Cij.
g|o Top~agi}!
Po savjetu g|e. Mire Zvonar poslat }u Vam jedan moj tekst koji ima analiti~ko-prosvjetiteljski karakter. Budu}i da je Va{ list, do sada, bio strogo koncipiran u smislu poduzetni{tva i biznisa, nisam sigurna da }e se moj tekst uklopiti u Va{u koncepciju, ako nemate ambicije da list pro{iri listu svojih oblasti interesovanja.
Me|utim,
kako list nosi naziv MRE@A,
to samim nazivom teme nisu ograni~ene samo na teme iz oblasti biznisa, pa se
nadam da }ete sigurno vremenom nastojati
pokriti i druge oblasti bitne za `ene. Ako to zaista imate namjeru uraditi KASNIJE, ja Vam
predla`em da to uradite ODMAH. Dozvolite mi da u vezi sa tim izrazim svoj
subjektivan stav koji je iskazan mojom
glavnom deviza u `ivotu: [to god
mo`e{ uraditi danas, ne ostavljaj za sutra!
Ja vjerujem da ni Vi niste zadovoljni stanjem u na{im medijima i da ste upravo zbog toga i pokrenuli ovaj ~asopis. A ako niste zadovoljni, sigurno je razlog tome {to mediji i dalje imaju na programu samo (lo{u) zabavu i (trulu) politiku. O obrazovanju i prosvje}ivanju naroda ni slova!!?? A bez obrazovanog i prosvje}enog naroda mi ne mo`emo u Evropu! Na{a politika, mediji i drugi koji bi u tome mogli pomo}i, naprosto nemaju svijest o tome. Zbog toga i ja ve} odavno razmi{ljam o potrebi pokretanja jednog prosvjetiteljskog ~asopisa, ali dosad nisam na{la nikoga tko bi me u tome podr`ao niti materijalno, niti stru~no, niti moralno.
Ako
mislimo isto, ili bar sli~no, mogle bismo ne{to korisno za ovaj narod
uraditi upravo nas dvije, ako udru`imo
snage. [to mislite o tome?
Sa po{tovanjem
Dr
Radojka Pra{talo
Banjaluka,
novembra 2002.
e-mail:
prastalo@etfbl.net
Uloga `ena u
poduzetni~koj eri
Pred nama je novo doba. U njemu }e biti
sve druk~ije nego što smo mi navikli da bude. Umjesto one: “Ve`i konja
gdje ti aga ka`e”, sada dolazi doba u kom }e svako morati preuzeti odgovornost za svoju egzistenciju i
egzistenciju svoje porodice. Više ne}e biti one zagarantovane “crkavice”
koja se realizirala na bazi zadu`ivanja u inostranstvu i na bazi enormne
inflacije, ve} }e svako morati duboko razmišljati kako da obezbijedi
sredstva za `ivot. Iako ovo, na prvi pogled, zvu~i kao neka pretnja, ipak to
nije. To je sloboda! Sloboda koju nikad nismo imali. To je
sloboda mišljenja i izra`avanja. To je sloboda realizovanja
vlastitih ideja. To je sloboda kreativnosti.
Ali, ve}ina našeg stanovništva to
još uvijek ne do`ivljava tako. U
prvom redu zbog neadekvatne informisanosti, prosvije}enosti i obrazovanosti.
Oni naprosto nisu svjesni toga da je
represivni re`im ustupio mjesto demokraciji, pa i dalje o~ekuju da budu
oktroisani i da rješenja za njihove probleme stignu ”odozgo”, umjesto da
ih sami po~nu rješavati. Narod je zbunjen i zate~en, a da bi mogao iskoristiti prednosti demokratije potrebno ga je obrazovati za demokratiju. Naime,
demokratija tra`i ~ovjeka potpuno
druk~ije svijesti i potpuno druk`ijeg
pogleda na svijet
nego što ga ima ~ovjek
stasao u totalitarizmu. Kako
promijeniti svijest tih ljudi kad je ve}ina njih starija od 40 godina, a
naš veliki pisac Meša Selimovi}
je u jednom od svojih djela
rekao: ” ^etrdest godina je ru`no doba. Premlad si da ne bi imao `elja, a
prestar si da ih ostvaruješ.” Mo`da
i nije baš tako. Ili, ako i jeste,
mo`da
snagom svoje volje ipak mo`emo posti}i
ono što `elimo.
Dakle, da
bi naše stanovništvo
uspjelo izgraditi demokratsko društvo u suštini koga
le`i
poduzetništvo, mora promijeniti svoju svijest. Ne mo`e se razvijati
poduzetništvo sa
ruralnim mentalitetom bahatosti i neosnovane
samouvjerenosti. Da bi ~ovjek postao uspješan poduzetnik mora
razvijati u sebi neke druk~ije osobine koje se jednim imenom mogu nazvati gra|anskim osobinama. A ~ovjeka
gra|anske svijesti }ete prepoznati po tome što je on kadar u op}em
interesu prepoznati svoj vlastiti
interes. Za razliku od njega ~ovjeku ruralne svijesti je najva`nije njegovo
vlastito dvorište i op}enito njegov li~ni interes, za što je on
spreman da `rtvuje op}e dobro pa ~ak i zajedni~ku dr`avu!
U smislu obrazovanja za demokratiju, sa
ciljem izgradnje gra|anskog društva, najviše nam mogu pomo}i civilna
(nevladina) udru`enja. Zato bi se što više našeg
stanovništva trebalo uklju~iti u rad takvih udru`enja. Svako prema svom
afinitetu. Tamo se mo`e nau~iti sve
ono što se nije nau~ilo u školi a ti~e se poštivanja
drugih ljudi, njihovog mišljenja, njihovog rada, radu u timu itd. Kad
ljudi usvoje ovaj pravi sistem
vrijednosti, odgajat }e u tom duhu i svoju djecu a uticat }e pozitivno i na
ostale ljude iz svog okru`enja. Na taj na~in }e se širiti duh tolerancije
koji je osnova za bolju budu}nost. Za budu}nost bez ratova i sukoba.
Na`alost, na{a djeca ne mogu jo{ uvijek
dobiti u {kolama znanje koje im je
potrebno za `ivot, a pogotovo ne za `ivot u ovim novim uslovima, jer na{e
{kolstvo nije pratilo potrebe dru{tva
zadnjih 30 godina. Takvi, neadekvatno
obrazovani i neinformisani postaju {tetni ~lanovi dru{tva koje je lako zavesti
i instrumentalizirati u svrhu sumnjivih ciljeva, s obzirom da ih {kola nije
nau~ila koristiti razum u procjenjivanju situacija i dono{enju odgovaraju}ih
odluka. Zato je potrebno na}i neke druge puteve kojima bi se moglo adekvatno prosvijetiti i obrazovati
stanovni{tvo. Pri tom bi bilo vrlo
uputno imati na umu onu Gandijevu: ”Kad obrazuje{ mu{karca, obrazuje{ jednog
~ovjeka. Kad obrazuje{ `enu, obrazuje{ ~itavu naciju.” Naime, svaka `ena, kao stvarna glava porodice, ako se potrudi da bude dovoljno obrazovana i
informisana, bit }e u stanju da odgaja
i obrazuje svoju djecu sa ciljem da od njih
stvori prave ljude koji }e biti sposobni da razmi{ljaju i pravilno zaklju~uju o
pojavama oko sebe, te u skladu s tim reaguju. Op}e je poznato da se
pravilnom edukacijom mo`e znatno uticati i na visinu kvocijenta inteligencije kod djece. U tu svrhu svakoj
majci se preporu~uje da inzistira na tome da njeno dijete u~i {ah ( pri ~emu ne mora postati svjetski prvak!),
da omogu}i djetetu izvjesnu muzi~ku naobrazbu, da mu omogu}i u~enje stranih
jezika, da mu nabavi igra~ke u vidu kockica i slagalica, da mu ~ita pri~e prije
spavanja, te da ga u~i narodne
poslovice i sl. Najvi{e grije{e oni roditelji koji se u `ivotu nisu potrudili
da pro~itaju ni jednu knjigu, oko kojih je zbog toga totalni mrak ( i strah) i
koji svoju djecu, zbog vlastite ograni~enosti, podsti~u na apsolutnu poslu{nost
svakomu. Zato bi dana{njoj `eni
trebalo pru`iti informacije i o
historiji, politici, psihologiji, demokraciji, religijama,
poduzetni{tvu, pravilnoj ishrani, lije~enju, vaspitanju djece, bon-tonu itd.. I seoske `ene u dana{nje
vrijeme imaju vi{e pogodnosti da se
obrazuju zahvaljuju}i ~injenici {to su pismene i {to im na raspolaganju stoji
razli~ita literatura i mediji. Ako budu koristile te pogodnosti, vremenom }e nadoknaditi mnogo od onoga {to su
trebale nau~iti u {koli, a nisu. Tako }e doprinositi o~uvanje sretne porodice što je
imperativ opstanka društva. Ako i seoska `ena bude svjestan ~lan na{eg
dru{tva, takvo dru{tvo ima ve}e {anse
za br`i razvoj. U stvari, u civiliziranom, gra|anskom dru{tvu ne smije
postojati nikakva bitna razlika izme|u
seoskih i gradskih `ena osim mo`da po
na~inu na koji zara|uju za egzistenciju.
U
ovoj poduzetni~koj eri `ene imaju priliku da postanu financijski nezavisne. Jeste da je to
još jedno optere}enje na ple}ima `ene, ali ga treba objeru~ke prihvatiti jer ono kona~no ~ini `enu
nezavisnom i slobodnom! Iako su `ene formalno i dosad bile ravnopravne sa
muškarcima, prva ravnopravnost tek sada dolazi. Ubudu}e tu njihovu
ravnopravnost muškarci više
ne}e mo}i opstruirati raznim demagogijama i siled`ijstvom, jer mjerila u poduzetništvu su stvarni
uspjeh koji je mogu}e objektivno izmjeriti. U vrijeme “prodavanja magle”,
muškarci su se pokazali sposobnijima. Zato nije ~udo što je na{ veliki Meša konstatovao: ” Kakve su da su, `ene su
mudrije i bolje od mu{karaca. Mu{karci su glupi, sujetni, uobra`eni i ne
vrijede mnogo, me|u nama re~eno. I ~udo je kako nas `ene trpe.” Ali, Me{a je
samo po mjestu ro|enja bio Balkanac, a po svom svjetonazoru, po svojoj svijesti
i savjesti mogao je stati rame uz rame sa najnaprednijim misliocima svijeta. Za razliku od njega, kod ve}ine
balkanskih muškaraca jo{ uvijek je primjetljiva jedna opasna doza primitivizma koja se ogleda u omalova`avanju
`ena. Ve}ina balkanskih mu{karaca iz straha da `ene ne ugroze njihovu (
bijednu) poziciju, sa svim svojim kompleksima, frustracijama i primitivizmom,
svaki poku{aj `ene da bude ravnopravna sa mu{karcem, automatski progla{avaju
feministi~kim pokretom. Me|utim, `ene ne
`ele da prevazi|u mu{karce i da budu iznad njih, ve} samo `ele da stoje
sa njima rame uz rame i da participiraju u svemu, pa i u politici gdje se
donose sudbonosne odluke po pitanju sudbine ~itavog naroda, a gdje se mu{karci
nisu ba{ pokazali razboritima i uspje{nima. Pogotovo ne ovi na Balkanu.
Me|utim, uspjeh u poduzetni{tvu }e radikalno izmijeniti ovakve primitivne stavove, jer su se `ene pokazale isto tako
dobrim poduzetnicima kao i mu{karci,
ako ne i boljim!
Velika je {teta {to se sposobnosti `ena jo{ nikad nisu znatnije cijenile i
koristile na ovom na{em podru~ju. Mo`da
je ba{ to razlog {to je situacija na Balkanu jo{ uvijek takva kakva jeste.
Mo`da je ba{ zbog toga stanovni{tvo u
nedozvoljivim razmjerama obrazovno
zapu{teno. Mo`da je ba{ to razlog {to se ratovi na ovom podru~ju javljaju tako ~esto. Jedno je sigurno: `ene u tome nisu imale nikakvog udjela
jer su odlu~uju}u rije~, do sada, na ovom podru~ju uvijek i jedino imali mu{karci! Pogledajmo do ~ega je to dovelo.
Zato imamo pravo da ka`emo: Da su u svemu tome bar nekakvog uticaja imale `ene,
sigurno je da ne bi bilo sve tako crno kao {to jeste. Ovu tvrdnju je te{ko argumentovano opovr}i! Nju balkanski
mu{karci opovrgavaju jedino galamom i nasiljem!
Upravo
zbog toga mo`emo ustvrditi da je jedan od glavnih razloga {to se
situacija na Balkanu nikako ne razrje{uje upravo taj {to su `ene Balkana (a to je 50% stanovni{tva) potpuno
isklju~ene iz politike (ili su marginalno zastupljene samo iz razloga da se ne
bi moglo re}i da su potpuno isklju~ene). Treba imati na umu da `ene imaju, u situacijama opasnim po
opstanak, sasvim druk~iju logiku koja proizlazi iz ja~e izra`enog instinkta za
samoodr`anje, te je prava {teta {to se ova prirodna osobina `ena nikad nije
koristila pri dono{enju bitnih odluka u interesu naroda Balkana. Da su `ene
imale ikakav zna~ajniji uticaj na politiku, sigurno je da nam historija ne bi
bila toliko krvava, ili bar ne ova najnovija.
Toliko uzaludno rasipanje ljudskih `ivota kojem su doprinijeli
mu{ki politi~ari, sigurno bi bilo
sprije~eno. U jednoj od najprosperitetnijih dr`ava svijeta, u [vedskoj, `ene su
zastupljene u parlamentu sa 40%, a u vladi sa 50%! Sli~na situacija je i u
Finskoj.
Upravo kroz civilna, nevladina udru`enja, a
ne kroz stranke ( koje se ponašaju
kao trgova~ka društva) stanovništvo se u~i osnovnim elementima
demokratije: solidarnosti, borbi za op}i interes, poštovanju potrebe
drugih i sl., što je nama veoma potrebno nakon 50 godina totalitarnog
re`ima gdje je bilo kakvo udru`ivanje
gra|ana bilo smatrano atakom na dr`avu
i na “bratstvo i jedinstvo”!
Dr
Radojka Praštalo