NERAZJASNETA KATASTROFA (2)
I PUTIN I KLINTON IMAA ZOSTO DA MOLCAT!
Informaciskoto zatemnuvanje koe sledese i smislenite lagi od dvete strani, imaa smisla samo vo kontekst na diplomatiskata vojna megu Rusija i SAD. Sledniot den otkako rusite doznaa za katastrofata, Anglija, Norveska i SAD ponudija pomos. Anglicancite ja ponudija dvapati i toa od strana na  ministrerot za odbrana CHEK HUN, so komentar: prviot - sto se odnesuva na sudirot na "Kursk" so stranska podmornica, toa ne e Anglisko plovilo i btoro - vo r4egionot na dejstvieto, vo toj period nemase angliski podmornici i zatoa na mozat da bidat pricina za sudirot so "Kursk". Vo stabot na NATO veke znaeja deka i rusite znaat deka "Kursk" e udren od amerikanska podmornica. Na 16-ti Avgust, ruskiot minister za odbrana Igor Sergeev, na televizija govorese direktno za nekakov "tiranin na Kursk". Sledniot den negoviot amerikanski kolega Vilijam Koen mu isprati pismo izrazuvajki socustvo i solidarnost od "amerikanskite custvitelni luge". Za onie koi znaat da citaat megu redovi, taa vecer znacese mnogu. Na 16-ti avgust vo tekot na celiot den pristignaa soopstenija za pregovori i konsultacii megu angliskite i ruskite voeni eksperti. Denot zavrsi so oficijalno obrakanje na Rusija za pomos od Norveska i Anglija. Sledniot den na 17-ti avgust, Putin oficijalno mu se zablagodari na premierot na Anglija, Toni Bler, za pomosta vo Barincovoto More. Blagodarnosta sto e najiznenaduvacka od Putin primi i premierot na Izrael, Jehud Barak, sto znacese deka vo odredena merka i toj bil nekakov posrednik. No Putin ne kaza nitu zbor za Klinton i SAD. Istiot den zamenik-nacalnikot na puskata voeno-pomorska flota viceadmiralot Aleksandar Pobezji, vo Broksel zapocna pregovori so pretstavnicite na glavnata komanda na obedinetite vooruzeni sili na NATO vo Atlandskiot Okean. Bese objaveno deka e postignato potpolno zaemno razbiranje. Nacionalnata pripadnost na podmornicata-ubiec, bese konecno precizirana. Sledniot den pretstavnikot na Pentagon, kontraadmiralot Kreg Kvigli dade mnogu cudna izjava: - Od havarijata na "Kursk" ne trebase da se izvlekuvaat nikakvi zaklucoci osobeno ne za  podgotvenosta na ruskata Voene-pomorskaflotavakvi nesta se slucuvaat od razni pricini i vo site voeno pomorski sili vo svetot. Sega nasata griza e da se obideme da gi spasime clenovite od ekipazot na podmornicata. Ima dve cudni raboti vo ovaa izjava: prvo-zosto Pentagon odednas tolku se zagrizi za renometo na ruskata flota i vtoro-zosto amerikancite voopsto ne bea pusteni vo blizina na "Kursk" i ne ucestvuvaa vo spasuvanjeto na ekipazot? Togas za sto zboruvase amerikanskiot kontraadmiral? Izjavata bese nejasna samo za neiformiranite. Negovata izjava bese zapoved za zapadnite mediumi za tie da go smenat tonot i nacinit na informiranje za tragedijata na "Kursk". Signalizacijata dejstvuvase vednas. Do toj mig zapadnite izdanija bea polni so materijali za krajot na ruskata voeno-pomorska flota. Po izjavata na kvigli zapadnite mediumi na golemo gi pokazaa emociite otslikuvajki go coveckiot motiv vo tragedijata.
                            
  TAINSTVENA DIPLOMATIJA
Po soopstenieto za tragedijata golem broj drzavnici mu ispratija socustvo na Putin. Megu niv bese i socustvoto na Klinton. Razgovorot so nego se sostoese vo toa sto amerikanskiot pretsedatel veke znael deka fatalniot udar na ruskata podmornica bil od amerikanska podmornica. No i Putin go znaese toa! Razgovorot se vodese bez preveduvaci. Namesto taen razgovor dvajcata pretsedateli mozea da odberat i druga moznost na primer sekoja styrana da ja soopsti svojata verzija. No taka ke imase fatalni posledici i za SAD i za Rusija. Vsusnost rabotata bese vo toa koj prv ke gi otvori kartite. Putin prv go zapocna razgovorot. Toj kaza deka na mestoto na katastrofata ima nepobitni dokazi za amerikanski tragi. Se razbira vo toj moment Klinton mozese da odrekuva bidijki znaese deka amerikanska podmornica e daleku od mestoto na katastrofata. No isto taka znaese deka rusite mozat da prilozat dokazi pred megunarodnata javnost. Republikancite toa go ispolzuvaa i ja obvinija administracijata na Klinton za predvemeno predizvikuvanje na atomski konflikt. Putin mozese da pobara od klinton javno da ja priznae vinata i da se izvini, no sepak toj kako sto e poznato e od redovite na  KGB, a tamu mnogu ne se zboruva za takvi raboti. So toa i Putin mozese da zagubi, zosto svetot mozese da gi obvini SAD i Rusija za neodgovornost i zaemni voeni igri, pri sto i dvajcata ke ispadnea nesposobni da go kontroliraat svoeto najopasno oruzje. Pa neli sudirot na podmornicite mozese da bide pocetok na treta svetska vojna? Mirot mozese da bide potkopan po vina na Klinton, koj e na krajot od svojot mandat i Putin koj e na pocetokot. Zatoa pazarenjeto zapocna...  Klinton veti deka ako demokratite ostanat na vlast, nema da vlijaat na Rusija poradi vojnata vo Cecenija i deka odnosite se Vasinkton ke se neutraliziraat. Bidejki Putin molcese, Klinton prodolzi: po razresavanjeto na situacijata vo Jugoslavija, ke bidat garantirani interesite na Rusija i na Balkanot, vklucuvajki go i otstranuvanjeto na rezimot vo Sofija. No, Putin i ponatamu molcese. Togas Klinton kako i sekoj Amerikanec, pocna situacijata da ja ocenuva so brojki: spomena edna suma vo dolari, koja Rusija ke ja dobie kako kompenzacija za tragedijata na "Kursk". Putin progovori i pocna da se soglasuva. Toj se soglasi da go primi Corc Tenet, koj vo toa vreme bese vo poseta na Sofija i Bukurest. Iako posetata na Moskva ne bese planirana, sepak Tener morase da zamine za Rusija za da gi precizira detalite. No Putin najvaznoto go cuvase za kraj. Toj mu se zablagodari na Klinton i izrazi uverenost za "edna zaemna sorabotka i zaemno razbiranje". Ne trebase da se ceka dolgo. Na 6-ti septemvri, po licnata sredba na Putin i Klinton vo OON vo Njuork, pretedatelot na SAD izjavi deka Vasinkton se otkazuva od planovite za razvivanje na nacionalniot sistem za protivraketna odbrana. Klinton ja potvrdi gordosta na SAD da se pridrzuva do dogovorot za protivraketna odbrana od 1972 godina. Za da se razbere sto slusnost se sluci, treba da se kaze deka antiraketnata odbrana trebase da bide akcent na politikata na demokratite na prestojnite pretsedatelski izbori. Programata trebase da mu ja osiguri pobedata na Al Gor. Otkazuvajki se od nea, Klinton vsusnost go izbegna kosmarot da bide objavena vistinskata pricina za tragedijata na "Kursk", sto apsolutno ja garantirase pobedata na Geor Bush - mladiot. Putin izvojuva odromna pobeda so cenata na strasniot izbor, pred koj zastana na 12-ti Avgust, vednas stom dozna za katastrofata na "Kursk". Da ja objavi vistinskata pricina i da go stavi svetot na rabot na atomska katastrofa ili da dobie edna bitka? Ete zosto Putin bese vo pravo koga govorese deka ekipazot na "Kursk" zagina herojski, za tatkovinata. Potocni za interesite na tatkovinata.
                                  
TORPEDOTO "SKVAL"
Zad kulisite na "Kursk" se igrase uste edna drama: torpedoto "Skval" i zarobeniot amerikanski spion Edmund Puop - specijalist po torpeda. "Kursk" bese edna od devette najopasni ruski podmornici. Mozese da nosi kako strategiski taka i takticni atomski raketi. No na "Kursk" imase uste edno strasno oruzje. Rusite go narekuvaat "Skval" - ostroagolno raketno torpedo so tap bokserski nos, koj moze da ja nadmine zvucnata bariera pod voda. Spored amerikancite, od "Kursk" se vrseni eksperimenti so novata verzija na "Skval" i tokmu toa e pricina za katastrofata. Za sto stanuva zbor? Zapadot za prv pat slusna za tehnologijata na "Skval" pred 20 godini koga svetskata cenzura ne bese dovolno azurna i ne go spreci objavuvanjeto na karakteristikite vo edna publikacija. Vo publikacijata picuvase deka stanuva zbor za torpedoto koe se dvizi so neverojatna brzina pod voda vo balon od gas i pod visok pritisok. Vo kontakt so vodata vleguva samo negoviot nos. Trienjeto e tolku malo sto torpedoto se dvizi so brzina od eden kilometar vo sekunda. Za amerikanskite podmornici od vremeto na studenata vojna ova oruzje bese smrtonosno. -Ova oruzje e smrtonosno. Zamislete si ruska podmornica presretnata od amerikanska! Rusinot5 slusa deka sme istrelale po nego torpedo i odgovara so nekolku "Skvala", od od koi edniot go unistuva naseto torpedo a drugiot ja likvidira nasata podmornica. Vo kontest na celosna vojna "Skval" mu dava moznost i vreme na sekoj ruski kapetan da go unisti celoto istocno ili zapadno krajbrezje na SAD. Toa e torpedo koe daleku zad sebe go ostava amerikanskiot istrebuvac F16, - tvrdese eden poranesen amerikanski specijalist. Toa bese edna od pricinite zosto Moskva ne mozese nikako da dozvoli priod na stranski spasuvacki ekipi do "Kursk"
                                          
TAJNA APARATURA
Kratko vreme po katastrofalnata nesreka vo zatvorot "Lefortovo" vo Moskva bese prifateno 55 godisniot Edmond Poup obvinet za obid na grabez na dokumentacijata na "Skval". Najverojatno stanuva zbor za voeno-pomorsko razuznuvanje na SAD. Poup e eden od specijalistite za podvodni raketi i torpeda. Vo Belata kuka dojde do golema konfuanost. Za Poup razgovaraa i Putin i Klinton. Sleduvase novo pazarenje. Najverojatno Poup trebase da bide razmenet za Ejms Oldric i amerikanskoto prisustvo vo blizina na tragedijata. No Moskva ne mozese da dozvoli tugi ekipi vo blizina na "Kursk" od uste edna povazna pricina. Pokraj raketata i torprdata na "Kursk" se naogase uste nesto isklucitelno vazno. Stanuva zbor za tajna aparatura za raspoznavanje narecena "svoj-tug" i elektronski kodovi za istreluvanje na ruskite raketi so atomski boevi glavi. Da se otkrijat ovie tajni e najskrieniot sen na SAD i na NATO. Za nejzina realizacija SAD se podgotveni na ogromni trosoci i uste pogolem ruzik. Ne slucajno vo regionot na katastrofata stoi golem brod so najnov hidraulicen kompleks. Ruskata "Svesda" denonokno go proveruva dnoto na moreto od tugi podmornici, bidejki ako eden taen sistem i kodovite padnat vo racete na Amerikancite, Rusija ke ja zagubi celata strategiska mok. Otkrivajki gi kodovite za pustanje na raketite protivnikot ke moze da gi unisti ruskite objekti so pomos na ruski podmornici. Se razbira kodovite mozat da bidat smeneti no za toa treba vreme i pari. Ogromni pari! Koga vo sedumdesetite godini ruskiot pilot Belenko izbega vo Japonija, a zaedno so nego ja ponese i aparaturata za razuznuvanje smenata na kodot na sistemot "svoj-tug" vo celiot6 sistem na vooruzeni cili na SSSR cinese polovina od bucetot na SSSR. Toa e vistinata za "Kursk" vistina koja verojatno nikogas nema da bede potvrdena. Toa e vistinata za pricinata na katastrofata. Site tajni za "Kursk" ke ostanat na dnoto na Barencovoto More.
Hosted by www.Geocities.ws

1