 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VIZUALNA PROMATRANJA PROMJENLJIVIH ZVIJEZDA
Marino Fonovi�
The American Association of Variable Star Observers, Cambridge |
|
|
Promatranje promjenljivih zvijezda je veoma zahvalno podru�je rada za astronome amatere, ve� golim okom je mogu�e pratiti nekoliko desetina ovakvih zvijezda. Profesionalni astronomi nisu u mogu�nosti redovito pratiti sve poznate promjenljive zvijezde jer ovih ima veoma mnogo. Zbog toga je pomo� amatera veoma dragocjena. Da bi se ova kooperacija uspje�no ostvarivala, neophodno je poznavati osnove tehnike promatranja promjenljivih kao i obradu podataka prikupljenih na takav na�in.
Gotovo svaki �ovjek, koji je barem jednom pogledao no�no nebo, na pitanje mijenjaju li zvijezde sjaj odgovori potvrdno. Takav je odgovor naj�e��e posljedica opa�enog treperenja zvijezda uzrokovanog gibanjem zra�nih masa u atmosferi, pojavom prisutnom i kod motrenja udaljenog "zemaljskog" izvora svijetlosti. Medjutim, astronomi promjenljivim zvijezdama nazivaju zvijezde �ija se promjena sjaja mo�e uo�iti tijekom, u astronomskim razmjerima, kratkog vremenskog intervala (sati, dani, godine), a nije uzrokovana pojavama u atmosferi Zemlje.
U atlasima i katalozima promjenljive zvijezde se obilje�avaju velikim slovima, po�ev�i od R. Tako se ni�u R, S, T, U, itd. Uz slovo se stavlja drugi pade� latinskog naziva zvje�dja u kojem se promjenljiva nalazi, tako npr. R Draconis ozna�ava promjenljivu zvijezdu R u zvje�dju Zmaja. Kada se iskoriste sva slova do kraja abecede, prelazi se na dupliranje pa tako primjerice imamo AB, AZ, BB, BR, RS, TT, itd. Nakon �to se iscrpe sve kombinacije sa slovima, prelazi se na oznaku V uz koju dolazi neki broj nakon broja 334. Tako npr. V1016 Cyg ozna�ava 1016-u promjenljivu zvijezdu u zvje�dju Cygnis (Labud).
Prema uzrocima koji dovode do promjene sjaja, promjenljive zvijezde mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: zvijezde �iji se sjaj mijenja zbog fizikalnih procesa u njima ili na njima, te one kod kojih je promjena sjaja uzrokovana nekim vanjskim faktorima (eklipsne promjenljive). Unutar klase fizi�kih promjenljivih najmnogobrojnija je grupa pulsiraju�ih promjenljivih zvijezda (tab. 1a i 1b). |
|
|
|
Tab. 1a. Postotna zastupljenost pojedinih tipova promjenljivih zvijezda. Prema podacima 4. izdanja GCVS. |
|
|
|
Tab. 1b. Pulsiraju�e promjenljive |
|
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
|
Pulsiraju�e promjenljive su zvijezde koje na svom evolucijskom putu prelaze u stadij divova. U ovoj fazi dolazi do korjenitih promjena u njihovom sastavu, �to za posljedicu ima naru�avanje ravnote�e izmedju dvije sile - gravitacijskog privla�enja i pritiska. Naime, ravnote�u stanja zvijezde odredjuje sila gravitacije koja nastoji sa�eti zvijezdu i sila zbog tlaka zra�enja uzrokovanog nuklearnim procesima u unutra�njosti zvijezde, smjera suprotnog gravitacijskoj sili. Naru�avanjem ravnote�e tih sila mo�e do�i do pulsiranja - skupljanja i �irenja zvijezde pri �emu se pove�ava i smanjuje njena povr�ina, �to uzrokuje promjene sjaja. Usporedo s promjenom sjaja mijenja se temperatura, a shodno tome i pokazatelji boje i spektar. Godine 1596. David Fabricius otkrio je prvu pulsiraju�u promjenljivu o Ceti - Mira (Sl. 1.), koja je postala predstavnik najborojnije klase dugoperiodi�nih promjenljivih tzv. mirida. Amplituda promjene sjaja kre�e joj se od 2-9 magnitude, a srednja vrijednost perioda promjene sjaja iznosi 331,5 dana. Izuzetno zna�ajna skupina pulsiraju�ih promjenljivih su cefeide. Ove promjenljive imaju stabilne periode i amplitude u rasponu od dijela jedne pa do nekoliko zvijezdanih veli�ina. Najbronije su delta Cefeide, �iji je tipi�ni predstavnik zvijezda Delta Cephei koja mijenja sjaj izmedju 3,6 i 4,5 mv s periodom od 5,366341 dana. Osim pulsacija, promjenu sjaja mogu uzrokovati i eruptivne pojave u atmosferi, te interakcija s medjuzvjezdanom materijom. Medju fizi�ke promjenljive ubrajamo i na�e Sunce jer mu se zbog promjene broja i veli�ina pjega neznatno mijenja sjaj.
Posve razli�ita skupina promjenljivih su pomr�inske ili eklipsne promjenljive. To su dvojni ili vi�estruki sustavi kod kojih se ravnina orbite pribli�no poklapa s doglednicom (smjerom gledanja sa Zemlje), pa je sa Zemlje mogu�e primjetiti medjusobna zamra�enja komponenata. Ti se sustavi zbog ograni�ene mo�i razlu�ivanja i u najve�im teleskopima vide kao jedna zvijezda, a pomr�ine zamje�ujemo kao smanjenje ukupnog sjaja sustava. Iako se ne radi o "pravim" promjenljivim, pomr�inske promjenljive su bogat izvor mnogobrojnih informacija o fizi�kim karakteristikama zvijezda uop�e. Karakteristi�ni predstavnici su Beta Persei (Algol), Beta Lyrae i W UMa. |
|
|
 |
|
|
| Sl. 1. �uvena promjenljiva zvijezda Mira Ceti snimljena blizu minimuma i u vrijeme maksimalnog sjaja. Snimke su u�injene 33-centimetarskim teleskopom opservatorija Lowell u Arizoni. |
|
|
 |
|
|