 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VIA LEVERKUSEN (2.dio) |
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
Prisjetimo se što se događalo u prošlom nastavku:
Nakon približno 17 sati puta i razgledavanja gradova Austrije i Njemačke uz suton koji je trajao oko dva i pol sata, sretno smo stigli na odredište u Leverkusen. Slijedeći dan smo samo odmarali, a onda ujutro 3. dana upregnuli našeg Nijemca (Golf) pravcem prema Aachenu. Istini za volju, željeli smo tamo otići vlakom, ali računica pokazuje da do 100km udaljenog Aachena povratna karta za dvije osobe stoji oko 400 kn što baš i nije najpovoljnije. Zato smo odlučili iskoristiti blizinu granice i skoknuti malo do Nizozemske i Belgije. No, nije sve išlo baš glatko....... |
|
|
|
 |
|
 |
|
|
|
|
Ako ste se pitali zašto u Njemačkoj baš i nema vedrog vremena onda odgovor možete potražiti i u činjenici da tamo postoje i "tvornice oblaka". Naravno, riječ je o brojnim termoelektranama, čeličanama, željezarama..... koje bacaju ove kumuluse u zrak. Grad Düren blizu Aachena jedan je od centara crne industrije. Zato je i tokom 2. svj. rata bio nekoliko puta bombardiran. |
|
|
|
|
|
|
Istini za volju, sa druge strane možemo vidjeti i velike farme vjetrenjača koje služe za dobivanje električne energije. Nijemci su otišli daleko u korištenju obnovljivih vidova energije, a energija vjetra je među najvažnijima. Zbog blizine Atlantika (ili Nizozemske, kako hoćete) ovdje vjetra ima u izobilju. Pa kad ćemo mi iskoristiti naše vjetrovite krajeve ??? |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
 |
|
|
|
|
Nakon manje od sat vremena vožnje od Leverkusena dolazimo i u Aachen. Grad se nalazi na tromeđi Njemačke, Nizozemske i Belgije. Grad broji oko 200 000 stan. i kulturno je središte ovog dijela Njemačke uz bezbrojne kulturne spomenike. Pa krenimo redom. Grad je središte dinastije Karolinga ,a tu su i grobovi brojnih kraljeva računajući i Karla Velikog. Grad odiše protestantskim duhom i arhitekturom. Na slici je ulaz u ulicu Martina Luthera. |
|
|
|
|
|
|
Unutrašnjost Kraljevske katedrale je veličanstvena. Atmosferu srednjeg vijeka podgrijavaju brojne svijeće, a tu su i grobnice brojnih kraljeva. U Aachenu je okrunjeno čak 32 kralja Svetog Rimskog Carstva. Tu se nalazi i kraljevski tron Karolinga. Katedrala je građena tokom 13 i 14. st. U Aachenu su se odmarali i stari Rimljani zahvaljujući brojnim izvorima najtoplije vode u Srednjoj Europi. |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
 |
|
|
|
|
Ovako prekrasan grad ima i svojih ružnijih strana. Ovo je samo jedan od brojnih beskućnika (hrvatskih klošara) koji svoju sreću traže u otpacima od drugih. Istina, za naše prilike to bi bio vrlo moderan klošar.Uljudno je zatražio 20 centi i zahvalio se što ih nije dobio. U gradu postoji nekoliko prekrasnih parkova. |
|
|
|
|
|
|
Predizborna kampanja se uvelike zahuktavala. Predsjednički kandidati vire iz svakoga kuta: iz autobusa, iz kafića i sa brojnih reklamnih panoa. I ovdje postoje oni kojima je crvena boja najdraža, ali i oni koji vole prokomentirati njihove "uspjehe". Izgleda da nismo samo mi politički zagriženi. |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
 |
|
|
|
|
Već smo tri sata proveli u razgledavanju Aachena pa je red da se i malo odmorimo i pojedemo stare "njemačke" specijalitete. Ni za živu glavu ne bih ušao u McDonalds kad se u blizini nalazi turski fast food s već znamenitim döner kebapom.Kada to pojedete mirni ste do ponoći. |
|
|
|
|
|
|
Možda i najveličanstvenija građevina u Aachenu je Rathaus iliti gradska vijećnica. Sagrađena je na ruševinama palače Karolinga
1353.g. Zgrada je toliko velika da baš i ne stane na jednu sliku. Unutrašnjost je fascinantna i meta je tisuća turista dnevno. Nažalost brojne građevine Aachena uništene su u bombardiranjima Engleza i Amerikanaca tokom 2. sv rata tako da samo malo bolji poznavatelji vide da su mnoge zgrade ustvari restaurirane. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Nije problem ući u grad i naći parkiralište. Problem je izaći iz grada i to još prema Maastrichtu. Riješili smo to 20 minutnim kruženjem po samome Aachenu sve dok se nismo našli na autocesti za Maastricht. Ulazak u Nizozemsku lako je prepoznati (iako granice više nema). Sve odjednom postaje ravno, a na pašnjacima se odmaraju crno-bijele krave. LUDILO!!! |
|
|
|
|
|
|
Nakon pola sata vožnje evo nas u Maastrichtu. Grad odiše kozmopolitanizmom te ovdje možemo susresti pripadnike svih rasa i nacija. Grad je uređen tako da izgleda kao da nije Nizozemski već pravi Europski. Primjetili smo da su Nizozemci ludi za pommes fritesom??!! Čekaju u redu i 10 min samo da bi ga se najeli! A kažu da smo mi čudni. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Ispred jedne crkve susrećem jednog zanimljivog čiču. Čovjek je iz Taiwana i još je i katolik!! Tvrdi da na Taiwanu vjeruju u sve pa tako i u drvo ako treba te se on odlučio za kršćanstvo. Za Hrvatsku nikad nije čuo i nikako mu nije jasno gdje je to. Namjerno mu ne govorim riječ Jugoslavija da se malo muči. Nakon par minuta sjetio se gdje je Hrvatska i glasno je zaurlao "Jugoslavia" pa su se naši odnosi zakratko zahladili. Priznao je svoju grešku te nas je uputio prema katedrali Sv. Servatiusa gdje se dešava nešto čudno! Njegove riječi bile su : "The old man seats there and waiting for the money" Hm...... |
|
|
|
|
|
|
Evo naše crkve Sv Servatiusa! Crkva potječe iz 6. stoljeća i najstarija je crkva u Nizozemskoj. Ustvari, na slici su dvije crkve. Jedna protestantska, a druga katolička i to jedna pored druge. Možemo samo zamisliti kako je srednji vijek bio buran i kako su se voljeli. Inače sam grad je puno atraktivniji za mlade nego što su to uštovljeni njemački. Sve je puno kafića i pričljivih ljudi. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Pih, tek sada sam svatio riječi onog Taiwanca. Sramota!!! Stari čiča je čekao na ulazu i želio je naplatiti 40-ak kuna za dvije osobe za razgled crkve. Pravi vjernici nema što! Radije bih te novce dao kao dobrovoljni prilog siromašnima, ali kako je krenulo, uskoro bi i nama dobro došli nekakvi prilozi. Vjerovali ili ne, sve ovo je građeno u 6. stoljeću. |
|
|
|
|
|
|
Eh sad. Kako se izvući iz Maastrichta (u kojem nema nikakvih znakova) i krenuti prema Liegeu (Nijemci ga zovu Lüttich). Nekako smo se izvukli iz grada, ali znaka prema Liegeu ni za lijek. Možete otići i prema Brusselexu ili prema Antwerpenu, ali ni spomena Liegea. Kao da je neko selo!!! Nakon par znakova uviđamo da je često spominjani grad Luik (kojeg nigdje nema na karti) možda ustvari Liege. I bingo!!! To je to! Samo na Flamanskom!!!! Da čovjek ne povjeruje. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Evo i dokaza da na karti nigdje ne piše Luik !!!
Nije ni čudo da Francuzi o Belgijancima pričaju samo posprdne viceve. Inače u Belgiji su oštro podjeljeni Valonci na jugu (Francuski jezik) i Flamanci na sjeveru (Flamanski jezik). |
|
|
|
|
|
|
Iz principa prema blesavim znakovima koji nisu barem dvojezični, nismo se odlučili za posjet Luiku (ili Liegeu ili Lüttichu), već jednom manjem gradiću po imenu Eupen koji se nalazi na samoj granici s Njemačkom. A ovdje nas je dočekalo još jedno iznenađenje. U Eupenu se ne govori ni valonskim ni flamanskim već.....njemačkim jezikom!!! Pa ta Belgija je stvarno tolerantna. Inače sam gradić nema ništa posebno osim izrazite čistoće i uređenosti ( za razliku od vrlo prljavog Aachena). |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
Kako je lijepo u belgijskom gradu vidjeti i ZG registraciju. Naš Golf vjerno nas čeka na parkiralištu. Problem je u tome što se ovdje stvarno drže nedjelje. Od 5 benzinskih pumpi uz cestu niti jedna nije otvorena.Kakvi vjernici. Valjda će biti dovoljno do Leverkusena. |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
Četvrti dan posvetili smo obilasku Leverkusena. U samom gradu baš se i nema što posebno vidjeti. Evo, usporedite ovu zgradu Rathausa s onom u Aachenu. Sam grad je nastao tek 1930.g. (jedan od najmlađih u Njemačkoj) i to sjedinjavanjem nekoliko okolnih sela. Skoro je potpao pod Köln, ali referendumom ostaje samostalni grad s oko 100-ak tisuća stanovnika. |
|
|
|
|
Na rubu grada prema Kölnu uzdižu se velika Bayerova postrojenja koja su i glavni simbol grada... |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
...naravno uz BayArenu na kojoj su sva mjesta uglavnom popunjena bez obzira što je riječ o malom gradiću za njemačke prilike. |
|
|
|
 |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
5. dan smo proveli u kratkom obilasku Düsseldorfa - financijskog i modnog centra ovog dijela Njemačke. Položaj u samom srcu EU omogućava mu brz napredak ne kao grada teške industrije (poput Dortmunda ili Essena), već grada koji preuzima tercijarne funkcije. Na slici je poznati muzej i jedan od brojnih parkova. |
|
|
|
Možda i najprepoznatljivija manifestacija Düsseldorfa je veliki sajam (nešto poput našeg velesajma). U gradu vrlo brzo potrošite novac jer je sve puno dućana raznih vrsta i cijena. |
|
|
|
|
|
3. DIO (ILITI POVRATAK) => |
|