Steve Tesich, re`iser oskarovac

 

 

 

                                                            P I S M O

 

 

Izdava~: NEW YORK TIMES

 

 

(l)                  Hanna Arendt, ekspert za totalitarne re`ime i totalitarne stavove davno nas je upozorila da bi moglo do}i ivrijeme kad }e se  ne samo filozofska istina smatrati neva`nom, ve} i stvarna istina. Imena i datumi. Tko je {to u~inio, kome i kada. Kada }e ~injenice prestati da postoje i kada }e biti zamijenjene  ne~ijim mi{ljenjem ( stavom).

 

 

      (2)       Mi smo stigli u takva vremena. O doga|ajima u svijetu se vi{e ne sudi na osnovu

                  ~vrstih dokaza ili nepristrasno prema istinitim uzrocima koji su ih uzrokivali. ^ak

                  uobi~ajeni novinarski  istra`iva~ki standardi smatraju da je cjelovita pri~a

                  glomazna i zahtjevna, pa se iz nje izbacuju  mnogi dijelovi. A tradiciju tra`enja

                  istine, kako filozofske tako i stvarne,  je nadomjestila vrsta lijenog odziva kriti~ara

                  prema dogadjajima u svijetu. U tom novom na~inu rada, sami doga|aji nemaju

                  su{tinsku vrijednost u odre|ivanju; tko je u pravu a tko u krivu; tko je kriv a tko

                  nevin.    To je sve mnogo jednostavnije od toga.  Stvar je samo u tome tko se po

                  na{em mi{ljenju ~ini da je u pravu. Tko nas pokre}e.

 

 

(3)                Hrvati pokre}u ljude. Nije uop}e va`no {to su prve `rtve u`asa ~ime je trigerovan ovaj u`asni gra|anski rat u biv{oj Jugoslaviji bili, u stvari Srbi. Nije uop}e bilo negodovanja u Americi ni u New York Timesu-u kad su Hrvati ubijali Srbe, palili njihove ku}e, silovali njihove `ene. To nije bio nikakav DOGA\AJ kad su hiljade Srba bje`ale u u`asu iz svojih ku}a prema Beogradu tra`e}i  mogu}nost spasavanja. Tako|er nije bio nikakav doga|aj kad su oni Srbi koji nisu mogli pobje}i na sigurno bili hvatani unutar vaskrsle Hrvatske fa{isti~ke dr`ave. Ne.  Budu}i da nitko stvarno nije brinuo o `rtvama hrvatske okrutnosti, onda je  Srbima pritekla pomo} od njihove matice  nazvana AGRESIJOM.

 

(4)                 Kad samo jednom  ignori{ete ~injenice, vi mo`ete nazvati neki doga|aj kako god vam drago!

 

(5)                Jednom kad ste  odlu~ili da su Hrvati “ ljudi koji vole slobodu” ( a tko nije takav?), tada  mo`ete ignorisati ~injenicu da je ta  slobodna  Hrvatska u stvari fa{isti~ka dr`ava u kojoj ne postoji sloboda {tampe, gdje se pravo gra|anstva priznaje samo Hrvatima katoli~ke vjere koji mogu dokazati ~istotu svog porijekla. Rasni zakoni koji upravljaju gra|anima Hrvatske nisu mnogo druga~iji od rasnih zakona  u Hitlerovoj Njema~koj. Kad je srpska manjina pobjegla u panici i kad su izbjeglice iz Hrvatske zakr~ile ulice Beograda, nije li to bilo “ etni~ko ~i{}enje”? Za{to           “ etni~ko ~I{}enje “po djelu  nije u saglasnosti sa “ etni~kim ~i{}enjem” po pojmu i nazivu?  Da li samo ta ~injenica nije ve} dovoljna da se promijeni stav o tome? Da li to zna~i da su ti doga|aji ve} bili “ etiketirani” prije nego smo mi mogli reagovati na njih? A kad je Tudjman, predsjednik Hrvatske, napisao u svojoj vlastitoj verziji “ Mein Kampf”-a da genocid ne treba biti prihva}en sa rezervom kao jedna od politi~kih opcija, za{to  se nije reagiralo sa gnu{anjem?. Da li je bilo ve} kasno s obzirom da je ve} bilo odlu~eno da su Hrvbati ljudi koji “vole slobodu”? Da li je bilo prete{ko da se jednostavno zapitamo: Slobodu, za koga?!

 

(6)                Upozorenje koje je Sajrus Vens dao protiv priznavanja Hrvatske kao nezavisne dr`ave je jo{ jedna ~injenica.  On je upozorio, da ako Hrvatska bude priznata, tad }e gra|anski rat izme|u  Srba i Hrvata ne samo da se pro{iri i na BiH, ve} i da  bude krvav i sa posljedicama i no}ne more. Ne samo da je njegovo upozorenje bilo ignorisano, ve} je bila ignorisana  i ~injenica da je ono uop{te dato. ^injenica da se pokazalo kako je on bio u pravu u svojim predvi|anjima je izazvalo negativan stav prema njemu. ^ovjek je stavljen na “stup srama”  i ocrnjen zato {to je bio u pravu! Kao u vrijeme kad se na ~ovjeka sa dokazima ( ~injenicama) gledalo kao na  neuobi~ajenu ili ~ak potencijalno mra~nu ( kobnu) figuru.

 

 

(7)                Za{to se zaboravilo na ~injenicu da su zemlje Evropske zajednice bile protiv priznavanja nezavisne Hrvatske upravo iz istih razloga koje je spominjao g. Vens? Za{to se zaboravilo da je prvi diplomatski akt ujedinjene Njema~ke bio ekonomski pritisak na svoje evropske susjede da promijene stav  i da priznaju Hrvatsku kao {to je to u~inila  Njema~ka?

 

(8)                Ako se to ve} ne smatra podmuklim, nije li to bar interesantno kao ~injenica da je prvi diplomatski akt ujedinjene Njema~ke  bio forsiranje priznavanja svog biv{eg fa{isti~kog saveznika i komadanje jedne od malobrojnih evropskih  dr`ava koja se usprotivila Hitleru u II svjetskom ratu? Kad se diskutuju uzroci ovog stra{nog gra|anskog rata, za{to se ime Njema~ke nikad ne spominje? Nastavlja li se to umanjivanje  njene krivice i dalje?  Za{to se nikad ne spominje sastanak u Bonu odr`an 1989 kad su predstavnici Slovenije i Hrvatske pozvani u Njema~ku gdje im je  bila ponu|ena ekonomska i politi~ka podr{ka u zamjenu za njihovu secesiju od Jugoslavije?  Za{to je BON  POTPUNO  NEVIN, a Beograd POTPUNO  KRIV kad ~injenice slikaju mnogo kompleksniju sliku?

 

(9)                Kakvoj svrsi je slu`ilo ponavljanje da su Srbi zauzeli 70% zemlje u Bosni, a pr tom  nikad nije spomenuto kao prethodna ~injenica da i prije ikakvih neprijateljstava, u tom regionu, je 64% zemlje pripadalo Srbima? Historijski, u tom dijelu svijeta, muslimani su bili trgovci, a Srbi farmeri i seljaci. Oni tu zemlju nisu stekli kroz uzurpaciju ve} su je naslije|ivali sa generacije na generaciju. Kakva {teta je mogla nastati da su se uva`avale te ~injenice?

 

(10)            [to nas spre~ava da saznamo istinu? Da li je postalo prete{ko za nas da budemo u fokusu (`i`i doga|aja)? Da li je lak{e jednostavno podijeliti svijet u svojim mislima, kao {to smo ga onomad podijelili   na “dobre” i “lo{e” momke? Na vrijedne ( dostojanstvene) i bezvrijedne ( nedostojanstvene) `rtve?

 

(11)            Kad fakti~ke istine nestanu kao reference za na{e odlu~ivanje i prosu|ivanje, kad izgubilmo na{ odnos prema istini, mi gubimo veze koje dr`e civilizaciju na okupu. A kad sugeri{emo  ili prihvatamo da postoje “ bezvrijedne `rtve”, mi doprinosimo nasilju u svijetru ionako ve} prepunom nasilja. To nam se mo`e vratiti tako da i nas po~nu na isti na~in progoniti. Onima ~ije patnje nisu vrijedne na{e pa`nje ne preostaje ni{ta drugo do napada bijesa i da jednom na~ine `rtve od sviju nas.

 

 

 

 

(12)            U ponedeljak 22. februara u New York Times-u objavljena je pri~a o Goranu Ivani{evi}u u rubrici za sport. Izgledalo je da je mjesto dobro odabrano jer je Ivani{evi} teniser iz Hrvatske, mladi miloner koji ima skupu ku}u u Monte Carlu i mercedes u gara`i.

 

(13)            Me|utim, idu}i prema kraju pri~e, bold slovima  ( pretpostavljamo po odluci izdava~a) sa rije~ima “Bang”,” Bang” bila je napisana epizoda kad je g. Ivani{evi} u~io pucati iz ma{inske pu{ke. Evo kako je to on LI^NO opisao:

 

 

(14)            “ Pokazali su mi kako se puca, ba{ zabavno. Pustili su me da pucam iz te ma{inske pu{ke.  Iako je bila te{ka za kontrolirati, bio je to lijep osje}aj- kad su tanad izlazila napolje. Pomislio sam kako bi bilo lijepo imati nekoliko ( neke) Srba ispred mene..”  

 

(15)            Klju~na rije~ ovdje je “ nekoliko”(neki) (some). Nekoliko Srba. Ne neki Srbi posebno, ve} nekoliko bilo kojih Srba. Mladi ili stari, bolesni ili zdravi, mu{karci ili `ene, nevini ili krivi, ~ini se da to nije uop}e va`no g. Ivani{evi}u! Nismo li ~uli taj nehumani poziv na ubistvo, sada reduciran na ubistvo iz rekreacije, u svrhu sticanja iskustva u pucanju? Da li bismo mi, u na{oj vlastitoj zemlji (USA) zaista ohrabrivali one koji tako|er misle kako bi lijepo bilo ubijati “ neke ili nekoliko” Jevreja ili “ neke” crnce ili “ neke “ ljude? Ako je netko od nas uistinu saglasan sa ovakvim ubijanjem “ bezvrijednih” `rtava, mora biti svjestan toga da i on I svatko od nas mo`emo postati “ neki” u ne~ijim o~ima.

 

 

(16)            Sama ~injenica da se takvo {ta mo`e pojaviti u sportskoj rubrici New York Times-a ukazuje na ~injenicu postojanja gre{aka u standardima na{eg vremena.

 

(17)            Ono  za {to Hanna Arendt nije imala viziju je da vi mo`ete imati atmosferu totalitarizma i bez totalitarnog re`ima, gdje istina, filozofska  i stvarna i nije vi{e gu{ena, ve} naprosto  vi{e NIJE VA@NA.

 

Februar 1993.                                                                                        Steve Tesich