Objavljeno u PATRIOTU 7

Pred nama je novo doba. U njemu }e biti sve druk~ije nego {to smo mi navikli da bude. Umjesto one: “”Ve`i konja gdje ti aga ka`e””, sada dolazi doba u kom }e svako morati preuzeti odgovornost za svoju egzistenciju i egzistenciju svoje porodice. Vi{e ne}e biti one zagarantovane “crkavice” koja se realizirala na bazi zadu`ivanja u inostranstvu i na bazi enormne inflacije, ve} }e svako morati duboko razmi{ljati kako da obezbijedi sredstva za `ivot. Iako ovo, na prvi pogled, zvu~i kao neka pretnja, ipak to nije. To je sloboda! Sloboda koju nikad nismo imali. To je sloboda mi{ljenja i izra`avanja. To je sloboda realizovanja vlastitih ideja. To je sloboda kreativnosti!

Kona~no bismo trebali postati slobodni

Ali, ve}ina na{eg stanovni{tva to jo{š uvijek ne do`ivljava tako. U prvom redu zbog neadekvatne informisanosti, prosvije}enosti i obrazovanosti. Oni naprosto nisu svjesni toga da je represivni re`im ustupio mjesto demokraciji, pa i dalje o~ekuju da budu oktroisani i da rje{enja za njihove probleme stignu ”odozgo, umjesto da ih sami po~nu rje{avati. Narod je zbunjen i zate~en, a da bi mogao iskoristiti prednosti demokratije potrebno ga je obrazovati za demokratiju. Naime, demokratija tra`i ~ovjeka potpuno druk~ije svijesti i potpuno druk~ijeg pogleda na svijet nego š{to ga ima ~ovjek stasao u totalitarizmu. Kako promijeniti svijest tih ljudi kad je ve}ina njih starija od 40 godina, a na{š veliki pisac Me{a Selimovi} je u jednom od svojih djela rekao: ” “^etrdest godina je ru`no doba. Premlad si da ne bi imao `elja, a prestar si da ih ostvaruje{.”” Mo`da i nije ba{š tako. Ili, ako i jeste, mo`da snagom svoje volje ipak mo`emo posti}i ono š{to `elimo.

Obrazovanje za demokratiju i gra|ansko dru{tvo

Dakle, da bi na{e stanovni{tvo uspjelo izgraditi demokratsko dru{tvo u su{tini koga

le`i poduzetni{tvo, mora promijeniti svoju svijest. Ne mo`e se razvijati poduzetni{tvo sa

ruralnim mentalitetom bahatosti i neosnovane samouvjerenosti. Da bi ~ovjek postao uspje{an poduzetnik mora razvijati u sebi neke druk~ije osobine koje se jednim imenom mogu nazvati gra|anskim osobinama. A ~ovjeka gra|anske svijesti }ete prepoznati po tome što je on kadar u op{tem interesu prepoznati svoj vlastiti interes. Za razliku od njega ~ovjeku ruralne svijesti je najva`nije njegovo vlastito dvori{te i njegov li~ni interes, za š{to je on spreman da `rtvuje op{te dobro pa ~ak i zajedni~ku dr`avu! Pogledajte sve na{e politi~are. Vidite li igdje ikoga ko se bori za op{ti interes? Vidite li, u tom kontekstu, igdje ijednog pravog gra|anina me|u njima?

U smislu obrazovanja za demokratiju, sa ciljem izgradnje gra|anskog dru{tva, najvi{e nam mogu pomo}i civilna (nevladina) udru`enja. Zato bi se š{to vi{e na{eg stanovni{tva trebalo uklju~iti u rad takvih udru`enja. Svako prema svom afinitetu. Tamo se mo`e nau~iti sve ono š{to se nije nau~ilo u š{koli a ti~e se po{tivanja drugih ljudi, njihovog mi{ljenja, njihovog rada, radu u timu itd. Kad ljudi usvoje ovaj pravi sistem vrijednosti, odgajat }e u tom duhu i svoju djecu a uticat }e pozitivno i na ostale ljude iz svog okru`enja. Na taj na~in }e se {iriti duh tolerancije koji je osnova za bolju budu}nost. Za budu}nost bez ratova i sukoba. Ali, tu postoji velik problem. Manje-vi{e sva takva udru`enja koja postoje kod nas funkcioni{u na principima na kojima funkcioni{u masonske lo`e: tj. potpuno su zatvorena za nove ~lanove i netransparentna. Zbog toga morate po~eti osnivati nova udru`enja i to na potpuno suprotnim osnovama. Udru`ite se sa `enama koje imaju sli~ne potrebe, stavove i namjere, te osnujte civilno udru`enje.

Na`alost, niti na{a djeca koja jo{ idu u {kolu ne mogu tamo jo{ uvijek dobiti znanja koja su im potrebna za `ivot, a pogotovo ne za `ivot u ovim novim uslovima, jer na{e {kolstvo nije pratilo potrebe dru{tva zadnjih 30 godina. Takvi, neadekvatno obrazovani i neinformisani postaju {tetni ~lanovi dru{tva koje je lako zavesti i instrumentalizirati u svrhu sumnjivih ciljeva, s obzirom da ih {kola nije nau~ila koristiti razum u procjenjivanju situacija i dono{enju odgovaraju}ih odluka. A takva znanja pogotovo nigdje ne mogu dobiti odrasli . Zato je potrebno na}i neke druge puteve kojima bi se moglo adekvatno prosvijetiti i obrazovati stanovni{tvo. Pri tom bi bilo vrlo uputno imati na umu onu Gandijevu: ””Kad obrazuje{ mu{karca, obrazuje{ jednog ~ovjeka. Kad obrazuje{ `enu, obrazuje{ ~itavu naciju.”” Naime, svaka `ena, kao stvarna glava porodice, ako se potrudi da bude dovoljno obrazovana i informisana, bit }e u stanju da odgaja i obrazuje svoju djecu sa ciljem da od njih stvori prave ljude koji }e biti sposobni da razmi{ljaju i pravilno zaklju~uju o pojavama oko sebe, te u skladu s tim reaguju. Op{te je poznato da se pravilnom edukacijom mo`e znatno uticati i na visinu kvocijenta inteligencije kod djece. U tu svrhu svakoj majci se preporu~uje da inzistira na tome da njeno dijete u~i {ah ( pri ~emu ne mora postati svjetski prvak!), da omogu}i djetetu izvjesnu muzi~ku naobrazbu, da mu omogu}i u~enje stranih jezika, da mu nabavi igra~ke u vidu kockica i slagalica, da mu ~ita pri~e prije spavanja, te da ga u~i narodne poslovice i sl. Najvi{e grije{e oni roditelji koji se u `ivotu nisu potrudili da pro~itaju ni jednu knjigu, oko kojih je zbog toga totalni mrak ( i strah) i koji svoju djecu, zbog vlastite ograni~enosti, podsti~u na apsolutnu poslu{nost svakomu. Zato bi dana{njoj `eni trebalo pru`iti informacije i o historiji, politici, psihologiji, demokraciji, religijama, poduzetni{tvu, pravilnoj ishrani, lije~enju, vaspitanju djece, bon-tonu itd.. A to bi se sve moglo posti}i kroz civilna udru`enja kojima trebaju biti obuhva}ene SVE `ene. I seoske `ene u dana{nje vrijeme imaju vi{e pogodnosti da se obrazuju zahvaljuju}i ~injenici {to su pismene i {to im na raspolaganju stoji razli~ita literatura i mediji. Ako budu koristile te pogodnosti, vremenom }e nadoknaditi mnogo od onoga {to su trebale nau~iti u {koli, a nisu. Tako }e doprinositi o~uvanje sretne porodice š{to je imperativ opstanka dru{tva. Ako i seoska `ena bude svjestan ~lan na{eg dru{tva, takvo dru{tvo ima ve}e {anse za br`i razvoj i za opstanak. U stvari, u civiliziranom, gra|anskom dru{tvu ne smije postojati nikakva bitna razlika izme|u seoskih i gradskih `ena osim mo`da po na~inu na koji zara|uju za egzistenciju.

@ena u poduzetni~koj eri

U poduzetni~koj eri `ene imaju priliku da postanu financijski nezavisne. Jeste da je to jo{š jedno optere}enje na ple}ima `ene, ali ga treba objeru~ke prihvatiti jer ono kona~no ~ini `enu nezavisnom i slobodnom! Iako su `ene formalno i dosad bile ravnopravne sa mu{karcima, prava ravnopravnost tek sada dolazi. Ubudu}e tu njihovu ravnopravnost mu{karci vi{e ne}e mo}i opstruirati raznim demagogijama i siled`ijstvom, jer mjerila u poduzetni{tvu su stvarni uspjeh koji je mogu}e objektivno izmjeriti. U vrijeme ”prodavanja magle” mu{karci su se pokazali sposobnijima. Zato nije ~udo što je na{ veliki Me{a konstatovao: ” “Kakve su da su, `ene su mudrije i bolje od mu{karaca. Mu{karci su glupi, sujetni, uobra`eni i ne vrijede mnogo, me|u nama re~eno. I ~udo je kako nas `ene trpe. ”” Ali, Me{a je samo po mjestu ro|enja bio Balkanac, a po svom svjetonazoru, po svojoj svijesti i savjesti mogao je stati rame uz rame sa najnaprednijim misliocima svijeta. Za razliku od njega, kod ve}ine balkanskih mu{karaca jo{ uvijek je primjetljiva jedna opasna doza primitivizma koja se ogleda u omalova`avanju `ena. Ve}ina balkanskih mu{karaca iz straha da `ene ne ugroze njihovu ( bijednu) poziciju, sa svim svojim kompleksima, frustracijama i primitivizmom, svaki poku{aj `ene da bude ravnopravna sa mu{karcem, automatski progla{avaju feministi~kim pokretom. Me|utim, `ene ne `ele da prevazi|u mu{karce i da budu iznad njih, ve} samo `ele da stoje sa njima rame uz rame i da participiraju u svemu, pa i u politici gdje se donose sudbonosne odluke po pitanju sudbine ~itavog naroda, a gdje se mu{karci nisu ba{ pokazali razboritima i uspje{nima. Pogotovo ne ovi na Balkanu. Me|utim, uspjeh u poduzetni{tvu }e radikalno izmijeniti ovakve primitivne stavove, jer su se `ene pokazale isto tako dobrim poduzetnicima kao i mu{karci, ako ne i boljim!

Velika je {teta {to se sposobnosti `ena jo{ nikad nisu znatnije cijenile i koristile na ovom na{em podru~ju. Mo`da je ba{ to razlog {to je situacija na Balkanu jo{ uvijek takva kakva jeste. Mo`da je ba{ zbog toga stanovni{tvo u nedozvoljivim razmjerama obrazovno zapu{teno. Mo`da je ba{ to razlog {to se ratovi na ovom podru~ju javljaju tako ~esto. Jedno je sigurno: `ene u tome nisu imale nikakvog udjela jer su odlu~uju}u rije~, do sada, na ovom podru~ju uvijek i jedino imali mu{karci! Pogledajmo do ~ega je to dovelo! Zato imamo pravo da ka`emo: Da su u svemu tome bar nekakvog uticaja imale `ene, sigurno je da ne bi bilo sve tako crno kao {to jeste. Ovu tvrdnju je te{ko argumentovano opovr}i! Nju balkanski mu{karci opovrgavaju jedino galamom i nasiljem!

Upravo zbog toga mo`emo ustvrditi da je jedan od glavnih razloga {to se situacija na Balkanu nikako ne razrje{uje upravo taj {to su `ene Balkana (a to je vi{e od 50% stanovni{tva) potpuno isklju~ene iz politike (ili su marginalno zastupljene samo iz razloga da se ne bi moglo re}i da su potpuno isklju~ene). Treba imati na umu da `ene imaju, u situacijama opasnim po opstanak, sasvim druk~iju logiku koja proizlazi iz ja~e izra`enog instinkta za samoodr`anje, te je prava {teta {to se ova prirodna osobina `ena nikad nije koristila pri dono{enju bitnih odluka u interesu naroda Balkana. Da su `ene imale ikakav zna~ajniji uticaj na politiku, sigurno je da nam historija ne bi bila toliko krvava, ili bar ne ova najnovija. Toliko uzaludno rasipanje ljudskih `ivota kojem su doprinijeli mu{ki politi~ari, sigurno bi bilo sprije~eno. U jednoj od najprosperitetnijih dr`ava svijeta, u [vedskoj, `ene su zastupljene u parlamentu sa 40%, a u vladi sa 50%! Sli~na situacija je i u Finskoj.

Upravo kroz civilna, nevladina udru`enja, a ne kroz stranke ( koje se pona{aju kao trgova~ka dru{tva) stanovni{tvo se u~i osnovnim elementima demokratije: solidarnosti, borbi za op{ti interes, po{tovanju potrebe drugih i sl., {to je nama veoma potrebno nakon 50 godina totalitarnog re`ima gdje je bilo kakvo udru`ivanje gra|ana bilo smatrano atakom na dr`avu i na “bratstvo i jedinstvo! Zato, udru`ujte se i forsirajte timski rad, gdje god je to mogu}e, jer neko pametan jednom re~e: “Timsi rad je sredstvo s kojim prosje~ni ljudi posti`u natprosje~ne reszultate.”

Udru`enje gra|ana

“BOLJI @IVOT”