Tai Chi Chuan: Vje�ba integracije

Sophia Delza

Tai Chi Chuan je sistem za aktiviranje tijela radi istovremenog razvijanja tjelesne, emotivne i mentalne stabilnosti. Glumcu i plesa�u je od koristi, jer razvija izo�treno zapa�anje, osje�ajnu svjesnost i izdr�ljivost. Budu�i da nema stilskih manirizama forma pove�ava mogu�nost da se tijelo izra�ajno koristi za bilo kakav �eljeni u�inak.

Sistem Tai Chi Chuana ima dugu povijest. Vu�e korijene jo� iz� Dinastije Tsu (5.st. p. n. e.[autorica ovdje vjerojatno misli na Chi Kung, op.p.]) kada je interes za fizi�ko i mentalno zdravlje bilo izra�eno filozofijom pokreta. Me�utim, varijanta Tai Chija koju danas znamo potje�e iz 12. stolje�a. Ona je plod filozofskog razumijevanja da um i tijelo utje�u jedno na drugo na obostranu korist, tj. da pove�anje sposobnosti koncentracije i koordinacije predstavlja ja�anje kako mentalne tako i tjelesne snage, odnosno da sabranost duha (osovina srce-razum-lako�a) mora biti dio i rezultat �ina vje�be.

Od kakvog je zna�aja ova drevna vje�ba za gluma�ki zanat? Koji pokreti, misli i strukture mogu razviti superiornu tjelesnu tehniku koja je sa odre�ene to�ke gledi�ta va�na za izvo�a�a kao li�nosti i kao kreativnom bi�u? Koje osobine mogu glumca ili plesa�a dovesti do ovladavanja tijelom i umom, a �to bi njegovu kreativnost pro�elo ma�tom, raznovrsno��u, snagom, zapa�anjem, izdr�ljivo��u i suptilno��u? va nam pitanja i ne djeluju monumetalna ukoliko razmislimo o tome koji su aspekti potrebni da bi se ne�to odigralo na sceni (tijelo, emocija, um). Naravno, nije nam potrebno samo tijelo koje dobro funkcionira; ono mora biti osvije�teno kako bi odmah gipko, emotivno, duboko i sigurno reagiralo na ideju ili situaciju. Glumac bi trebao biti sposoban izraziti �irok raspon izra�ajnog tkanja i treba znati upravljati tjelesnim promjenama i prilago�ivanjima. Ukratko, mora posjedovati elasti�an i rastezljiv um koji brzo zapa�a i reagira spremno i jasno kako na sebe tako i na druge.

Prakti�na primjena i razumijevanje Tai Chija, na ovaj ili onaj na�in, djeluju na sve vidove razuma i tijela koji su glum�ev oslonac u toku izvedbe.

Tai Chi je u osnovi filozofija razvoja tijela koja se bavi funkcijom i formom. Ona dovodi do emotivne stabilnosti, skoro kao slu�ajnog proizvoda harmonije misli i djelovanja, kao posljedice vje�be. Tijelo se reaktivira putem raznovrsnih i unaprijed odre�enih pokreta. Um daje podsticaj izvedbi, a sam �in izvo�enja obuhva�a emocije. U utilitaristi�kom smislu rije�i, cijelom strukturom upravlja stalno i naizmjeni�no uzajamno djelovanje meke-�vrste dinamike (Yin-Yang promjene), koje su veoma nalik valovima energije, gdje pokreti naizmjeni�nog guranja i osloba�anja stvaraju i postaju sam val. Uzrok i posljedica postaju jedno, tako ta izvoditi ovu vje�bu zna�i biti ta vje�ba.

Tai Chi je, prema tome, u potpunosti integrirana vje�ba jer obuhva�a cjelokupnost �ovjekovog bi�a.

Za plesa�a i glumca� vrijednost Tai Chija le�i u istovremenom razvijanju uma i tijela. Forma omogu�uje izvo�a�u da slobodno postane ono �to bi trebao ili �to bi htio biti. To se mo�e posti�i ovladavanjem tijelom tako da ono mo�e funkcionirati s pravilnom i fluidnom energijom a da se u isto vrijeme um navede na koncentraciju. Kori�tenje tijela i uma dovodi �ovjeka u stanje mira . Glumac osje�a� da je potpun i osobito pouzdan u sebe , te ga ne rastrzaju slu�ajne misli ili emocije. To (blago)stanje moglo bi se nazvati spokojnom osnovom za stvarala�tvo.

Tai Chi je, zapravo, strukturirana kompozicija sastavljena od 108 pokreta (autorica ovdje misli na dugu Yang formu, op.p.) koji se me�usobno povezani spletom razli�itih vrlo suptilnih prijelaza. Ona se izvodi kao slo�ena jedinica u kojoj je �ovjek u stalnom pokretu 22 do 25 minuta. Zami�ljena je da se izvodi u prostoru odre�enom za tjelesno vje�banje. U toj vje�bi nema ni�eg suvi�nog. Svaka nit pokreta te�e i nastavlja se na sljede�u nit neminovno, tako da u estetskom ili fizi�kom smislu nikada ne djeluje mehani�ki ili proizvoljno.

Svjesnost prostornih odnosa i kvaliteta pokreta doprinosi osje�aju zadovoljstva za praktikanta. "Smirivanje" emocija posti�e se jedinstvom uma i tijela.

Produ�eno trajanje ustaljene radnje predstavlja sastavni dio Tai Chi Chuana jer time razvija fizi�ku izdr�ljivost, istrajnost, strpljenje (emotivni aspekt) i koncentraciju (mentalni aspekt).

Na Zapadu, mnogi pod vje�bom podrazumijevaju samo onu vrstu pokreta za koji je potreban fizi�ki napor i kontrakcija mi�i�a, �to zna�i napregnut napor uz brzu akciju. Oni vjeruju da snaga dolazi samo iz silovitog tro�enja energije. Tehnika Tai Chija predstavlja upravo suprotno od toga. Osnovne postavke njene filozofije su da se bez naprezanja (koje iscrpljuje), bez prinudnog pokreta (osim neophodnog), bez primjene snage i bez prekomjernog rada srca i brzog ritma disanja mo�e stabilizirati vitalnost, pove�ati prava snaga u uravnote�iti energija.

Na�in kretanja je vrlo va�an aspekt. Kretanje mora biti sporo, ujedna�eno, lagano, stalno i uravnote�eno, tako da se jedan pokret pretapa u drugi bez zastoja. Raznolikost struktura uvla�i svaki dio tijela u igru, od najmanjeg zgloba do najve�eg mi�i�a. To stvara modele koji prelaze s jednog dijela tijela na drugi a da se pojedina�ni dijelovi tijela ne premore. Naizmjeni�no uzajamno djelovanje dinami�kih tenzija pospje�uje dobru cirkulaciju. Polje opipljivih i neopipljivih strukturalnih odnosa sprje�ava zamor tijela. Krivolinijski pokreti (spirala, luk parabola) doprinose procesu smirivanja, a isprepletenost pokreta i poza sprje�avaju da se snaga uzalud tro�i, a ujedno i sakuplja rezerve energije potencijalne snage.

Unutra�nja dinamika

Pobuda da se izvede neki pokret, bio on jak ili slab, zgr�en ili opu�ten, nikada ne poti�e iz osobnih potreba. Izmjene u dinamici tijela prouzrokuje to �to samo tijelo �ini, kako se tijelo kre�e te koji se dijelovi tijela pokre�u (zdru�eno ili odvojeno), da li miruje ili je aktivno. Energija kontrakcije i opu�tanja mi�i�a potje�e od ve� "ugra�enog" procesa djelovanja, koji je bitan za poziciju, radnju i pokret u prostoru. Sve to dolazi prirodno po potrebi u djeli�u sekunde. Nikakva misao ili emocija ne mogu dati formi i izvedbi kvalitetu radnje. Primjer za to je vje�ba staja�eg Chi Kunga u tzv. jaha�em stavu, pri �emu treba obratiti pa�nju na velike tenzije u bedrima, sko�nim zglobovima, stopalima i stra�njici. U torzu bi se trebala osjetiti lako�a. Kada se koljena isprave trebala bi se osjetit lako�a u nogama, jer ni�ta nije prisililo mi�i�e da se izmjene osim same radnje.

U Tai Chiju, svjesnost ove unutra�nje dinamike uve�ava se sa do�ivljajem promjena poticanih "iznutra" prije nego promjena poticanih "izvana" (kada mi�i�i reagiraju na vanjski podra�aj). Dobar primjer kojim mo�ete uo�iti te promjene je da isprobate sljede�u vje�bu. Uzmite prazan �ajnik i dr�ite ga pred odvrnutom slavinom. Kako se �ajnik puni vodom (naravno, na oslanjaju�i se ni na kakvu povr�nu) va�a se ruka po�inje savijati kako bi uop�e izdr�ala tu te�inu �ajnika. Vrlo jednostavan primjer gdje mo�ete vidjeti kako mi�i�i reagiraju na vanjski utjecaj.

Tai Chi je, prema tome, lagana unutra�nja vje�ba u kojoj mi�i�i reagiraju na "funkcioniranje" tijela mijenjaju�i oblik na mnogo neizrecivih na�ina. To se mo�e lako objasniti na primjeru lagano stisnute �ake: Nakon laganog stiska, polako otvaramo �aku i ispru�imo prste, postepeno. Kada su prsti relativno ispru�eni svojom opu�teno��u ispunjavaju mi�i�nu masu energijom. Prsti se lagano pribli�avaju, a kroz njih osje�a se lagano mi�i�no strujanje i pulsiranje. Kada ponovo stisnete prste �ake, osjetit �ete razliku u �vrsto�i. Zna�enje rije�i meko i lagano u Tai Chiju vrlo je �esta �to zbog njegove strukture, a i zbog �injenice da rije�i ponekad ne mogu opisati sve pojave koje se javljaju kao posljedica vje�banja, tj. ne otkrivaju dinamiku koja se osje�a. Svi pokreti trebaju izgledati ujedna�eno i negr�evito, tj. fluidno.

Sa Tai Chijem �ovjek mo�e nau�iti kako slo�eno funkcionirati na vi�e nivoa svijesti. Kad se tijelo jednom nau�i funkcionirati prirodno (sa pravilnom ravnote�om-osovinom kretanja) prilikom svih pokreta, tada um mo�e "i�i" uz bit stvari koju zahtijeva �ovjekov rad.

Kontekst (formom do funkcije)

U Tai Chiju napreduje se od jedne forme do druge. Detalji svake forme vje�baju se kao dio cjeline i nikada se ne izdvajaju iz konteksta. Nikada se ni jedan dio tijela ne pokre�e vi�e puta kao �to je to slu�aj u drugim vje�bama, gdje se recimo glava ili torzo okre�e, ili ramena razgibavaju. Svi pokreti u Tai Chiju me�usobno su povezani, tako da se razli�ite jedinice organski izgra�uje. Tijelo se nikada ne tretira poput mehani�kog instrumenta, �ak ni onda kad radimo na osovini kralje�nica-zglobovi, kukovi-ramena, o�i-vrat. Tijelo posti�e vi�u razinu funkcionalnog savr�enstva putem strukture kao cjeline, te putem manjih jedinica koje sadr�e sve vidove cjeline , kao �to su mirovanje i pokret, sila i ne-sila, snaga i lako�a (i razne njihove nijanse), raznovrsnost u ravnote�i, osje�aj za po�etak i kraj. Ni jedan element ne ponavlja se uzastopce. To neprekidno nizanje jasnih i jedinstvenih pokreta, amplituda, razvija um i �titi od dosade. Ono budi ma�tu dok uskla�uje tijelo, tako da �ovjek nau�i svoje tijelo koristiti prirodno.

nastavlja se...

�����

������