 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ASTROFOTOGRAFIJA
Da se zvijezde, mjesto �to sjaju uvijek nad na�im glavama, mogu vidjeti samo s jedne to�ke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali onamo putovati, da motre nebo i da se dive �udesima neba. Seneca. |
|
|
|
Boje na�eg svemira
Marino Fonovi� |
|
|
U mrkloj no�i, podalje od gradskih svjetala, vidjet �emo tisu�e zvijezda i magleni blijedi trag na�e galaksije Mlije�ni Put. Kako protje�u no�ni sati, uslijed zemljine rotacije zvjezdani se likovi polako kre�u od istoka prema zapadu.
Tisu�ama godina ljudi su u zvjezdano nebo gledali samo vlastitim o�ima. Prvi su astronomi dali imena mnogim zvijezdama, i danas se slu�imo imenima �to su ih prije preko dvije tisu�e godina odabrali gr�ki i arapski promatra�i zvjezdanog neba. Kad pogledamo no�no nebo, skoro sve svjetle to�ke na njemu su zvijezde na�e galaksije. Ponekad vidimo jedan ili vi�e planeta. Oni kru�e oko Sunca i pritom, za zemaljskog promatra�a, prolaze kroz razna zvije��a. |
|
|
Bez teleskopa mo�emo vidjeti samo nekoliko tisu�a zvijezda. Planeti i zvijezde daleko su, pa njihova svjetlost, na putu do nas silno oslabi. Da bismo to slabljenje nekako nadoknadili, moramo skupiti �to je mogu�e vi�e toga slaba�nog svjetla. To radimo pomo�u astronomskog teleskopa, zahvaljuju�i kojima nam postaju vidljive milijarde zvijezda, mno�tvo maglica i galaksija. Izravno promatranje kroz teleskop okom je zanimljivo, ali astronomi nastoje dobit trajan i to�an zapis svojeg promatranja. U tu svrhu koriste se fotografske plo�e ili elektronski detektori. Filmovi su prikladni jer na njima se slika blijedih objekata mo�e stvarati �itavo vrijeme ekspozicije, koje mogu trajati od nekoliko minuta do vi�e sati. Kad prvi put pogledamo kroz teleskop naj�e��e se razo�aramo. |
|
|
| Ve�ina fotografija �to ih vidimo u knjigama i �asopisima snimljene su velikim teleskopima i pri dugoj ekspoziciji. Mnoge pojedinosti uo�ljive na tim slikama ne mogu se vidjeti okom kroz teleskop. Otkri�e fotografije imalo je zna�ajnu ulogu u razvoju astronomije. Sa kolekcija foto-plo�a koje su pohranjene u mnogim svjetskim opservatorijima, mogu�e je naknadnim istra�ivanjima do�i do mnogih korisnih podataka o zvijezdama, zvjezdanim skupovima i maglicama. Amaterska fotografija je danas u svijetu veoma razvijena. |
|
|
Zahvaljuju�i napretku u proizvodnji visokokvalitetnih fotoemulzija, hipersenzibilizaciji filmova i suvremenim elektronskim sustavima za pra�enje mogu�e je i u amaterskim uvjetima dobiti vrlo kvalitetne snimke nebeskih objekata. Samo se na snimkama dobivenim dugim ekspozicijama mo�e razaznati struktura dalekih zvjezdanih skupova, maglica i galaksija.
Da bi mogli snimati objekte tzv. dubokog neba (deep sky) potreban nam je teleskop na ekvatorijalnoj monta�i, s motorom za pra�enje dnevne rotacije Zemlje i elektroni�kim korektorom pogona. U koliko teleskop nije opremljen CCD sustavom za automatsko pra�enje tijekom snimanja promatra� mora stalno biti okom uz okular i vr�iti ru�ne korekcije. Snima se uglavnom u primarnom fokusu glavnog teleskopa, dok se za pra�enje koristi pomo�ni teleskop opremljen okularom s osvjetljenim nitnim kri�em, pri�vr��en paralelno uz glavni instrument. |
|
|
| Sa astronomske promatra�nice u Plominskom Zagorju - Fonovi�i koja se nalazi na obroncima U�ke, podalje od smoga i gradske svjetlosti, uz redovna fotometrijska promatranja promjenljivih zvijezda (do sada je izvr�eno oko 25 tisu�a promatranja u sklopu ameri�kog programa pra�enja novih i supernovih zvijezda), ve� deset godina provode se i astrofotografska opa�anja neba. U tu svrhu koristi se katadiopti�ki teleskop Celestron 8 promjera objektiva 203 mm, opremljen tzv. off axis sustavom za pra�enje koji omogu�uje istovremeno snimanje i pra�enje kroz glavni teleskop. |
|
|
| Kako bi se pove�ale dozvoljene pogre�ke prilikom pra�enja i skratilo vijeme ekspozicije koristi se tzv. telekompressor ili reduktor fokusa, koji skra�uje �ari�nu daljinu teleskopa skoro dva puta. Prije po�etka snimanja potrebno je �to je mogu�e to�nije namjestiti teleskop prema nebeskom polu, tako da rektascenzijska os ekvatorijalne monta�e bude paralelna sa Zemljinom osi. U koliko namje�tanje nije obavljeno dovoljno precizno, potrebno je tijekom snimanja vr�iti stalne korekcije �to u kona?nosti dovodi do rotacije polja pri kojoj zvijezde na rubovima snimka postaju crtice. Teleskop ima unutar polarne osi mali dalekozor koji omogu�uje jednostavnu i vrlo preciznu rektifikaciju instrumenta. |
|
|
| Uz Celestron 8 povremeno se, naj�e��e u ljetnim mjesecima, koriste i ve�i teleskopi Celestron 11 promjera objektiva 280 i Celestron 14 od 356 mm. Planeti i detalji Mjese�eve povr�ine snimaju se metodom okularne projekcije, koja daje velika pove�anja; dok se za snimanje �itavih zvije��a, ve�ih zvjezdanih skupova i kometa koriste svjetlosno jaki teleobjektivi �ari�nih daljina od 135, 200 i 500 mm. |
|
|
| U novije vrijeme uz klasi�no snimanje na fotografsku emulziju koriste se i elektronini�ki detektori svjetla. Takvi detektori bilje�e �ak i najmanje pojedina�ne bljeskove svjetlosne energije (takozvane fotone). Elektroni�ki detektori su osjetljiviji od fotografske emulzije. U njima se nalaze materijali osjetljivi na svijetlost tako da kad na njih padne foton, javi se slaba elektri�na struja. Takvim se detektorom mo�e mjeriti sjaj pojedinih zvijezda. Poluvodi�ki slikovni senzor (poznat kao CCD) je pravi mozak svjetlosnih detektora. On stvara sliku bilje�e�i u koje je "polje" udario neki foton. Ti sitni svjetlosni detektori nalik kvadrati�ima zovu se elementi slike ili "pikseli". Takve detektore nalazimo u digitalnim fotoaparatima i video kamerama. Kamera sa CCD-om je pedesetak puta osjetljivija od obi�ne fotografske kamere. |
|
|
|
Kako izgledaju stvarne boje zvijezda i planeta? Pod "stvarnim bojama" podrazumjevamo boje �to ih vidimo o�ima, ali su o�i zapravo samo jedan od svjetlosnih detektora. Osim toga svi ljudi boje ne vide na isti na�in. Fotografije i elektroni�ki detektori mogu boje do�arati mnogo to�nije.
U na�oj fotogaleriji objavljujemo fotografije svemirskih objekata snimljenih iz Plominskog Zagorja tijekom ove i pro�lih godina. Nebeski objekti prikazani su u svojim stvarnim, prirodnim bojama, svaki od njih nudi prizor izuzetne ljepote.
Posljednjih godina sve ve�e svjetlosno zaga�enje u velike ometa ili posve onemogu�ava astrofotografska snimanja dugim ekspozicijama. Nakon postavljanja nebrojnog mno�tva mo�nih reflektora uz plominske termoelektrane i ovaj mali Istarski prozor u zvjezdano nebo gotovo je posve zastrt fonom umjetne svjetlosti. |
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|
Fotografije snimljene iz Plominskog Zagorja predstavljene su na brojnim izlo�bama u zemlji i inozemstvu. |
|
|
|
|
 |
|