Nikola Tesla
BIOGRAFSKI PODACI
Nikola Tesla je
rodjen 10.7.1856. u Smiljanu, Lika. Njegov otac Milutin, bio je pravoslavni
svestenik. Majka Djuka, bila je poreklom iz svestenicke porodice, nepismena,
pametna i plemenita zena. Nikola je osnovnu skolu zavrsio u Smiljanu, nizu
realnu gimnaziju u Gospicu, a visu realnu gimnaziju u Karlovcu.
Od ranog detinjstva
je pokazao sklonost ka pronalazastvu.
Dosta je citao,
provodeci mnoge casove u ocevoj biblioteci. Zadivljen opisom Niagarinih
vodopada pomisljao je da tu sagradi veliku turbinu koja ce stvarati
elektricnu struju.
Dvadesetak godina
kasnije, ta zelja ce mu se i ostvariti.
Nakon mature vratio
se kuci i oboleo od kolere. Posle godinu dana oporavka 1876. odlazi u Graz
da studira elektrotehniku.
Radio je preterano,
od 3 casa do 22 casa, i vec prve godine, polozio je sve ispite sa najvisom
ocenom. Profesori su ga voleli i cenili.
Nakon oceve smrti,
trazio je stipendiju od Matice srpske, koju nije dobio. Napusta studije u
Gracu i nastavlja studije politehnike u Pragu, koje nije nikad zavrsio.
Zaposljava se u
Telegrafskom zavodu u Budimpesti, i posle godinu dana 1883. godine prelazi u
Edisonovu Elektricnu kompaniju u Pariz. Nakon godinu dana dobija ponudu da
predje u sediste kompanije licno kod Edisona u njegovu laboratoriju da se
bavi pronalazackim radom.
U Njujork stize
1884. Vrlo brzo Tesla dolazi do epohalnih otkrica u oblasti fizike i
elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno polje, indukcioni motor, naizmenicnu
struju, transformator visokofrekventne struje, bezicni prenos radio-talasa
itd.
Zbog neslaganja,
razilazi se sa Edisonom i prelazi u Vestinghausovu kompaniju koja ce
finansirati gradnju prve elektricne centrale na naizmenicnu struju na
Nijagarinim vodopadima.
Sa preko 700
patenata smatra se, uz Faradeja, najvecim pronalazacem u istoriji nauke. U
njegovu cast jedinica za jacinu magnetne indukcije nosi njegovo ime - tesla
(T).
Umro je 7.januara
1943. godine u hotelskoj sobi u Njujorku. Sahrana je obavljena o trosku
nasih iseljenika.
Njegova
zaostavstvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u Beogradu.
Svet ce jos dugo
cekati dok se ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu imaginacije i
otkrica.
Da
li je Nikola Tesla izmislio Internet
Nikola Tesla, čuveni naučnik srpskog
porekla, bio je nominovan za Nobelovu nagradu 1937. godine. Nominovao ga je
prof. F. Erenhaft iz Beča u januaru te godine. Ovu informaciju potvrdio je
Karl Grandin, zamenik direktora Kraljevske akademije u Stokholmu. Na pitanje
kako je moguće da se u javnosti spominje činjenica da je Tesla odbio da
primi Nobelovu nagradu, Karl Grandin kaže da je ta spekulacija
najverovatnije vezana za novinarsku patku iz 1900. godine, kada je "Njujork
tajms" objavio vest da su Tesla i Edison odbili da prime Nobelovu nagradu za
fiziku.
Manje je poznato da je Tesla svoja dva
patenta zaštitio u Švedskoj. Prvi patent - "Način izolacije električnih
provodnika" - Tesla je zaštitio u avgustu 1900. godine. U novembru 1910.
Tesla je u Švedskoj zaštitio "Rotacionu mašinu", koja je postala poznata u
nauci kao Teslina turbina. I danas je ime Nikole Tesle snažno prisutno u
Švedskoj. Interesovanje za njegova dela praktično nikad nije prestajalo u
ovoj zemlji koja se nalazi među vodećim u svetu kada je reč o novim izumima.
Prikazujući Teslinu autobiografsku knjigu "Moja otkrića" (nedavno se
pojavila na švedskom jeziku i prosto je razgrabljena), list "Aftonbladet"
napisao je kako je "Nikola Tesla izmislio Internet, a da toga i nije bio
svestan". List kaže, naime, da bez Tesle i njegovih otkrića današnji prenos
informacija - teksta, zvuka ili slike - ne bi bio takav kakav je i zato se
otkriće Interneta može pripisati Tesli.
Još jedan podatak kad je reč o Tesli i
Internetu: nedavno je prvi put u javnosti spomenuto da postoji preko 65.000
aktivnih veb-stranica o Nikoli Tesli. Joran Vestlund, autor priloga o Tesli,
izdvojio je nekoliko stranica o slavnom naučniku. Među tim stranicama
posebno se izdvaja strana Muzeja Nikole Tesle u Beogradu: www.yurope.com/org/tesla/,
kao i jedna od američkih veb-stranica: http://www.concentric.net/~Jwwagner/.
To je, ističe Vestlund, lep primer kako jedna američka škola koristi priče o
Nikoli Tesli kao model u obrazovanju.
Nikola
Tesla
„Iz dana u dan sam
se pitao šta je to elektricitet, ali nisam nalazio odgovor.... i još uvek
sebi postavljam to pitanje.“
„Elektricitet je za
mene sve...“
„Dan kada tačno
saznamo šta je elektricitet biće najznačajniji datum u istoriji čovečanstva.“
„Ako budem imao
sreće da ostvarim barem neke od svojih ideja, to će biti dobročinstvo za
celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta da
je to delo jednog Srbina.“
„Ja sam, kao što
vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To
isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu srpstva
u svetu.“
„Ponosan sam što
sam potekao iz zemljoradničkog viteškog naroda, koji je y neprestanoj ljutoj
borbi za svoje ideale i evropsku kulturu zadužio Evropu i svuda zaslužio
čast i poštovanje čitavog sveta, naročito velike Amerike.“
Veliki naučnik i
pronalazač, Nikola Tesla
rođen 10. jul,
1856.
Smiljan, Austro-Ugarska
preminuo 7. januar,
1943.
Njujork, SAD
Nikola Tesla (10. jul 1856, selo
Smiljan kod Gospića - 7. januar 1943, Njujork), kršteno ime: Nikola. Rođen
od oca Milutina Tesle, Ličanina, i majke Đuke Mandić, od čuvene porodice iz
Like.
Nikola Tesla je daleko najčuveniji
srpski i američki fizičar i jedini Srbin po kome je nazvana jedna
međunarodna jedinica.
1T (1 tesla) je
jedinica za merenje magnetne indukcije.
Jedna od
zanimljivih spoljašnjih osobina Teslinog života u starijim godinama bila je
njegova sklonost da hrani golubove na javnim mestima - Teslina golubica
Biografija
O životu Nikole
Tesle najviše saznajemo iz njegovog autobiografskog dela "Moji izumi".
Rani život
Tesla je rođen u
ponoć, jedne olujne noći u Smiljanima kraj Gospića, u nekadašnjoj Vojnoj
krajini Austrijskog carstva. Kršten je u srpskoj pravoslavnoj crkvi. Prema
krštenici je rođen 28 juna (po julijanskom, 10. jula po gregorijanskom
kalendaru) 1856. godine, a krstio ga je sveštenik Toma Oklobdžija.
Nikola Tesla iz rane mladostiNjegov
otac je bio Milutin Tesla, sveštenik Mitropolije Sremsko-Karlovačke, a majka
Đuka Mandić iz ugledne svešteničke porodice, vešta u pravljenju kojekakvih
kućnih potrepština. Nikolin kum Jovan Drenovac je bio kapetan austrougarske
vojske na Vojnoj Granici. Po navodima Jovana Dučića Tesle su poreklom iz
Stare Hercegovine, od plemena Pilatovaca u današnjoj Nikšićkoj opštini.
Tesla je bio jedno od petoro dece, imao je brata i tri sestre. Porodica se
seli u Gospić 1862. godine, tako da Nikola kreće u školu u Karlovac.
Studije
Na studije
elektrotehnike kreće 1875. godine u Politehničku školu, u Grac,
Austrougarska (danas Austrija). Još tada ga je zainteresovala mogućnost
primene naizmenične struje. Nikola je o sebi pisao:
"Pročitao sam mnogo
knjiga, a sa 24. godine sam mnoge znao i napamet. Posebno Geteovog Fausta."
Tesla je naveo u
svojoj autobiografiji kako je živo i plastično doživljavao momente
inspiracije. Od ranih dana je imao sposobnost da u mislima stvori preciznu
sliku pronalaska pre nego što ga napravi.
Teslino prvo
zaposlenje
Godine 1881. se seli u Budimpeštu da
radi u telegrafskoj kompaniji, Američka Telefonska Kompanija. Pri otvaranju
telefonske centrale 1881. godine je Tesla postao glavni telefonski tehničar
kompanije i kasnije inženjer Jugoslovenske vlade i prvog telefonskog sistema
u državi. Tu je izumeo uređaj koji je, prema nekima, telefonski pojačivač,
dok je prema drugima prvi zvučnik. Seli se u Maribor i izvesno vreme tu
ostaje kao mlađi inženjer. Tu doživljava nervni slom.
Zaposlenje u Parizu
i smrt majke
U Pariz se seli
1882. godine gde radi kao inženjer za Edisonovu kompaniju na poslovima
unapređenja električne opreme. Iste godine je izumeo induktivni motor i
počeo sa razvojem raznih vrsta uređaja sa rotacionim magnetnim poljem (za
šta mu je odobren patent još 1881. godine). Tih dana, Tesla žurno napušta
Pariz da bi boravio uz svoju umiruću majku i stiže par sati pre smrti. Njene
poslednje reči su bile: "Stigao si Nidžo, ponose moj." Posle njene smrti
Tesla se razboleo. Proveo je tri nedelje oporavljajući se u Gospiću i selu
Tomingaj kod Gračca, rodnom mestu njegove majke.
Prelazak okeana sa
preporukom Edisonu
1884. godine je
Tesla došao u Ameriku, noseći sa sobom pismo preporuke koje je dobio od
prethodnog šefa Čarlsa Bečelora. U preporuci je Bečelor napisao: "Ja
poznajem dva velika čoveka, a vi ste jedan od njih; drugi je ovaj mladi
čovek." Edison je zaposlio Teslu u svojoj kompaniji Edisonove mašine. Teslin
angažman je započeo jednostavnim poslovima, ali je ubrzo napredovao i
uspešno rešavao i najkomplikovanije probleme u kompaniji. Tesli je ponuđeno
da uradi potpuno reprojektovanje generatora jednosmerne struje Edisonove
kompanije.
Razlaz sa Edisonom
Pošto je Tesla opisao prirodu dobitaka
od njegove nove konstrukcije, Edison mu je ponudio 50 000$ kad sve bude
uspešno završeno i napravljeno. Tesla je radio blizu godinu dana na novim
konstrukcijama i Edisonovoj kompaniji doneo nekoliko patenata koji su potom
zaradili neverovatan profit. Kada je potom Tesla pitao Edisona o obećanih 50
000$, Edison mu je odgovorio "Tesla, vi ne razumete naš američki smisao za
humor." i pogazio svoje obećanje. Edison je pristao da poveća Teslinu platu
za 10$ nedeljno, kao vrstu kompromisa, što znači da bi trebalo da radi 100
godina da zaradi novac koji mu je bio prvobitno obećan. Tesla je dao otkaz
momentalno.
Srednje godine
Prvi patenti iz naizmeničnih struja
Godine 1886. Tesla osniva svoju
kompaniju, Tesla električno osvetljenje i proizvodnja (Tesla Electric Light
& Manufacturing). Prvobitni osnivači se nisu složili sa Teslom oko njegovih
planova za uvođenje motora na naizmeničnu struju i na kraju je ostao bez
finansijera i kompanije. Tesla je potom radio u Njujorku kao običan radnik
od 1886. do 1887. godine da bi se prehranio i skupio novac za svoj novi
poduhvat. 1887. godine je uspeo da konstruiše prvi elektromotor na
naizmeničnu struju bez četkica, i demonstrirao ga pred "Američkim društvom
elektroinženjera" (American Institute of Electrical Engineers, danas IEEE)
1888. godine. Iste godine je razvio principe svog Teslinog kalema i počeo
rad sa Džordžom Vestinghausom u laboratorijama njegove firme "Vestinghaus
električna i prozvodna kompanija" (Westinghouse Electric & Manufacturing
Company). Vestinghaus ga je poslušao u vezi njegovih ideja o višefaznim
sistemima koji bi omogućili prenos naizmenične struje na velika rastojanja.
Eksperimenti sa
Iks-zracima
Aprila 1887. godine Tesla počinje
istraživanje onoga što će kasnije biti nazvano Iks-zracima koristeći
vakuumsku cev sa jednim kolenom (sličnu njegovom patentu 514170). Ovaj
uređaj je drugačiji od drugih ranih cevi za Iks-zrake jer nije imao
elektrodu metu. Savremen izraz za fenomen koji je razlog ovakvog dejstva
uređaja je "zračenje kočenja". Do 1892. godine je Tesla već bio upoznat sa
radom Vilhelma Rentgena i njegovim pronalaskom efekata Iks-zraka.
Tesla nije
priznavao postojanje opasnosti od rada sa Iks-zracima, pripisujući oštećenja
na koži ozonu pre nego, do tada nepoznatom zračenju: "U vezi štetnih
dejstava na kožu... primećujem da su ona pogrešno tumačena... ona nisu od
Rentgenovih zraka, već jedino od ozona stvorenog u kontaktu sa kožom. Azotna
kiselina bi takođe mogla biti odgovorna, ali u manjoj meri". (Tesla,
Electrical Review, 30. novembar 1895.) Ovo je pogrešna ocena što se tiče
katodnih cevi sa Iks-zračenjem. Tesla je kasnije primetio opekotine kod
asistenta koje potiču od Iks-zraka i stoga je vršio eksperimente.
Fotografisao je svoju ruku i fotografiju je poslao Rentgenu ali nije javno
objavio svoj rad i pronalaske. Ovaj deo istraživanja je propao u požaru u
laboratoriji u ulici Hjuston 1895. godine.
Period društvenih
aktivnosti
Američko
državljanstvo dobija 30. jula 1891., sa 35 godina, a tada započinje rad u
svojoj novoj laboratoriji u ulici Hjuston u Nju Jorku. Tu je prvi put
prikazao fluorescentnu sijalicu koja svetli bez žica. Tako se prvi put
pojavila ideja o bežičnom prenosu snage. U ovo doba Tesla razvija
prijateljski odnos sa Markom Tvenom koji je obožavao da provodi puno vremena
u Teslinoj laboratoriji. Među njegovim najbližim prijateljima je bilo i
umetnika. Družio se sa urednikom Century Magazine časopisa Robertom
Džonsonom koji je objavio par pesama Jovana Jovanovića Zmaja u Teslinom
prevodu. U ovom periodu je Tesla bio društveno aktivan a poznato je da je
jedno vreme čitao o Vedskoj filozofiji.
Teslin sistem proizvodnje naizmenične
struje i prenos na velike daljine. Opisan u patentu US390721.
Eksplozija raznih otkrića
Sa 36 godina
prijavljuje prvi patent iz oblasti višefaznih struja. U nastavku
istraživanja se posvećuje principima obrtnih magnetnih polja. Postaje
potpredsednik Američkog instituta elektroinženjera (kasnije IEEE) u periodu
od 1892. do 1894. godine. Od 1893. do 1895. godine on istražuje naizmenične
struje visokih frekvencija. Uspeva da proizvede naizmeničnu struju napona od
milion volti koristeći Teslin kalem i proučavao je površinski efekat visokih
frekvencija u provodnim materijalima, bavio se sinhronizacijom električnih
kola i rezonatorima, lampom sa razređenim gasom koja svetli bez žica,
bežičnim prenosom električne energije i prvim prenosom radio talasa. U Sent
Luisu je Tesla prikazao prenos sličan radio komunikaciji 1893. godine.
Obraćajući se Frenklinovom institutu u Filadelfiji i Nacionalnoj asocijaciji
za električno osvetljenje on je opisao i demonstrirao svoje principe
detaljno. Tesline demonstracije izazivaju veliku pažnju i pomno se prate.
Svetska izložba u Čikagu
Svetska izložba 1893. godine u Čikagu,
Svetska Kolumbovska izložba, je bila međunarodna izložba na kojoj je po prvi
put ceo salon izdvojen samo za električna dostignuća. To je bio istorijski
događaj jer su Tesla i Vestinghaus predstavili posetiocima svoj sistem
naizmenične struje osvetljavajući celu izložbu. Prikazane su Tesline
fluoroscentne sijalice i sijalice sa jednim izvodom. Tesla je objasnio
princip obrtnog magnetnog polja i indukcionog motora izazivajući divljenje
pri demonstraciji obrtanja bakarnog jajeta i postavljanja na vrh, što je
predstavljeno kao Kolumbovo jaje. To je korišćeno da se objasni i prikaže
model obrtnog magnetnog polja i induktivnog motora.
Prema intervjuu iz 1916. godine Tesla
je 1896. izumeo jednu vrstu zvučnika koji je davao kvalitet za upotrebu u
telefonima. Izum tad nije patentiran niti javno objavljen dok sam Tesla to
nije uradio godinama kasnije.
Rat struja
Kasnih 1880-ih, Tesla i Tomas Edison
su postali protivnici povodom Edisonovog pokretanja sistema distribucije
električne energije na osnovu jednosmerne struje uprkos postojanja
efikasnijeg, Teslinog, sistema sa naizmeničnom strujom. Kao rezultat rata
struja, Tomas Edison i Džordž Vestinghaus su zamalo bankrotirali, pa je
1897. Tesla pocepao ugovor i oslobodio Vestinghausa obaveza plaćanja
korišćenja patenata. Te 1897. godine je Tesla radio ispitivanja koja su
vodila ka postavljanju osnova za istraživanja u oblasti kosmičkih zračenja.
Otkriće radija i
bežičnog prenosa
Kada je napunio 41 godinu, podneo je
svoj prvi patent br. 645576 iz oblasti radija. Godinu dana kasnije američkoj
vojsci prikazuje model radijski upravljanog broda, verujući da vojska može
biti zainteresovana za radio kontrolisana torpeda. Tada je on govorio o
razvoju "umeća telematike", vrste robotike. Radio kontrolisan brod je javno
prikazan 1898. godine na električnoj izložbi u Medison Skver Gardenu. Ovi
uređaji su imali inovativni rezonantni prijemnik i niz logičkih kapija.
Radio daljinsko upravljanje ostaje novotarija sve do 1960-ih. Iste godine
Tesla je izumeo električni upaljač ili svećicu za benzinske motore sa
unutrašnjim sagorevanjem, za šta mu je priznat patent 609250 pod nazivom "Električni
upaljač za benzinske motore".
Kolorado Springs
Tesla sedi u svojoj
laboratoriji u Kolorado Springsu unutar svog "Uveličavajućeg prenosnika"
koji proizvodi milione volti napona. Lukovi su dugi i po 7 metara. (Prema
Teslinim beleškama ovo je dvostruka ekspozicija)Tesla je 1899. odlučio da se
preseli i nastavi istraživanja u Koloradu Springsu, gde je imao dovoljno
prostora za svoje eksperimente sa visokim naponima i visokim učestanostima.
Po svom dolasku je novinarima izjavio da namerava da sprovede eksperiment
bežične telegrafije između Pajks Pika (vrh Stenovitih planina u Koloradu) i
Pariza. Teslini eksperimenti su ubrzo postali predmet urbanih legendi. U
svom dnevniku je opisao eksperimente koji se tiču jonosfere i zemaljskih
talasa izazvanih transferzalnim ili longitudinalnim talasima.
Tesla je u svojoj
laboratoriji dokazao da je Zemlja provodnik i vršeći pražnjenja od više
miliona volti proizvodio veštačke munje duge više desetina metara. Tesla je
takođe proučavao atmosferski elektricitet, promatrajući pražnjenja svojim
prijemnicima. Reprodukujući njegove prijemnike i rezonantna kola mnogo
godina kasnije se uvideo nepredvidivi nivo kompleksnosti (raspodeljeni
helikoidni rezonator visokog faktora potiskivanja, radiofrekventno povratno
kolo, kola sa grubim heterodinim efektima i regenerativnim tehnikama).
Tvrdio je čak da je izmerio i postojanje stojećih talasa u Zemlji.
U jednom momentu je
ustvrdio da je u svojoj laboratoriji zabeležio radio signale vanzemaljskog
porekla. Naučna zajednica je odbacila njegovu objavu i njegove podatke. On
je tvrdio da svojim prijemnicima meri izvesne ponavljajuće signale koji su
suštinski drugačiji od signala koje je primetio kao posledica oluja i
zemljinog šuma. Kasnije je detaljno navodio da su signali dolazili u grupama
od jednog, dva, tri i četiri klika zajedno. Tesla je kasnije proveo deo
života pokušavajući da šalje signal na Mars.
Tesla napušta
Kolorado Springs 7. januara 1900., a laboratorija se ruši i rasprodaje za
isplatu duga. Međutim, eksperimenti u Kolorado Springsu su Teslu pripremili
za sledeći projekat, podizanje postrojenja za bežični prenos energije. U to
vreme prijavljuje patent u oblasti rezonantnih električnih oscilatornih
kola.
Kasnije godine
Teslina kula na Long Ajlandu u
saveznoj državi NjujorkTesla počinje planiranje Vordenklajf kule 1890.
godine sa 150,000 $ (od kojih je 51% ulaže Džej Pi Morgan). Juna 1902. je
Tesla premestio laboratoriju iz ulice Hjuston u Vordenklajf, a to je ona
kula koja je tokom Prvog svetskog rata razmontirana, dok su novine to
propratile natpisima Teslin Vordenklajf je milionska ludorija. Američki
patentni zavod je 1904. godine poništio prethodnu odluku i dodelio Guljelmu
Markoniju patent na radio. Od tada počinje Teslina borba za povratak radio
patenta. Na svoj 50-ti rođendan Tesla je priredio javno predstavljanje svoje
turbine bez lopatica snage 200 konjskih snaga (150 kW) sa 16,000 rpm (obrtaja
u minuti). Tokom 1910-1911 su u Votersajd elektrane u Njujorku testirane
Tesline turbine snaga između 100 i 5000 konjskih snaga.
Markoni 1909. godine dobija Nobelovu
nagradu za otkriće radija odnosno doprinos u razvoju bežične telegrafije što
čini Teslu duboko ogorčenim. Godine 1915. Tesla podnosi tužbu protiv
Markonija, tražeći sudsku zaštitu svojih prava na radio, međutim već 1916.
je bankrotirao zbog velikih troškova. U tim trenucima njegov život opasno
klizi ka ivici siromaštva.
Važniji datumi iz
života Nikole Tesle
10. juli 1856. - u
Smiljanu je rođen Nikola Tesla
1862. - upisuje se
u osnovnu školu u Smiljanu
1863. - porodica se
seli u Gospić, gde Tesla nastavlja školovanje u osnovnoj školi
1866. - 1870. -
školuje se u realnoj gimnaziji u Gospiću.
1871. - 1874. -
nastavlja školovanje u Visokoj realnoj gimnaziji u Karlovcu.
1875. - 1878.
studira na politehničkoj školi u Gracu.
1879. - odlazi u
Maribor, gde dobija prvo nameštenje pomoćnog inžinjera.
1880. - upisuje sa
na studije Univerziteta u Pragu.
1881. - 1882. -
boravio u Budimpešti. Dobija posao tehničkog crtača u Centralnom
telegrafskom uredu, gde usavršava aparat za pojačanje glasa kod telefona.
Februar 1882. -
Nikola Tesla otkrio obrtno magnetno polje.
Portret Nikole Tesle u Parizu1882. -
odlazi u Pariz. Dobija posao u Edisonovom kontinentalnom društvu, gde radi
na održavanju električnih centrala
1883. - dolazi u
Strazbur po nalogu društva iz Pariza. Radi na rekonstrukciji električne
centrale. Pravi model prvog indukcionog motora.
1884. - vraća se u
Pariz i na predlog uprave društva odlazi u Ameriku. U Njujork stiže u junu
1884. godine. Zapošljava se u Edisonovoj laboratoriji, gde ostaje godinu
dana.
1885. - Napustio je
Edisona. Osniva se „Tesla Arc Light Co.“ u Njujorku počinje da pravi prve
motore i generatore naizmeničnih polifaznih struja.
6. maja 1885. -
prijavljuje prvi patent "Komutator za električne dinamo mašine" Američkom
patentnom uredu. Slede patenti iz područja regulatora lučnih lampi.
1887. - 1890. -prijavljuje
patente u oblasti polifaznih naizmeničnih struja.
16. maja 1888. -
drži prvo predavanje "Novi sistem motora i transformatora naizmenične struje
" pred Američkim institutom Elektroinžinjera.
1888. - firma
Vestinghaus otkupljuje Tesline patente iz oblasti polifaznih struja.
1888. - 1889.
boravi u Pitsburgu gde sa inžinjerima firme Vestinghaus radi na praktičnoj
realizaciji svojih patenata.
1889. - posećuje
Svetsku izložbu u Parizu i dolazi u Gospić.
1890. - objavio je
rezultate o fiziološkom dejstvu struja visokih učestanosti.
1891. - Tesla
počinje da radi u oblasti naizmeničnih struja visokih frekvencija.
20 maja 1891. -
pred Američkim institutom elekroinžinjera u Njujorku drži predavanje "Eksperimenti
sa naizmeničnim strujama vrlo visokih frekvencija i njihova primena u
veštačkom osvetljenju".
1891. - 1896.
prijavljuje patente vezane za varnični oscilator sa rezonantnim
transformatorom.
Patent
br.3819681892. - Nikola Tesla dolazi u Evropu. U Londonu, pred Institutom
elektoinžinjerai Kraljevskim institutom drži predavanje "Eksperimenti sa
naizmeničnim strujama visokog napona i visokih frekvencija". Potom odlazi u
Pariz gde pred Internacionalnim društvom električara i Francuskim društvom
za fiziku drži isto predavanje. Na vest o bolesti majke dolazi u Gospić.
Teslina majka Đuka umrla je 16. aprila
1892. Stiže u
Beograd 2.juna 1892. gde ostaje 3 dana.
1893. - učestvuje
na Svetskoj izložbi u Čikagu. Privlači veliku pažnju i postiže uspeh
izloženim modelom obrtnog magnetnog polja i propuštanjem struja visokih
frekvencija kroz telo. Drži predavanje o mehaničkom oscilatoru.
13. marta 1895. - u
požaru je uništena Teslina laboratorija u Njujorku.
1897. - prijavljuje
patente iz oblasti radiotehnike.
1898. - prijavio je
patent kojim je zaštitio uređaj i način za upravljanje mehanizama pokretnih
objekata. U Njujorku izvodi javni eksperiment sa radioupravljanim brodom.
1899. - završena je
gradnja hidrocentrale u Nijagari.
1899. - 1900. -
Nikola Tesla boravi u Kolorado Springsu, gde podiže radio stanicu snage 200
kw. Konstruisao je transformatore koji su proizvodili napone do 12 milona
volti i struje učestanosti od nekoliko desetina hiljada herca.
1900. -1902. -
prijavljuje patente u oblasti radio tehnike.
1901. - 1905. -
gradio je veliku radio stanicu sa visokim antenskim tornjem na Long Ajlendu,
ostrvu kraj Njujorka. Radi na realizaciji svog "Svetskog radio sistema".
1909. - 1922.
prijavljuje patente turbine, pumpe brzinomera, i druge patente u oblasti
mašinstva.
7.januara 1943. -
preminuo je Nikola Tesla u Njujorku.
Literatura o Nikoli
Tesli
Literatura na
srpskom
Đorđe
Stanojević: Nikola Tesla i njegova otkrića, Beograd, 1894.
Slavko Boksan,
Nikola Tesla, život i dela, Matica Srpska, Novi Sad, 1926-27.
Branko Đurić: Život
i radovi Nikole Tesle, "Narodni Univerzitet" sv. 16, Beograd, 1929.
Savo Kosanović
Poslednji dani i smrt Nikole Tesle, "Nauka i Tehnika", Beograd, maj-jun 1945
Slavko Boskan:
Nikola Tesla i njegovo delo, "Naučna knjiga", Beograd, 1950.
Džon o Nil (John
O'Neill): Nenadmašni genije, "Prosveta Beograd, 1951.
Nenad Divljan:
Genije, "Sedma sila", Beograd 1956.
Božidar Sojanović:
Doživljaji i slike iz Teslinog života, Beograd, 1956.
Dušan Nedeljković:
Teslin etički kodeks, "Dijalektika", br.1,god. VIII, Beograd 1973.
Vladimir Njegovan:
Tesla-heroj tehnike, "Prosvjeta", Zagreb, 1976.
Nikola Tesla:
Dnevnik istraživanja u Kolorado Springsu 1899-1900 Nolit, 1976.
Radomir Đorđević:
Teslin stvaralački postupak, "Dijalektika",br. 1-4, god.XVI, Beograd, 1981.
Kosta Dimitrijević:
Genije iz Smiljana, "Grafika", Beograd, 1981.
Nikola Tesla: Kako
kosmičke sile utiču na našu sudbinu, "Dijalektika" br.1-4, god.XVII,
Beograd, 1983.
Vojin Popović:
Teslin čudesni svet elektriciteta, Fond "Nikola Tesla", Beograd, 1984.
Teslina otkrića u
mašinstvu, Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1986
Katalog Teslinih
patenata, Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1987
Radovi u oblasti
elektroenergetike, Muzej Nikole Tesle, "Naučna knjiga"; Beograd, 1988.
Radiotehnika, Muzej
Nikole Tesle, Elektroprivreda Srbije, Beograd, 1991.
Kosta Dimitrijević:
Nikola Tesla - Srpski genije, "Prometej", Zemun, 1992.
Nikola Tesla -
prepiska sa rodbinom, Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1993.
Sava N. Vujinović:
Nikola Tesla i njegovo vreme, "Istočnik", Toronto, 1993.
Aleksandar Marincić:
Život i rad Nikole Tesle, SANU, Muzej nauke i tehnike, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, 1995.
Nikola Tesla:Moji
izumi, autobiografija
Literatura na
stranim jezicima
Thomas Commerford
Martin: The inventions, researches and writing of Nikola Tesla, 1894, The
Electrical Engineer, New York.
Nikola Teslas
Untersuchungen uber Mehrphasenstrome und uber Weschselstrome hoher Spannung
und Frequenz von Th.S. Martin, Autorisierte deutche Ausgabe von H. Maser
Halle a. S. Verlag von wilhelm Knapp 1895.
Silvanus P. Sewall:
Wireless Telegraphy, its origins, development, inventions, and apparatus,
New York, 1903. D. van Nosfrand Company.
George F. Haller:
The Tesla high frequency coil, New York, 1910. D. van Nostrand Company.
B.A. Behrend: The
Induction Motor, New York, 1919.
N.M. Hopkins: The
outlook for research and invention D. van Nostrand Company 1919.
Tribute to Tesla,
Muzej Nikole Tesle, Beograd, 1961.
G.K. Cverava:
Nikola Tesla, Moskva, 1974.
Margaret Cheney:
Tesla - Man out of Time, A Laurel Book, 1983.
Citati
„Ako budem imao
sreće da ostvarim barem neke od svojih ideja, to će biti dobročinstvo za
celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi ta da
je to delo jednog Srbina." (Nikola Tesla u vreme posete Beogradu 1892.
godine).
„Ja sam, kao što
vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To
isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu srpstva
u svetu." (Nikola Tesla, 2. juna 1892. godine u govoru studentima Velike
škole u Beogradu)
„Ponosan sam što
sam potekao iz zemljoradničkog viteškog naroda, koji je y neprestanoj ljutoj
borbi za svoje ideale i evropsku kulturu zadužio Evropu i svuda zaslužio
čast i poštovanje čitavog sveta, naročito velike Amerike." (Nikola Tesla
1936. godine u otpozdravu Udruženju jugoslovenskih inženjera i arhitekata,
koje mu je uputilo čestitke povodom 80. rođendana)
Zablude o Nikoli
Tesli
Tesla je uvek
pravio razliku između nacionalne pripadnosti i državljanstva (kao
administrativne pripadnosti). Nikad se Tesla nije nacionalno deklarisao kao
Amerikanac, niti je ikad Hrvatsku navodio kao svoju domovinu. U patentnim
prijavama koje je podnosio pre dobijanja američkog državljanstva za sebe je
navodio eksplicitno da je „iz Smiljana u Lici, pograničnoj pokrajini Austro-Ugarske,
podanik austrijskog cara, nastanjen u Njujorku", a od 31. jula 1891. (kada
je dobio američko državljanstvo) u patentnim prijavama je navodio da je „građanin
Sjedinjenih Država, nastanjen u Njujorku, u okrugu i državi Njujork..."
Parola o tome da se jednako ponosio pripadnošću srpskom narodu i hrvatskom
domovinom je falsifikat iz vremena „bratstva i jedinstva", što je dokazao
teslolog Milovan Matić.