Kad no}ni putnik vidi lu~ u daqini, on se raduje. I upravqa korake svoje
put lu~a, ne ispituju}i od kakvog je goriva taj ogaw u daqini. [to se
vi{e pribli`uje, to vi{e ispituje.
Vera hri{}anska pribli`ila je qude bliskoj ve~noj svetlosti Bo`anstva.
Zbog toga hri{}ani toliko ispituju tu tajanstvenu i milu svetlost - jer
su se pribli`ili woj. Oni koji su od te svetlosti udaqeniji, mawe je ispituju.
Semiti se i{~u|avaju Jafetitima: kako mogu verovati u tri boga? Ko veruje
u tri boga? Zar hri{}ani, koji su o~istili od mnogobo{tva tolike kontinente
i ostrva?
Recite im da vi ne verujete u tri boga nego u jednoga, Jedinoga, @ivoga,
Istinitoga. No da ste Mesijom va{im stavqeni u takvu blizinu ve~ne svetlosti,
da vidite i razlikujete tri plamena. Tri ve~na plamena - jedan Ogaw. Tri
veli~anstva - jedan Car. Tri ~uda - jedna Tajna. Tri lica - jedno Bi}e.
Tri ispostasi - jedan Bog. Veliko ime: Sveta Trojica. Sveto Trojstvo u
Jedinstvu. Otac, Sin, Duh Sveti - uvek, zauvek, jedan Bog.
U podno`ju te `ivotvorne tajne serafimi i heruvimi skrivaju lica svoja
sveta, u strahu svetome, u bo`anskome zanosu, u beskrajnoj opojenosti
neiskazivom slado{}u. A neizbrojive vojske angela, u strojnim horovima,
umilnim trepetom poju veli~awa Boga Jedinoga, Boga @ivoga: Svet, Svet,
Svet Gospod Savaot.
I sunce veliko na svodu nebeskom predstavqa trojstvo u jedinstvu: masa
ogwena, svetlost i toplota - sve ovo troje, nerazdvojno jedno od drugoga,
sa~iwava jedno sunce. I svaki atom na zemqi predstavqa Trojedinstvo. I
du{a ~ove~ja - obraz Trojedinog Boga - sastoji se iz tri osnovne nerazdeqive
mo}i: ose}awa, uma i voqe. No to troje ne deli du{u na tri
du{e. Jedna
du{a jeste i ostaje jedna; tri wene mo}i jesu i ostaju tri u jedinstvu.
Ali svet nije do{ao da saznawa o Bogu kao Trojici Svetoj kroz te prirodne
slike, senke i simvole. Nebesnim otkrivewem do{lo se do toga. Gospod Isus
Hristos objavio je to. Od Wega je rod qudski doznao za roditeqstvo Oca,
i za sinovstvo Sina Bo`jega, i za ishodstvo Duha Svetoga. On je nas, putnike
u no}i, priveo bli`e bo`anskoj svetlosti i mi smo po~eli videti i razlikovati
troje u jednome: tri ~uda u jednoj tajni, tri ipostasi u jednom Bo`anstvu.
Od Hrista je i do{la na{a vera u Duha Bo`jega Svetoga, `ivotvornoga, koji
od Oca ishodi. Mnogo je zlih i varqivih duhova tame, podeqenih i nemo}nih,
ali je jedan Duh Sveti. Qudi i narodi koji su verovali u mnoge bogove
verovali su stvarno u te zle i varqive duhove. U Duha Jedinoga Svetoga
mogu verovati samo pravi jednobo{ci, koji veruju u jednoga Boga.
Duh Sveti naziva se `ivotvornim jer On `ivot daje, `ivot obnavqa, o`ivotvorava,
vaskrsava. Kad je Bog stvarao svet, Duh Bo`ji diza{e se nad vodom (Post.
1, 2). Kad je Bog ~oveka stvarao, stvori ga od praha zemnoga i dunu mu
u nos duh `ivota i posta ~ovek du{a `iva (2, 7). Apostol Hristov
pi{e
hri{}anima: Duh Bo`ji u vama `ivi (Rim. 8, 9). No nemojmo me{ati duh ~ove~ji
sa Duhom Bo`jim! I apostol pravi u tome razliku kad veli: Ovaj Duh (Bo`ji)
svjedo~i
na{emu duhu da smo djeca Bo`ja (Rim. 8, 16). I to je radost
va{a,
duhonosci. [ta bi vredelo svedo~anstvo ~ove~je da ste deca Bo`ja ako vam
sam Duh Bo`ji to ne posvedo~i? A Duh Bo`ji daje se svakome ko ga i{te
u Boga.
Treba iskati i treba o~istiti dom du{e svoje za do~ek najmilijeg gosta.
Ovako govori Gospod Bog na{, Pobedilac smrti: Kad vi, zli budu}i, umijete
dobre dare davati djeci svojoj, koliko }e vi{e Otac nebeski dati Duha
Svetoga onima koji i{tu u wega (Luk. 11, 13)? To je najve}i dar koji Bog
daje qudima. Jer daju}i Duha Svetoga daruje samoga sebe. Ima li ve}eg
dara od ovoga? Ima li ve}e qubavi od ove?
Kako se Duh Bo`ji javqao vernima? Da ka`emo prvo: kao toplina u srcu.
Ovo biva pri silnoj molitvi. Ponekad kao toplina u celome ~oveku. Prorok
Jeremija svedo~i to jasno i istinito. Jer, svedo~i iz svog iskustva. Mnoge
poruge i napasti pretrpe Jeremija - muka mu do|e do gu{e. tada se on odlu~i
ne govoriti vi{e qudima, ne prorokovati. Ali - opisuje on sam - ali bi
u srcu mom kao ogaw razgorio, zatvoren u kostima mojim, i umorih se zadr`avaju}i
ga, i ne mogoh vi{e (Jer. 20, 9). Tako je neodoqiv Duh Bo`ji Sveti u ~istome
srcu u koje se useli.
Jo{ se Duh Bo`ji javqao kao glas. O tome mnogo svedo~e sveti proroci i
apostoli. Tajanstven, no jasan glas Bo`ji. ^uje{ ga, a ne vidi{ ko govori.
Jo{ se Duh Bo`ji javqao pod vidom goluba. To se dogodilo pri kr{tewu Hrista
Gospoda u Jordanu. I svjedo~i Jovan
govore}i: vidjeh Duha gdje silazi
s neba kao golub i stade na wemu (Jov. 1, 32). ^istota goluba jeste slika
~isotote Duha Svetoga. Blago ~istim du{ama jer }e se udostojiti posete
Duha Gospoda.
No najburnije javqawe Duha Svetoga u istoriji qudskoj dogodilo se u vidu
ogwenih jezika pedesetog dana po vaskrsewu Hristovom. I kada se navr{i
pedeset dana, bijahu zajedno svi jednodu{no. I odjedanput postade huka
s neba kao duvawe silnog vjetra, i napuni svu ku}u gdje sje|ahu. I
pokaza{e
im se razdijeqeni jezici kao ogweni, i sjede po jedan na svakoga od wih.
I napuni{e se svi Duha Svetoga i stado{e govoriti drugim jezicima, kao
{to im Duh dava{e da govore (Dela ap. 2, 1-4). Tako je bilo osve}ewe i
kr{tewe prve Crkve Hristove na zemqi - ogwem Duha Svetoga.
Tako se ispunilo obe}awe Spasiteqevo apostolima. Ispunilo se u takvoj
sili i na takav na~in kako niko od apostola nije mogao ni zamisliti. Zaista,
dela Bo`ja prevazilaze sve zamisli qudske.
Gospod je obe}ao: I ja }u umoliti Oca, i da}e vam drugoga Utje{iteqa da
bude sa vama vavijek: Duha Istine, kojega svijet ne mo`e primiti, jer
ga ne vidi niti ga poznaje; a vi ga poznajete, jer u vama stoji, i u vama
}e biti (Jov. 14, 16-17). I prvi Ute{iteq, Gospod Isus, bio je vi{e nego
obilna uteha vernima. Ali qubav bo`ja nema mere. Po toj neimzernoj qubavi
poslat je i drugi Ute{iteq.
Jo{ je Gospod posvedo~io o Duhu Svetome i ovo: Utje{iteq Duh Sveti, kojega
}e Otac poslati u ime moje, On }e vas nau~iti svemu i napomenu}e vam sve
{to rekoh (Jov. 14, 26). I jo{: A kada do|e Utje{iteq, koga }u vam poslati
od Oca, Duh Istine, koji od Oca ishodi, On }e svjedo~iti za mene (Jov.
15, 26). I jo{: A kada do|e On, Duh Istine, uputi}e vas na svaku istinu…
On }e me proslaviti (Jov. 16, 13-14). I ovo se
obe}awe ispunilo, kao i
svako obe}awe Mesije va{eg, hristonosci.
Duh Sveti je obe}an - tako su qudi saznali za Duha Svetoga. Duh Sveti
se javqao - tako su se qudi uverili u postojawe Duha Svetoga. Duh Sveti
neprestano boravi me|u vernima - tako su qudi zavoleli Boga Duha Svetoga.
Kako se iz sunca svetlost ra|a i kako toplota ishodi - zar vam je to znano?
Kako se iz srca ra|a misao i kako ishodi sila - zar ste pojmili? Kako
bi ste onda znali ve~nu tajnu Oca nero|enog, kako li ra|awe Sina i isho|ewe
Duha Svetoga? Nijednu istinu o Svevi{wem Bogu sinovi ~ove~iji nisu mogli
doznati dok im od Svevi{weg nije javqeno. Niti vi{e niti mawe nego samo
koliko im je javqeno.
Javqeno nam je da Duh Sveti nije stvorewe Bo`je nego Bog. On je Gospod
`ivotvorni, koji prisustvom svojim stvara `ivot, daje mo}, uliva mudrost,
proizvodi radost. Od ve~noga Oca On ve~no ishodi Istobitan sa Ocem, istobitan
sa Sinom - istobitan, istomo}an, istoslavan. Samo je licem razli~it. Naro~ita
ipostas razlikuje Ga od Oca i Sina. No i Wemu pripada isto poklowewe i
isto slavqewe. Wime govorahu proroci sveti. U proste ribare On uli mudrost
nebesku. Nemo}nim qudima i `enama - za Hrista mu~enim - On dade mo} nepobedivu,
ja~u od smrti.
Duh Sveti, `ivotvorni, koji od Oca ishodi, Bog je istiniti od Boga istinitog.
On se javqao i dejstvovao. On se javqa i dejstvuje. Oni u kojima se javqa
i u kojima dejstvuje - znaju Ga. Ne znaju Ga po su{tini; znaju Ga po javqawu
i dejstvu.
Vera u Duha Bo`jeg Svetoga nije zasnovana na slutwi, na misaonoj pretpostavci,
nego na javqenoj, do`ivqenoj i posvedo~enoj stvarnosti. Ko god `eli postati
`ivi svedok te stvarnosti, mora se pre svakog ispitivawa tajni nebeskih
potruditi da o~isti srce od greha i okadi ga molitvom. I javi}e mu se
Duh Sveti, Duh istine i `ivota, Duh mudrosti i radosti, Duh slobode i
posina{tva. I ovaj Duh Sveti posvedo~i}e duhu wegovom istinitost svega
otkrivewa Hristovoga: o Bogu, o du{i, o putu spasewa, o carstvu Bo`jem
ve~nome. Sve onako kako je On posvedo~io i duhu apostola i svetih otaca
koji sastavi{e Vjeruju.
Kroz Gospoda Isusa, Sina Bo`jega, do{lo je qudskom rodu saznawe o Bogu
kao Svetoj Trojici. To saznawe On nam nije pru`io u vidu filosofskog u~ewa
nego u vidu javqawa i dejstva kako Oca, tako Sina, tako Duha Svetoga.
Ta javqawa i dejstva Boga `ivoga kroz tri ipostasi svoje jesu stvarnost.
Stvarnost je javqawe glasom Oca na Jordanu i na Tavoru. Stvarnost je javqena
li~nost vaplo}enog Sina Bo`jeg, ~udesna, i Wegovo delovawe, i stradawe,
i vaskrsewe. Stvarnost je i javqawe i dejstvo Duha Svetoga u apostolima,
u svetiteqima, u pravednicima i u celoj Crkvi Bo`joj od po~etka do danas.
Uvek i za vazda: Jedan Bog, jedan Car ve~ni, jedna sila, jedna slava,
jedna qubav, jedna svetlost, jedna radost, jedna su{tina - jedan Bog.
Ovo je vera vidovitih koji su upravili vid svoj ka ogwu u daqini. Ovo
nije vera zaslepqenih i slepih, koji jedva vide ono {to im sunce otkriva.
Za vidovite ova fizi~ka svetlost jeste tamnina kroz koju oni hode kao
putnici kroz no},
upiru}i pogled svoj ka svetlosti u daqini. Oni putuju
ne skre}u}i pogleda sa te velike svetlosti. Tako je velika ta svetlost
da im se sav ovaj svet ~ini pokriven tamom. Iako je velika svetlost udaqena,
ona im osvetqava put u no}i zagreva srce ~udnom toplinom i rado{}u. I
oni se raduju kao deca - kao deca te velike svetlosti. I `ure k woj kao
izgnanici u domovinu svoju. Smelo kora~aju, sve napred i napred, i ne
obaziru se. I u radosti svojoj prizivaju zalutalu i zaostalu bra}u svoju,
hrabre}i ih, te{e}i ih i poma`u}i ih na putu. S pobednom pesmom oni `ure
sve napred i napred: eno tamo, bra}o, tamo je na{ Roditeq, i Spasiteq,
i Ute{iteq. Svetli nam, greje nas, zove nas!
Ovo je vera va{a, hristonosci, vera vidovitih predaka va{ih. Neka ona
bude i vera dece va{e sa kolena na koleno, sve do kraja putovawa. Ovo
je vera oprobana, na obla~ini i na vedrini, vera nepostidna, pravoslavna,
spasonosna. Vaistinu, ovo je vera obrazovanih qudi, onih koji nose obraz
Bo`ji u sebi. U Dan Stra{noga Suda Hristovoga oni }e se nazvati blagoslovenim.
DUH. UTE[ITEQ. POKLOWEWE.
nazad
na po~etak
daqe