Segundo lugar :Máximo Erape Bautista y José Dolores Medina Suárez.

Pseudónimo: P’ichpiricha.

 

 

 

CUENTO:

(CASTELLANO)

 

                                     “SABER RESPETAR”

 

En la cañada de los once pueblos, en el pueblo de Chilchota, había un joven que se sentía orgulloso por vivir en una región p’urhepecha, pero a veces se afligía porque él no lo era, y se preguntaba por que no había nacido en Zopoco o Huáncito o en otro pueblo p’urhepecha.

El trataba de entender su lenguaje, sus tradiciones, tenía muchos amigos y también decía que se iba a casar con una joven p’urhepecha. Pero se enamoro de una de Chilchota y se caso con ella.

Tuvieron un hijo y su papá le puso el nombre de Tanganxoan, su esposa se enojo porque despreciaba a los p’urhepecha. Su papá le hablaba de las tradiciones p’urhepecha, cuando Tanganxoan era joven su mamá le decía que le gustaría que se casara con la hija de una amiga suya, que se llamaba Juanita.

Tanganxoan nunca había tomado en serio lo que su padre le decía de los p’urhepecha, pero en cambio si pensaba casarse con Juanita.

Un día que andaba paseando en el cerro de Carapan cayó en una barranca y quedó desmayado, pero unos de ese pueblo que pasaron por ahí lo rescataron y lo llevaron a la casa de ellos. Cuando Tanganxoan recobró el sentido se encontraba en un petate y a un lado de él una muchacha y le pareció tan hermosa que no podía hablar mientras ella solo sonreía.

Paso pocos días en su casa, pero fueron suficientes para que descubriera el amor.

Al regresar a su casa les contó su aventura a sus padres; pasaban los días y empezaba a extrañar a Tsïtsïki, fue entonces cuando empezó a interesarse en las tradiciones p’urhepecha, su padre notó el cambio y le preguntó el por que de ese cambio. Tanganxoan le contó lo que sentía por Tsïtsïki. Su padre le dijo que si la quería fuera por ella.

Pero su mamá cuando se enteró se enojó y le dijo a Tanganxoan que no lo dejaría casar con una indigena. Entonces le respondió que él si se iba a casar con aquella joven porque la queíra mucho.

Tanganxoan fue a la casa de Tsïtsïki, cuando tocó la puerta abrió ella y se pusieron muy felices por volverse a ver, ella le preguntó él porque de su visita y él le respondió con otra pregunta:

¿Te quieres casar conmigo?

Ella sonrió y le dijo que sí.

El día de la boda faltó la mamá de Tanganxoan, él se sentía un poco triste, pero más feliz porque se casaba con Tsïtsïki.

Después de un año su madre seguía enojada, pero un día tocaron la puerta de su casa y abrió Tsïtsïki, era la mamá de Tanganxoan, él no estaba porque se había ido a trabajar, ellas platicaron y la señora le pidió disculpas a Tsïtsïki al no querer que se casara con su hijo, cuando llegó Tanganxoan se asombró de ver a su mamá, ella le pidió disculpas a su hijo y le dijo que al fin había conocido los valores p’urhepecha. Tanganxoan y Tsïtsïki tuvieron un hijo y lo nombraron Irepan, él aprendió a hablar p’urhepecha porque su mamá le hablaba así. El iba a la escuela a Carapan. Pero un día llegó a su casa muy triste, su abuela, la mamá de Tanganxoan le preguntó él por que y él le dijo que en la escuela se burlaban de él por hablar p’urhepecha. Entonces su abuela le dijo que se tenía que sentir orgulloso por pertenecer a una cultura tan maravillosa. Desde entonces ya no se avergonzó más.

 

Segundo lugar Máximo Erape Bautista y José Dolores Medina Suárez.

 

P’ichpiricha.

 


 (P'URHEPECHA)

                                                                      “MITINI JANHANHARPENI”

 

Jini eraxamani isï, imani ireta Tsirapu jimbo, jarhaspyi ma tumbi enga kanikua teparakuarhimka p’orhepichechani jingoni irekani, ka marepentku no kani sesi p’ikuarherhsirampti jimboka ima no jindespka p’orhe. Ka kkurhamarhikuarhsïrampti andisï no kuerangapki S’opóku oksï uanto isï oksï materu ireta p’orhepicheo isï.

Ima jankuarhisïrampti jorhenguarhini imecheri p’indekuechani ambe, ka uanikua p’ichpirichani jatsiasti ka utasï isï uandasïrampti eska tembuchapiringa iurhitskiri p’orhe ma jingoni. Tatsikua urhitskirini ma xentasti tsirapu anapueni ka imani jingoni tembuchasti.

Uajpanisï ma kankuarhisptiksï ka tát’emba arhiraspti Tanganxoan, temba ikiasti jimboka ima no uekasïrampka p’orhe jimbo arhiranhapiringa. Tat’emba uandonkuarhiksïrampti uajpani p’orheecheri p’indekuechani, enga Tanganxoani tumbipkia. Amamba uekasïrampti eska imeri p’ichpiri uajpa imani jingoni tembuchapiringa, ima arhinhasïrampti Juanita.

Tanganxoani no meni kurhamukuspti tat’embani enga ima uandontskuarhikuampka p’orheecheri ambe joperu ueksïrampti tembucha Juanita jingoni.

Nirasti chuskutakua uanarhisini Karapani juatarhu jimbo isï ka uekanhintasti kauarhu jimbo ka miripakorhisti. Joperu nitamatiicha maru p’ingantastiksi ka pantastiksï chenembo. Enga Tanganxoani miantapka k’uixapti k’uirakuarhu ma ka jukampitaxapti iurhitskiri má, ka ima xani sesi eratisti ka noteru uni jamberi uandani ka ima sanderu arhisïrampti tsipini.

 

No jarhaspti uanikua jurhiatikua imani k’umanchikua jimbo, joperu sesku jorhenkuaristi xenchpini.

Enga imeri k’umanchikua jimbo niantapka aiankuasti eska na ukuarhichapka. Nitamastiksï jurhiatikuecha ka ima uenani jirinhantani Tsïtsïki. Jimajkani uératini uenasti jorhenguarhini p’orheecheri kp’indekuechani.

Tat’emba xesti eska ima p’irhikuarhispka ka tat’emba kurhamarhini andisï isï p’irhikuarhipki. Tanganxoani mokukuntasti eska na p’ikuarheremka Tsïtsïki jimbo, tatémba arhisti engari t’u uejka ni p’irani ka temburhi.

Enga amamba mitipka ikiasti ka arhisti Tanganxoani eska no jurakupiringa tembuchani india jingoni. Jimajkani mokukluntasti eska ima kanikua uekasïrampka. Tanganxoani nirasti chenjembo Tsïtsïki ka enga ima kutapka mitasti ima ka tsïpistiksï xeperantatini; ima kurhamarhisti andisï p’orhembini ka ima mokukuntasti materu k’urhamarhikua jingoni:

Uekasïngi uambuchani jindini jingoni?

Uekasïngi uambuchani jindini jingoni?

Ima kanikua tsipinharhisti ka isï arhisti jo.

Tembuchakuarhu kueratasti amamba Tanganxoanieri, ima sani sese p’ikuarherasti joperu kanikua sesi p’ikuarherasti tembuchaxapka Tsïtsïki jingoni.

Nitamasti ma uexurhini ka amaba utasï ikiasïrampti joperu ma jurhiatikua kustatiksï echenjembo ka mitatasti Tsïtsïki, ka jindeesti Tanganxoaniri amamba.

Ima no niantaxapti anchikuarhini uératini; imaksï uandonstkuarhisti ka nanachi kurhakusti puantskua Tsïtsïki enga ima no uekampka eska uajpa jingoni tembuchapiringa; enga janonkuapka kanikua sesi xesti, jima xeni amambani. Ima kurhakusti puantskua uajpani ka isï arhisti, eska kanikua janhagarhrisïrampka pórheecheri píndekuechani.

Tanganxoani ka Tsïtsïki kankuarhistiksï uajpani ma ka arhinhataranksï Iripani. Ims jorhenkuarhisti p’orhepi ha uandani jimboka amamba isï uandontskuarhiksïremba.

Nirasïrampti jorhenkuarhini Karapani. Joperu ma jurhiatikua niantasti chenembo kurátsiparini. Chari nana k’eri Tanganxoani amambari kurhamarhistiksï i andarisï isï junkua?

Ima mokukuntasti jini jorhenkuarhikuarhu k’uratsitasïndi engani ji p’orhepicha uandajka.

Jimajkani nanita jimbo arhisti eska sánderu sesi p’ikuarherapiringa jimboka jatsikuarhiska p’indekuechani.

Jimajkani uératini noteru meni k’urasistia.

 

P’ichpiricha.

 

 

VOLVER A LITERATURA P'URHÉPECHA

ENVIAR CORREO A: jiporheska1@starmedia.com

 

 

Hosted by www.Geocities.ws

1