolici. Osobno ve� nekoliko godina za nala�enje promjenljivih upotrebljavam digitalne krugove Advanced Astro Master od Celestrona. Pri tome koristim opciju za tra�enje pomo�u nebeskih koordinata, na ovaj na�in obi�no u sredi�tu vidnog polja okulara ne dobijem odmah tra�enu promjenljivu ali dobijem dio zvijezdanog polja koje imam na karti okolice a tada vi�e nije problem na�i promjenljivu i poredbene. Za lak�e nala�enje slabijih promjenljivih putem teleskopa neobi�no je va�no da se koriste okulari ve�ih �ari�nih daljina (npr. 35 ili 40 mm) koje daju �ire vidno polje, kada je tra�eni objekt nadjen i ako je vrlo slabog sjaja mo�e se upotrijebiti okular kra�e �ari�ne daljine (npr. 6 ili 10 mm).
Pri ocjenjivaju sjaja promjenljivih zvijezda promatra� se mora pridr�avati nekih pravila kako bi pogre�ke u ocjenama bile �to manje.
1. Prije promatranja treba o�i akomodirati u mraku najmanje 10 minuta. Svjetlost svjetiljke koja slu�i pri zapisivanju mora biti oslabljena nekom vrstom tamnocrvenog filtera.
2. Zvijezdu koja se promatra potrebno je dovesti u sredi�te vidnog polja, kratko je promotriti (ne vi�e od nekoliko sekundi) i zapamtiti njen sjaj. Nikada se ne smije gledati izmedju zvijezda koje se usporedjuje, poku�avaju�i da se njihov sjaj ocijeni istovremeno. Osjetljivost mre�nice oka varira od mjesta do mjesta, dovode�i svaku zvijezdu u centar mre�nice, posti�emo konstantu osjetljivost.
3. Ne smije se takodjer u zvijezdu gledati dugo vremena. Tako se ionako ne mo�e popraviti ocjena sjaja, a ako je zvijezda crvene boje izgledat �e sjajnija.
4. Potrebno je prvo odlu�iti koja zvijezda izgleda sjajnija. Kad je to jednom u�injeno, promatra� ima �vrst temelj za preciznu ocjenu.
5. Zbog izra�ene ekstinkcije (upijanja svijetlosti u atmosferi) na malim visinama od obzora, promjenljive se promatraju na visinama ve?im od 30 stupnjeva;.
6. Pri ocjenama sjaja treba zaboraviti ranija mjerenja (bilo vlastita ili tudja) kako ne bi do�lo do gre�ke. Takodjer nije dobro za kvalitet promatranja poznavati unaprijed izra�unata nastupanja maksimuma i minimuma sjaja jer tada i nesvjesno nastojimo davati ocijene sjaja u skladu s o�ekivanom promjenom sjaja.
7. Prilikom promatranja ne treba pretjerivati s uve�anjima, dovoljno je koristiti ono pove�anje pri kome se promatrane zvijezde lako vide. Ako se zvijezde dobro vide u dvogledu, nema potrebe koristiti teleskop (tab. 2).
8. Svako promatranje treba uredno zabilje�iti, ni�ta ne prepu�tati pam�enju. Zabilje�ite i uvjete promatranja, stanje atmosfere, prisustvo Mjeseca i sli�no.
