tada je Tomislav L. bio na mjestu prvog tenora, dok je kasnije, prije nego je oti�ao u Zagreb, pjevao na mjestu baritona. U to doba nitko, ama ba� nitko nije �uo za nas. Pjesme su nam �esto zvu�ale kao zavijanje, a na�a izvedba "S ponistre se vidi �olta" donijela nam je popularnost kod lokalnih ma�aka i pasa.

Me�utim, stvari su postajale sve ozbiljnije i u o�ujku 1997 smo imali ve� sedam �lanova. Probe su se odr�avale u dnevnom boravku jednog od �lanova klape. U to vrijeme klapa mijenja naziv u klapa "�vere" te uzima prvu voditeljicu, gospo�icu Jelenu Radi�. Prva pjesma koju smo nau�ili s voditeljicom bila je "Dobro jutro" pa je stoga zovemo i na�im prvijencem.

Sezona 1997/98 ozna�ava na�e prve korake u svijet show-businessa. Dobili smo prvi anga�man za Hollywood, pardon, FESB -Fakultet Elektrotehnike, Strojarstva i Brodogradnje pa smo radi toga promjenili ime u klapa FESB. Probe su se premjestile u prostorije nekada�nje diskoteke STOP na FESB-u. Prvi nastupi obilovali su tremom pa smo �esto znali hrabrost tra�iti iz boce. Ali uspjeli smo prebroditi prve nespretne korake, ostavili smo lo�e pjesme iza sebe i polako se po�eli uspinjati. Zajedno s nastupima pojavile su se prepirke i netrpeljivost me�u pojedinim �lanovima klape. Bio je to period u kojem smo mnogo toga nau�ili o pjevanju, ali i o me�uljudskim odnosima.

Sezona 1998/99 nas je uvela u svijet "ozbiljnih igra�a". U duhu stalnih promjena od te se sezone zovemo Klapa Versi (versi zna�i stihovi). Po�eli smo se baviti i ve�im projektima, pa smo tako snimili spot za pjesmu "Bodulska balada", debitirali na Omi�lkom festivalu Dalmatinskih klapa i pjevali sa Vinkom Cocem na Melodijama Hrvatskog Juga u Opuzenu pjesmu "Tra�im te". Voditelj nam je bio maestro Mario Milin, a dobili smo i nove �lanove koju su nam oja�ali tenorske i basovske dionice.


Sezona 1999/00


Odabrani tekstovi:

Stil i duh napjeva �to ih danas o�ivljavaju dalmatinske klape vu�e svoj korijen jo� tamo iz kasnijeg razdoblja srednjeg vijeka, iz doba starih dalmatinskih bratov�tina. U to vrijeme ti napjevi bili su stopljeni i utkani u uske kamene ulice, u te�a�ke konobe i u stara ribarska naselja. To su jedini i pravi ambijenti koji su stolje�ima bili prava gnijezda i izvori�ta poezije i napjeva.
Ivo Belamari�

Dalmatinska klapska pjesma, dakle, ispunjava duhovni �ivot mno�tva amatera. Vjerujemo da svi Vi u njoj nalazite duhovnu okrijepu, formirate svoje glazbene ukuse i �irite svoje duhovne horizonte. Iznad svega dalmatinska klapska pjesma predstavlja dio kulturnog identiteta ovoga podneblja i njegovih marljivih �itelja. Ona predstavlja mo�no sredstvo u promid�bi nacionalnog kulturnog identiteta.
Dra�en Mladin


Hosted by www.Geocities.ws

1