najveći umjetnik svih vremena", ili "daleko najveći među velikima" - "masterpiece" (g. vasari: "život umjetnika), rođen u današnjoj pokrajini toskani, malom mjestu caprese, 6. travnja, 1475. godine. umro je u rimu, 18. veljače 1546. sam je za sebe govorio da je 'sin firence'
U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino neograničenu snagu vlastitoga duha. Umjetnost je za Michelangela bila stvaranje nove stvarnosti, slično božanskom stvaranju svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije ni pravila. I njegove skulpture vjerojatno upravo stoga odlikuje taj snažni egzaltirani grč oslobađanja iz nedefinirane gromade kamena ili mramora. "

genije božanskog nadahnuća", michelangelo, je za sebe govorio da je kipar iako je ostao najpoznatiji po slikarskim djelima:

sikstinska kapela, detalj

Dana 31. 10. 1512. g. skupštini dostojanstvenika otkrio je svoje djelo. Svod Sikstinske kapele proglašen je najznaèajnijim djelom u povijesti zapadne umjetnosti koje je ikada stvorio pojedinac, a njegovi suvremenici su tvorca ovog jedinstvenog djela prozvali " božanskim Michelangelom ". Michelangelovo umjetnièko djelo bolje no ikoje drugo svjedoèi o njegovu geniju i o ostvarenju ideala visoke renesanse.

sikstinska kapela

"Sveta obitelj", ulje na dasci, oko 1503.
već smo ma forumu pisali o ovoj michelangelovoj slici (marul).
ali evo što se o njoj zna:

Poznata je također pod nazivom Donijev tondo jer se dovodi u vezu s Michelangelovim prijateljem, trgovcem Angelom Donijem, koji je bio vrstan poznavalac, kolekcionar i pokrovitelj umjetnosti. Slika je vjerojatno nastala u čast Donijeva vjenčanja s Maddalenom Strozzi krajem 1503. ili početkom 1504.g. Raskošan okvir oko slike sadrži grb obitelji Strozzi. Slika Sveta obitelj u velikoj je mjeri slika kipara, na kojoj dominira zbijena, plastično oblikovana središnja skupina, naslikana strogim, jarkim bojama i prividno obasjana svjetlom koje pada na nju. Djevica je prikazana u položaju tipičnom za Michelangela, kako pruža ruke iza sebe i uzima dijete Krista od Josipa . Pregrada dijeli Svetu obitelj od likova u pozadini, od kojih su večina gola mladež koja je zaokupljena vlastitim poslom. Jedna od interpretacija glasi da oni predstavljaju stare pogane i njihove običaje. Djetešce Ivan Krstitelj shvaća značenje svega, te s obožavanjem gleda preko ograde. Ova slika upravo zbog tih pojedinosti navješæuje sikstinski svod.

u svezi pozadine i golih muških tijela postoje neka drugačija mišljenja, koja nisu ničim potkrijepljena. naime, zbog 'viška' golih muškaraca na michelangelovim slikama (i skulpturama), postoji pretpostavka o njegovim homoseksualnim sklonostima. ozbiljni teoretičari umjetnosti, naravno, odbijaju takve insinuacije.

"david" michelangelo buonarroti, mramor, (firenza, 1501-1504.)

mojsije", mramor, detalj skulpture, oko 1515. godine

Ova veličanstvena figura ispunjena je zastrašujućom snagom, po kojoj su Michelangelova djela postala poznata još za njegova života. Ali, premda je postao središnja figura grobnice Julija II, ovaj lik je trebao biti jedan od mnogih koji su trebali stajati na prvom katu, u kutu nadgrobnog spomenika. Mojsije sjedi, zadubljen u misli, držeći pod desnom rukom knjigu s deset Božjih zapovijedi. Iz njega zrači snaga, a njegova duga, zamršena brada i duboki nabori odjeće daju naslutitti neizmjerne zalihe energije. Stoga ne iznenaðuje da se kip Mojsija smatrao idealiziranim portretom Julija ili samog Michelangela.
Rogovi na glavi kipa nastali su kao posljedica pogrešnog prijevoda hebrejske riječi aureola. Pogrešku su priznali još u Michelangelovo doba, ali se kiparu lik vjerojatno sviđao takav kakav je bio, pa je odlučio ne mijenjati ga usprkos suvremenim saznanjima.

skulptura "mojsije" danas se čuva u rimskoj bazilici "sv. petar u okovima" (San Pietro in Vincoli).

pietà", mramor, detalj glave - marija, crkva "sv. petra" u rimu.

Uz brojne njegove projekte još se najmanje dva mogu mjeriti s epohalnom važnošću fresaka iz Sikstine. Oba su arhitektonska i potječu iz posljednjih tridesetak godina njegova života. Preuređenje trga na vrhu kapitolskog brežuljka najveći je posao njegove karijere. Od trga doslovno pravi veličanstvenu pozornicu, kao uostalom i od svojega života, na kojoj scenu učvršćuje kolosalnim redom stupovlja. Taj će kolosalni red primijeniti ponovno u dovršenju crkve Svetog Petra u Rimu, čime je još više naglasio kompaktnost, veličinu i monumentalnost građevine s Bramanteova nacrta, osobine koje je cijelog svoga dugog života tražio u umjetnosti i ljudskome rodu sve do smrti.

Premda je ono što je već bilo izgrađeno postavljalo neka ograničenja, Michelangelo je pojednostavnio i poboljšao plan za gradnju bazilike. Sadašnja velika kupola modificirana je verzija njegova nacrta, a veličanstveni plastični dio eksterijera ispod kupole, na kojem se izmjenjuju šira i uža udubljenja, najvidljiviji je Michelangelov osobni doprinos.

PREDVORJE BIBLIOTEKE LAURENZIANE U FIRENZI

"Započeto 1524; stubište projektirano i sagrađeno nakon 1555. Za osamdesetogodišnjeg majstora izveli su ga Giorgio Vasari i njegovi suradnici".

Michelangelovo najosobnije dostignuće u arhitekturi nije Sveti Petar, nego to usko predvorje knjižnice u kojoj su pohranjeni antički i humanistički rukopisi, ne u Rimu gdje je starac skonćao, nego u Firenci gdje je počeo kao mladić, i da se to nalazi pod svodovima one iste crkve San Lorenzo u kojoj je Brunelleschi stvorio arhitektonski stil renesanse, u kojoj je sahranjen Michelangelov prvi zaštitnik, Lorenzo de' Medici, sa svojom obitelji, i u kojoj je trideset i pet godina ranije zreli Michelangelo započeo izrađivati veliku grobnicu Medičejaca.

michelangelo buonarroti, pravim imenom michelagniolo di lodovico
di buonarroto simoni, umro je u 89. godini i pokopan u rimu. kasnije su njegovi posmrtni ostaci preneseni u firencu.