"GOVOR ZA OTVORAWETO NA DIONISOVITE ^ESTVUVAWA"
Dami i Gospoda,
Po~ituvani gosti,
Prijateli na "Dionisovite ~estvuvawa" , sobesednici!
Ete minaa devet godini kako se slu~uva ovoj kulturen makedonski praznik, prethodno nare~en teatarski maraton, a sega Dionisovite ~estvuvawa "Minu Ugrinovska", vozobnoveni proslavi, slavi, ~estvuvawa koi vedat koren od drevno-makedonskata kulturna riznica. Slavi, proslavi, kultni praznuvawa, misterii, svetost, i se ona {to opfa}aat ovie kulturni sredbi nesomneno so poteklo od mitskiot makedonski car Orfej, eden od osnova~ite na drevnata makedonska mitologija od svetata planina Olimp. Ne{to {to kako zavet i kletva ni go ostavile na{ite slavni prethodnici. I tradicija koja e grev, krivokletstvo da se ostavi taka na dlankite na zaboravot.
Iako potrebata i iskustvoto od Dionisovite drevni makedonski slavi nesomneno e prisutno i deneska pod drugi imiwa, kako: pravoslavni slavi, imendeni, kr{tevki, svadbi, pogrebni rituali, koledarski tradicii, vasili~arski tajfi, do selskite maskenbali i adeti. Prisutni se i drevnite makedonski himni kon Bogot Apolon: Peanite, horot, oroto , stapkite i stihuvaweto. Ne{ta od koi se ima izvedeno evropskiot teatar.
Zatoa nam ni be{e va`no da se vozobnovi Dionisovoto praznuvawe pod svoeto staro makedonski ime i da si ja dobie svojata svetost , onaa koja nesomneno kako kulturen fenomen star najmalku 3000 Bo`ji godini, ako ne i pove}e, go dodr`ala da trae i da nosi sveti i drevni poraki za na{ata idnost. Kako za nas Makedoncite, taka i za celokupnata evropska i svetska kultura.
Za minatite devet godini se slu~ija niza kulturni nastani. Nekoi od prangite na zabranata za prv pat dobija smelost i javnost tokmu ovde pod pregratkite na Dionisa. Nam na Makedoncite dolgo ni ja kradea i braneja istorijata. Ne u~ea deka taa im pripa|a na site drugi samo ne nam na slavniot Makedonski narod. ]e spomnam nekoi od niv. Od slu~uvawata. Kultnite tribini "Makedoncite od drevnina do deneska" kade za prv pat trgna slavnata makedonska istoriska falanga, pitagorejci, aristotelovci i sileni. Prof. Dr. Ta{ko Bel~ev eden vrven drevno-makedonist, prof. Angelina Markus, so slavnite predavawa za drevnata makedonska filozofska {kola, Vasil Iqov so de{ifriraweto na drevnomakedonskoto pismo, Dr. Du{ko Aleksovski koj gi otkri pismenite slova na neolitskite karpi, Vangel Bo`inovski so makedonskata neolitska kultura, Dr. Risto Ivanovski so biolo{kite dokazi za potekloto na Makedoncite, Sime Pandovski so novite izvori na istorijata na Makedoncite i \or|i Kotevski koj se obiduva{e da go vozobnivi drevniot makedonski zbor, koj za `al otpatuva na makedonskiot Olimp. I se razbira taenite pretstavi na teatarot "Skrb i uteha" : "Nie" i "Zajdisonce".
Se razbira toa se samo del od slu~uvawata na osumte Dionisovi ~estvuvawa. Oti narod komu mu ja zabranuvaat i kradat istorijata e polovina narod. Nie imame zavet od Dion svetiot grad na Makedoncite da gi vozobnovime Dionisovite ~estvuvawa, na koi }e se sretnuvaat Makedoncite od site delovi na Makedonija i od dijasporata.
Gospod e so onie koi ~inat dobro, koi mislat dobro, koi postapuvaat dobro, koi se stremat kon dobroto. Makedonstvoto ne e samo etnost i ednost tuku duhovno veli~ie. Makedonskata istorija e golema i vo nea ima mesto za site, pokraj nas Makedoncite, mislam na post makedonskite entiteti. Nie mo`eme so sekogo da ja spodelime istorija. No se razbira deka e grev, krivikletstvo, i rasadnik na omrazata koga nekoj ni ja krade i prisvojuva na{ata makedonskata slava i istoriska prikazna, imenuvaj}i ja so sinonimi i la`ni imiwa, kako na primer: predrimstvo, helenizam, slovenstvo, vizantoidnost, paganstvo, multikulturnost i drugi prangi preku makedonstvoto.
I zatoa Makedonci moi neka zapo~nat Dionisovite praznuvawa, Gospod so vas, Tiha i Silen vo umot i srceto vi. Otvori ni go patot Gospodi Bo`e na{ nasu{en. Amin. Da ni `iveat dolgo Dionisovite slavi od Orfej makedonskiotr car do na{ata sega{nost i idnina.
Tihomir Stojanovski |
