| NERAZJASNETA KATASTROFA (3) KRIK OD DLABOCINATA |
||||||
| Sepak istragata pokaza deka tajnosta za "Kursk" mozebi i nema daostane tajna. Bese pronajdeno pismo koesto eden od mornarite uspeal da go napise pred smrtnata agonija. Pismoto dojde od celicniot grob na dnoto na Barencovoto More. - Celiot personal od sektorite sest,sedum i osum se premestija vo devetiot sektor, pisuvase 27 - godisniot mornaricki oficer, porucnik Dimitri Kolesnikov. Pominaa priblizno dva casa od silnata eksplozija po koja, na 12 Avgust, potona ruskata nuklearna podmornica "Kursk" i vo koja zaginaa pogolem del od ekipazot od vkupno 118 lica. - Ovde sme 23 luge. Verojatno nekoi od preziveanite bea tesko izgoreni, dodeka ostanatite bea povredeni od parcinjata koi se razletaa naokolu. Nikoj od nas ne moze da stigne do povrsinata, napisal Kolesnikov, pomiruvajki se so sopstvenata smrt. Beleskata zapocnuva so ureden kurziven rakopis, ispisana na parce hartija, naveduvajki na faktot deka pisuvanjeto e zapocnato koga se uste imalo svetlo. Beleskata vklucuva i poraka za zenata na Kolesnikov, Olga, so koja sto toj se ozenil samo tri meseci pred toa. No ruskite oficijalni lica go skrija toj del od pismoto. Na zadniot del na parceto hartija, pisuvanjeto stanuva zamackano, recisi necitlivo. Ocigledno e deka svetlata zasekogas zgasnale. - Jas pisuvam na slepo, nackrtal Kolesnikov. Potoa go zavitkal pismoto vo plastika i go stavil vo negoviot cep. Tamu pismoto bese pronajdeno otkako ruskiot nurkac Sergej Smigin go pronasol teloto na oficerot Kolesnikov zaedno so telata na uste trojca drugi mornari od devettiot sektor, koj bil poln so voda. Pismoto na Kolesnikov bese harpun upateno kon srceto na negovata zemja. Kremlin i ruskata mornarica tvrdea deka celiot ekipaz, po eksplozijata zaginal, zaginal za edna do dve minuti. No na Moskva i trebaa duri cetiri dena za da pobara stranska pomos za izvrsuvanje na spasuvacka akcija. - Tie ne lazea deka site clenovi na ekipazot zaginale, izjavi Nadezda Nekrasova majka na 19 godisniot Andrej, koj bese najmladiot mornar na "Kursk". - Tie bea zivi i cekaa pomos, izjavi taa. Dali Kolesnikov, Andrej Nekrasov i drugite mornari mozea da se spasat? Ruskata vlada se uste go bara odgovorot! Zatoa Moskva iznajmi nurkacka platforma, "Regalija", od norveska kompanija. Admiralot Vjaceslav Popov komandant na ruskata severna flota, izjavi deka 23 - te mornari za koi sto se tvrdi deka ja preziveale nesrekata, najverojatno umrele od zadusuvanje, dolgo vreme pred da pocnat efektivnite spasuvacki napori. Mora de se znae toa dena na Rusite im bea potrebni duri 16 casa za da go lociraat "Kursk", a uste 15 casa za zapocnuvanje na aktivnostite za vlez vo podmornicata koja sto bese 354 stapki pod povrsinata na vodata. - Nema nacin da se spasat mornarite, insistirase zamenik-premierot Ilija Klebanov. No sto ako Koleskov i negovite drugari ziveele podolgo od vremeto so koe spekulirase Ruskata mornarica? Vo delovite od pismoto na Kolesnikov koi sto bea objaveni vo javnosta, ne pisuvase za pricinata za eksplozijata koja sto go potona "Kursk". Ruskata mornarica sakajki da se oslobodi od sopstevata vina, prodolzi da insistira deka, najverojatno, pricina za eksplozijata vo podmornicata bil sudie so edna od trite podmornici na NATO - dve amerikanski i edna britanska, zatskrivajki ja voenopomorskata vezba vo koja ucestvuvase "Kursk". - Jas sum 80 procenti siguren deka "Kursk" se sudril so druga podmornica, izjavi admiralot Vladimir Kurojedov, komandant na ruskata voena mornarica, nekolku dena pred da se najde pismoto na Kolesnikov. Za nekolku meseci jas ke gi pronajdam i ostanatite 20 procenti sto nedostasuvaat i ke mu soopstam na svetot koj go stori toa, se zakanuvase komandantot. No se cini deka ruskata teorija okolu potonuvanjeto ne dade rezultat. Trupot na podmornicata "Kursk" se sostoese od dvosloen celik, a vnatresnite zidovi bea debeli osum inci. Amerikanskite i britanskite podmornici ja nadgleduvaa vezbata od bezbedno rastojanie, izjavija opficijalnite lica vo NATO i tie imaa samo eden sloj celik na trupovite na podmornicite. Ako koj bilo od brodovite na NATO se sudril so "Kursk", toj bi pretrpel uste poseriozni ostetuvanja, otkolku ruskata podmornica. No Vasington i London potvrdija deka nemaat steta i Rusite ne pronajdoa ostetuvanja, duri i otkako dve od nivnite podmorncni vozila minaa poveke nedeli prebaruvajki go morskoto dno za da otkrijat dokazi. Isto taka tamu nemase nikakov sonar kako dokaz za podrzuvanje na teritorija za sudir. Amerikanskte i norveskite "slusaci" ja snimija celata nesreka: zvuk na mala eksplozija, potoa sledi zvuk od bucava od podmornica kojasto se obiduvala da se iskaci na povrsinata, pritoauste edna ogromna eksplozija i tapiot udar na "Kursk" koga paga na dnoto na Barencovoto More. Vtorata eksplozija koja sto go potpila "Kursk", se slusala dve minuti i petnaeset sekundi po prvata eksplozija i bila sesnaeset pati posilna, tvrdat seizmolozite na unirvezitetot vo Arizona. Radio snimkite na NATO ne pokazale nikakva traga na druga podmornica vo blizina na "Kursk" i nikakov zvuk na sudar, velat izvori od zapadnite razuznuvaci, a ako ruskite snimki sodrzt takvi dokazi, tie dosega sigurno bi bile objaveni vo javnosta. Pa togas sto bi mozelo da go potone "Kursk"? Najverojatno objasnuvanje na zapadnite eksepti, e deka eksplodiralo gorivoto na torprdoto. Seizmickite nacrti isto taka pokazuvaat deka vtorata eksplozija ne bila edinstven nastan tuku skoro istovremena serija od invinidualni eksplozii sto posocuvaat na eksplozii na boevi glavi. Uste edno mozno objasnuvanje za katastrofata e deka "Kursk" udril vo mina ostavena od vtorata svetska vojna ili od studenata vojna. Treta moznost istaknata od rusite bese deka ruskiot krstosuvac "Petar Veliki" kojsto operiral vo blizina slucajno go pogodil "Kursk" so antipodmoniticko torpedo koesto ja pogodilo podmornicata vo momentot koga taa resila da se iskaci na povrsinata. Pretsedatelot Putin izjavi deka istragata ke prodolzi kako oddavanje pocit na nasite mornari-heroi" i veti Amaksimalna transparentnost" okolu pricinata kojasto ja predizvikala katastrofata. Tolem broj visoki ruski staresini javno ja potvrdija teorijata deka "Kursk" se sudril so podmornica na NATO. ako od istragata sto ja veti pretsedatelot Putin izlezat objasnuvanja koisto loso bi se reflektirale na Voenata mornarica, pretsedatelot moze da se sooci so ostra reakcija od voenitre rangovi. Od druga strana, toa bi go napravilo voenite reformi, koisto se klucni prioritetite na Putin, poteski za ostvaruvanje. Prethodnikot na Putin, Boris Elcin, go kritikuvase spravuvanjeto na Putin so katastrofata. - Toj trebase poditno da reagira i da odleta od Soci kon Moskva. Poukata od pismoto na Kolesnikov e deka Rusite se se uste luti, povredeni i somnicavi vo pogled na toa kako vladata se spravuvase so katastrofata. Ke bide potrebno mnogu poveke od edna burna zima na Barencovoto More za da se pokrie tragedijata na "Kursk". | ||||||
| POTRAGA PO DOKAZI VO DEVETTIOT SEKTOR Dva meseca po katastrofata na "Kursk", nurkacite zapocnaa so istrazuvackite napori koisto se ocekuvase da cinat okolu sedum milioni dolari. Beleskata koja sto bese najdena vo edno od cetirite izvadeni tela velese deka najmalku 23 lica od 118 - te mornari ja preziveale prvata eksplozija i od bezbednosni pricini se povlekle vo devettiot sektor. MISIJA Nurkackite timovi pet dena minaa so aparati za zavaruvanje za da napravat dupka niz dvoslojniot celicen trup na vrvot na podmornicata. Tie dupcea na precizno odredeni mesta izbrani od drug brod ("Oskar 2"). Samo na ruskite nurkaci im bese dozvoleno da vlezat vnatre. Timovite sostaveni od po dvajca nurkaci, se fokusiraa na istragata vo osmiot i devettiot sektor. Otkrienite tela bea staveni vo plasticni kontejneri i so pomos na jaze poleka podignuvani na povrsinata. Norveskata regalija" - osumnaeset ruski, britanski i norveski nurkaci operiraa od platformata na Halibarton" kojsto stoese vo mesto, blagodarejki na satelitskite navigacii i pogonskite sili. DALI "KURSK" SE SUDRIL SO TOVAREN BROD? RIA Novosti, po nesrekata go prenese stavot na admiralot na ruskata armija, Edvard Batlin - covek koj 27 godini pominal na podmornici, covek koj ima komanduvano na site najnovi tipovi na podmornici snabdeni so raketi od najrazlicen kalibar. Spored Batlin edinstvena realna verzija e deka podmornicata se sudrima so tovaren brod. Toj tvrdi deka "Kursk" vo momentot na nesrekata, isplovival na povrsinata na Barencovoto More za vospostavuvanje vrska so centarot. - Vo podmornicite od takov tip e instaliran odlicen hidroakusticen kompleks koj, za zal na mali dlabocini ne e efikasen vo otkrivanje meti nad voda. Tokmu vatoa hidrakustikata ne uspeala da go registrira objektot. Aparatite dale informacija deka horizontot e cist i komandantotna podmornicata pristapil kon isplovuvanje na povrsinata. Po nekolku minuti sledel stravoten udar od 110 iljadi toni, objasnuva admitalot Batlin. Zosto od toj ugar ne potonal i tovarniot brod? - Vo toj region krstosuvaat brodovi od klasata "UL" so zasilena konstrukcija poradi mrazot, so cvrst "nosen" del koj sluzi za probivanje na mrazot bez mrazokrsac. Takviot udar e smrtonosno opasen za podmornicata, no ne i za brodot, koj sosema moze mirno da ja prodolzi plovidbata. So eden zbor, "Kursk" dobi ogromna dupka na gorniot del i po 10-20 sekundi udri vo dnoto na Barencovoto More, istaknuva admiralot Baltin. Zosto? - Tovarniot brod po udarot nikade se nema pojaveno tvrdi Baltin dodavajki deka na kapetanot ne mu begaat najmalku osum godini zatvor. Sepak toj brod treba da se bara zo pristanisteto na Arhangelski ili Dikson. |
||||||
| MISTERIJATA ZA "KURSK" - 12 avgust - dve eksplozii, se uste nerazjasneti, go potonaa "Kursk" na 354 stapki pod povrsinata. - 15 avgust - prv obid za spasuvanje - neuspesen. - 18 avgust - Kremlj prifati megunarodna pomos. - 21 avgust - norveskite nurkaci go otvorija otvoret na palubata, pronaogajki dokaz deka vnatre se e potopeno, po sto ruskata voena mornarica soopstija deka nema preziveani. - 20 oktomvri - nurkacite povtorno se vratija na mestoto na tragedijata. - 25 oktomvri - pronajdeno prvoto telo na nesreknite mornari. |
||||||
| "KURSK", NUKLEARNA PODMORNICA OD KLASATA "OSKAR-2" GOLEMINA: 505 stapki, 60 stapki visoka, 30 stapki dolga TEZINA: 18.300 toni KAPACITET: standardno 107 lica ORUZJE: 24 proektili i torpeda PRVPAT PUSTENA VO POGON: maj 1994 godina |
||||||