Segundo lugar :Máximo Erape Bautista y José
Dolores Medina Suárez.
Pseudónimo: Pichpiricha.
CUENTO: (CASTELLANO)
SABER
RESPETAR En la cañada de los once pueblos, en el pueblo de
Chilchota, había un joven que se sentía orgulloso por vivir en una región purhepecha,
pero a veces se afligía porque él no lo era, y se preguntaba por que no había nacido en
Zopoco o Huáncito o en otro pueblo purhepecha. El trataba de entender su lenguaje, sus tradiciones,
tenía muchos amigos y también decía que se iba a casar con una joven purhepecha.
Pero se enamoro de una de Chilchota y se caso con ella. Tuvieron un hijo y su papá le puso el nombre de
Tanganxoan, su esposa se enojo porque despreciaba a los purhepecha. Su papá le
hablaba de las tradiciones purhepecha, cuando Tanganxoan era joven su mamá le
decía que le gustaría que se casara con la hija de una amiga suya, que se llamaba
Juanita. Tanganxoan nunca había tomado en serio lo que su padre le
decía de los purhepecha, pero en cambio si pensaba casarse con Juanita. Un día que andaba paseando en el cerro de Carapan cayó
en una barranca y quedó desmayado, pero unos de ese pueblo que pasaron por ahí lo
rescataron y lo llevaron a la casa de ellos. Cuando Tanganxoan recobró el sentido se
encontraba en un petate y a un lado de él una muchacha y le pareció tan hermosa que no
podía hablar mientras ella solo sonreía. Paso pocos días en su casa, pero fueron suficientes para
que descubriera el amor. Al regresar a su casa les contó su aventura a sus padres;
pasaban los días y empezaba a extrañar a Tsïtsïki, fue entonces cuando empezó a
interesarse en las tradiciones purhepecha, su padre notó el cambio y le preguntó
el por que de ese cambio. Tanganxoan le contó lo que sentía por Tsïtsïki. Su padre le
dijo que si la quería fuera por ella. Pero su mamá cuando se enteró se enojó y le dijo a
Tanganxoan que no lo dejaría casar con una indigena. Entonces le respondió que él si se
iba a casar con aquella joven porque la queíra mucho. Tanganxoan fue a la casa de Tsïtsïki, cuando tocó la
puerta abrió ella y se pusieron muy felices por volverse a ver, ella le preguntó él
porque de su visita y él le respondió con otra pregunta: ¿Te quieres casar conmigo? Ella sonrió y le dijo que sí. El día de la boda faltó la mamá de Tanganxoan, él se
sentía un poco triste, pero más feliz porque se casaba con Tsïtsïki. Después de un año su madre seguía enojada, pero un día
tocaron la puerta de su casa y abrió Tsïtsïki, era la mamá de Tanganxoan, él no
estaba porque se había ido a trabajar, ellas platicaron y la señora le pidió disculpas
a Tsïtsïki al no querer que se casara con su hijo, cuando llegó Tanganxoan se asombró
de ver a su mamá, ella le pidió disculpas a su hijo y le dijo que al fin había conocido
los valores purhepecha. Tanganxoan y Tsïtsïki tuvieron un hijo y lo nombraron
Irepan, él aprendió a hablar purhepecha porque su mamá le hablaba así. El iba a
la escuela a Carapan. Pero un día llegó a su casa muy triste, su abuela, la mamá de
Tanganxoan le preguntó él por que y él le dijo que en la escuela se burlaban de él por
hablar purhepecha. Entonces su abuela le dijo que se tenía que sentir orgulloso por
pertenecer a una cultura tan maravillosa. Desde entonces ya no se avergonzó más. Segundo lugar Máximo Erape Bautista y José
Dolores Medina Suárez. Pichpiricha.
MITINI JANHANHARPENI Jini eraxamani isï, imani ireta Tsirapu jimbo, jarhaspyi
ma tumbi enga kanikua teparakuarhimka porhepichechani jingoni irekani, ka marepentku
no kani sesi pikuarherhsirampti jimboka ima no jindespka porhe. Ka
kkurhamarhikuarhsïrampti andisï no kuerangapki Sopóku oksï uanto isï oksï
materu ireta porhepicheo isï. Ima jankuarhisïrampti jorhenguarhini imecheri pindekuechani
ambe, ka uanikua pichpirichani jatsiasti ka utasï isï uandasïrampti eska
tembuchapiringa iurhitskiri porhe ma jingoni. Tatsikua urhitskirini ma xentasti
tsirapu anapueni ka imani jingoni tembuchasti. Uajpanisï ma kankuarhisptiksï ka tátemba
arhiraspti Tanganxoan, temba ikiasti jimboka ima no uekasïrampka porhe jimbo
arhiranhapiringa. Tatemba uandonkuarhiksïrampti uajpani porheecheri pindekuechani,
enga Tanganxoani tumbipkia. Amamba uekasïrampti eska imeri pichpiri uajpa imani
jingoni tembuchapiringa, ima arhinhasïrampti Juanita. Tanganxoani no meni kurhamukuspti tatembani enga ima
uandontskuarhikuampka porheecheri ambe joperu ueksïrampti tembucha Juanita jingoni. Nirasti chuskutakua uanarhisini Karapani juatarhu jimbo
isï ka uekanhintasti kauarhu jimbo ka miripakorhisti. Joperu nitamatiicha maru pingantastiksi
ka pantastiksï chenembo. Enga Tanganxoani miantapka kuixapti kuirakuarhu ma
ka jukampitaxapti iurhitskiri má, ka ima xani sesi eratisti ka noteru uni jamberi uandani
ka ima sanderu arhisïrampti tsipini. No jarhaspti uanikua jurhiatikua imani kumanchikua
jimbo, joperu sesku jorhenkuaristi xenchpini. Enga imeri kumanchikua jimbo niantapka aiankuasti
eska na ukuarhichapka. Nitamastiksï jurhiatikuecha ka ima uenani jirinhantani Tsïtsïki.
Jimajkani uératini uenasti jorhenguarhini porheecheri kpindekuechani. Tatemba xesti eska ima pirhikuarhispka ka tatemba
kurhamarhini andisï isï pirhikuarhipki. Tanganxoani mokukuntasti eska na pikuarheremka
Tsïtsïki jimbo, tatémba arhisti engari tu uejka ni pirani ka temburhi. Enga amamba mitipka ikiasti ka arhisti Tanganxoani eska no
jurakupiringa tembuchani india jingoni. Jimajkani mokukluntasti eska ima kanikua
uekasïrampka. Tanganxoani nirasti chenjembo Tsïtsïki ka enga ima kutapka mitasti ima ka
tsïpistiksï xeperantatini; ima kurhamarhisti andisï porhembini ka ima
mokukuntasti materu kurhamarhikua jingoni: Uekasïngi uambuchani jindini jingoni? Uekasïngi uambuchani jindini jingoni? Ima kanikua tsipinharhisti ka isï arhisti jo. Tembuchakuarhu kueratasti amamba Tanganxoanieri, ima sani
sese pikuarherasti joperu kanikua sesi pikuarherasti tembuchaxapka Tsïtsïki
jingoni. Nitamasti ma uexurhini ka amaba utasï ikiasïrampti
joperu ma jurhiatikua kustatiksï echenjembo ka mitatasti Tsïtsïki, ka jindeesti
Tanganxoaniri amamba. Ima no niantaxapti anchikuarhini uératini; imaksï
uandonstkuarhisti ka nanachi kurhakusti puantskua Tsïtsïki enga ima no uekampka eska
uajpa jingoni tembuchapiringa; enga janonkuapka kanikua sesi xesti, jima xeni amambani.
Ima kurhakusti puantskua uajpani ka isï arhisti, eska kanikua janhagarhrisïrampka
pórheecheri píndekuechani. Tanganxoani ka Tsïtsïki kankuarhistiksï uajpani ma ka
arhinhataranksï Iripani. Ims jorhenkuarhisti porhepi ha uandani jimboka amamba isï
uandontskuarhiksïremba. Nirasïrampti jorhenkuarhini Karapani. Joperu ma
jurhiatikua niantasti chenembo kurátsiparini. Chari nana keri Tanganxoani amambari
kurhamarhistiksï i andarisï isï junkua? Ima mokukuntasti jini jorhenkuarhikuarhu kuratsitasïndi
engani ji porhepicha uandajka. Jimajkani nanita jimbo arhisti eska sánderu sesi pikuarherapiringa
jimboka jatsikuarhiska pindekuechani. Jimajkani uératini noteru meni kurasistia. Pichpiricha. |