Zagonetni Sumerci
Sumerci su bili izvanredni astronomi. Poznavali su period revoucije i konjunkcije svih planeta, cak Urana i Nepuna, a solarni dan podijelili su na 86.400 sekundi, dakle, 24 sata od 60 minuta sa po 60 sekundi... Otkud?... Za�to?...
Kultura Sumeraca trenutno se smatra najstarijom razvijenom kulturom covje�anstva. Njeni su kraljevi osnovali legendarni grad Ur, u Kaldeji, a prema drevnim rukopisima i legendama, do�ivjeli su astronomsku starost. Samo prvih deset sumerskih kraljeva, tvrdi se u zapisima na glinenim plo�icama, vladali su (i �ivjeli, dabome!) ni manje ni vi�e - ve� 456.000 godina!
Kako je to mogu�e?
Da rukopisi ne varaju?!
Tajna broja 195.955.200.000.000
Prije nego �to potra�imo odgovore na ova pitanja i razmotrimo ih u svjetlu dana�njih nau�nih dostignu�a, poku�ajmo saznati ko su, zapravo, bili Sumerci? Odakle su stigli? Otkud im nevjerovatno astronomsko, matemati�ko i tehni�ko znanje? Kako to da se njihov prora�un Mjese�eve putanje razlikuje od na�ih najnovijih rezultata samo za 0,4 sekunde? Kako su uspjeli da izra�unaju da godina traje 365 dana, �est �asova i 11 minuta, �to se od dana�njih prora�una razlikuje samo za - tri minuta?! Kako se mo�e objasniti �injenica da su se slu�ili s 15-znamenkastim brojevima, kada je, recimo, i za stare Grke ve� od 10.000 zapo�injala beskona�nost? Na jednoj glinenoj krhotini na bre�uljku Kujund�ik prona�en je rezultat nekog drevnog prora�una s broj�anom vrijedno��u od - 195.955.200.000.000!
Godinama kasnije mnogi nau�nici, od arheologa do matemati�ara i fizi�ara, poku�avali su da odgonetnu �ta je tako fantasti�no velika cifra mogla da zna�i drevnim Sumercima. Rje�enje je na�ao ameri�ki nau�nik francuskog porijekla Moris �atelen. U svojoj knjizi 'Jesu li nam preci stigli iz Svemira?' �atelen obja�njava:
'Sumerci su bili izvanredni astronomi. Poznavali su period revoucije i konjunkcije svih planeta, �ak Urana i Nepuna, i podijelili su solarni dan na 86.400 sekundi, dakle, 24 sata od 60 minuta sa po 60 sekundi. Shvatio sam da misteriozni broj sa Kujund�ika mora da bude neki vrlo dug vremenski period izra�en u sekundama. Izra�unao sam da broj predstavlja ta�no 2.268 miliona dana od po 86.400 sekundi svaki. To je ve� bio dobar po�etak, ali mi je bilo jasno �ta treba da zna�i tako dug vremenski piriod, vi�e od �est miliona godina, dakle du�i od vjekovog postojanja na Zemlji. Sre�om, sjetio sam da su Sumerci, izme�u ostalog, znali za astronomski fenomen sada poznat pod nazivom unapredno pomjeranje ravnodnevinica, koji pokre�e osovinu rotacije na�e planete oko eklipti�nog pola za 9,450.000 dana ili oko 26.000 godina.
Tada sam do�ivio najve�i �ok u svom �ivotu. Otkrio sam da 2.268 miliona dana sasvim ta�no predstavlja 240 ciklusa unaprednog pomjeranja ravnodnevnica sa po 9,450.000 dana svaki! Druk�ije re�eno, sveti broj sa Kujund�iika je predstavljao 240 ciklusa rotacije godi�njih doba oko zodija�kog kruga, ali izra�en u sekundama, umjesto u danima ili godinama, kako to �ine dana�nji astronomi.
Poznavanje astronomije
Tako sam shvatio da je ta vi�e nego fantasti�na cifra od 195.955.200.000.000 sekunda upravo �uvena 'velika konstanta' na�eg planetarnog sistema koju su astrolozi i astronomi poku�avali da otkriju tokom gotovo dvije hiljade godina, a koju su, nevjerovatno, njihovi drevni preci izra�unali jo� prije - 64.800 godina!'
Ali, nije to jedino �to zbunjuje nau�ni svijet kada su u pitanju drevni stanovnici plodne Mezopotamije! Kultura Sumeraca prepuna je zapanjuju�ih zagonetki, koje �e jo� dugo golicati ma�tu hladnokrvnih istra�iva�a i arheologa.
Pretpostavlja se da su Sumerci napisali prve knjige na svijetu, da su znali za stati�ki elektricitet i elektri�nu struju, slu�ili se galvanskim baterijama i galvanoplastikom. Poznavali su i mnoga znanja iz oblasti optike, a pretpostavlja se da su �ak znali i za mikroskop. Lako je mogu�e da su poznavali i tajnu levitiranja i da su se slu�ili antigravitacionim instrumentima!
I njihova znanja iz astronomije, bila su vi�e nego fantasti�na. Znali su da se na� prirodni satelit okre�e oko na�e planete a Zemlja oko Sunca. Znali su za Uran i Neptun, mada je ova prva planeta samo u vrlo rijetkim prilikama vidljiva golim okom, dok se Neptun nikada ne mo�e vidjeti. Njihova u�enja podsje�aju nas da Mars ima dva satelita, Jupiter �etiri, Saturn sedam, a Uran dva i da komete dolaze i prolaze u pravilnim vremenskim razmacima.
Nebeska karta
Sumerci su znali, a kasnije �emo vidjeti da su to znali i Egip�ani i Maje, da se sve planete i njihovi sateliti istog datuma i u istoj ta�ki svakih 2.268 miliona dana, to jest svakih 6,300.000 godina od 360 dana nalaze u istoj ravni na nebu!
Na jednoj od mnogobrojnih glinenih plo�ica �to su otkrivene u ovom stolje�u, neki sumerski zvjezdoznanac je nacrtao pored Mjeseca dvije zvijezde - Alfu i Betu iz sazvije��a Blizanaca! Sude�i prema njihovoj poziciji, slika na plo�ici je prikazivala nebeski svod od prije � �est hiljada godina!
Ovo nije bilo te�ko utvrditi. Naime, Sunce se danas, za vrijeme jesenje ravnodnevnice nalazi u sazvije��u Ribe, a u vrijeme procvata sumerske civilizacije, ono se uistinu nalazi u sazvije��u Blizanaca. I dalje, lagano kretanje nebeskog svoda ostvaruje puni krug za 25.920 godina, a ta ista cifra pojavljuje se i u mnogim starim sumerskim tekstovima.
Ali, ni to nije sve. Znali su da je nebeski svod fiksan, a da se planete pomijeraju u odnosu na njega. I dalje: njihova znanja iz astronomije prevazilazila su �ak i na� planetarni sistem i zadirala su mnogo dalje - do zagonetne zvijezde Sirijus B, koja je tako sitna da je zvani�no (ponovno?!) otkrivena tek sredinom 19 stolje�a, ta�nije 1862. godine, i to teleskopom s promjerom od 40 centimetara!
Da misterija bude ve�a Sirijus B je, zapravo, 'bijeli patuljak' na kome je materija od koje je sa�injen silno zgusnuta i fantasti�no te�ka. Prema podacima koje nudi savremena astronomija masa Sirijusa B dosti�e 0,98 mase Sunca, a pre�nik te zvijezde je svega dva i po puta ve�i od pre�nika na�e planete. Upravo to prouzrokuje fantasti�nu gustinu, a samim tim i te�inu: jedan kubni centimetar Sirijusa B te�ak je gotovo � pedeset tona!
(Iz knjige Tajne i��ezlih civilizacija)
