Atomski rat u drevnoj Indiji
Klinasto pismo o kozmickim brodovima. Cudesno oru�je iz praistorije i nevjerovatni opis u�asnog rata. Da li su ta�na svjedo�anstva iznijeta u epu 'Mahabharata'?
Zanimljivi fragmenti �Biblije", ,,Kur'ana", ,,Popol Vuha". �Kabale", �Gilgame�a" i drugih svetih knjiga i epova, godinama ve� zbunjuju nau�ni svijet i istra�iva�e drevne pro�losti. Kada se ovome pridru�e i zbunjuju�a arheolo�ka otkri�a, slika dobija jo� nerazumnije boje i dimenzije.
Da lij e na�a planeta bila doma�in gostiju iz Svemira?
- Pretpostavka da su Zemlju posjetila nepoznata razumna bi�a nije ni nezamisliva, niti odstupa od priznatih na�ela prirode ka�e Ernst fon Kuon. - Potpuno je zamislivo da su razumna bi�a na nekim drugim planetarna mnogo razvijenija nego ljudi na na�oj Zemlji, da su davno prije nas po�ela letjeti Svemirom i u praistoriji se spustila na Zemlju. Svako ko ima malo ma�te mo�e to zamisliti.
Ako je vjerovati kineskim izvorima, 1938. godine arheolog Ci Pu Tei do�ao je do zanimljivog otkri�a. Te godine je kineski arheolog u pe�inama Bajran-Kara-Ula, na Tibetu, prona�ao niz grobova u kojima su se nalazili neobi�no mali skeleti (poput onih otkrivenih u Tenesiju i Kentakiju!) velikih lobanja. Zidovi pe�ina bili su ukra�eni astronomskim i svemirskim slikarijama: crte�ima zvijezda, planeta sun�evog sistema, ljudi u �skafanderima"!
Zagonetna poruka
Me�utim, po svoj prilici, sve to ne bi izazvalo interesovanje nauke, jer su sli�na nalazi�ta otkrivana i u drugim dijelovima svijeta, da nije, navodno, bilo prona�eno i 716 plo�a okruglog oblika, debljine dva centimetra, koje su bile ispisane nepoznatim klinastim pismom!
Profesor Tsum Um Nui, sa Akademije za praistoriju Pekingu, dakle, uva�eno i priznato ime nauke, de�ifrovao je tek 1962. godine neke od zapisa sa neobi�nih plo�a. Rezultate svoje upornosti Tsum Um Nui je objavio godinu dana kasnije pod naslovom: �Klinasto pismo o kosmi�kim brodovima"!
Prema prevodu kineskog profesora, specijaliste za praistoriju, na plo�ama je, izme�u ostalog, pisalo:
,,...Sletjeli smo sa neba na�im letjelicama. Na�i mu�karci, �ene i djeca, skrivali su se deset dana u pe�inama. Kad su mje�tani, kona�no, shvatili na�e znakove, razumjeli su da imamo miroljubive namjere..."
Dakako, djelo Tsum Um Nuia, izazvalo je istinsku senzaciju u nau�nim krugovima, ali su nakon dva kriti�ka osvrta u njema�kom �Das wegetarische Uniwersum� i sovjetskom 'Sputnjaku' , kineski arheolozi prestali da govore o plo�ama i svemirskoj katastrofi od prije vi�e od 12000 godina!
Zbog �ega? Da li samo zbog kritike njema�kih i sovjetskih nau�nika? Ilije posrijedi neki drugi, va�niji razlog? !
Ina�e, strpljive ekipe areheologa. koje ve� decenijama istra�uju po azijskom kontinentu, do danas su otkrili veliki broj nalazi�ta, koja su jo� uvijek obavijena neprozirnim velom misterije.
Eskimi u Kini!
U d�ungli, pored rijeke Ganga, istra�iva�i su 1921. godine otkrili ru�evine fantasti�nog grada Mohend�o Dara. Izvje�taj arheologa je vi�e nego zbunjuju�i:
'Mohend�o Daro je nekad bio cvjetaju�i grad. Izgleda kao da je potekao sa nekog crta�eg panoa nepznatog futuristi�kog arhitekte. Za�u�uje potpuno odsustvo uobi�ajene isto�nja�ke ornamentike. Ne zna se ko ga je izgradio. Teoretski on ne bi trebalo da se nalazi na tlu Indije...'
Kada se �ovjek kre�e kroz Mohend�o Daro ima utisak da se kre�e dana�njim ulicama gradske �etvrti bilo kojeg grada na Zapadu. Taj utisak stvaraju prostrane gra�evine kojima nedostaje bilo kakav ukras i koje su isklju�ivo - funkcionalne!
Ni�ta manje zanimljivo i zbunjuju�e otkri�e na�inio je i doktor Vajdenrajh 1913. godine. On je u pe�inama �u-ku-tjena, nedaleko od Pekinga otkrio nekoliko lobanja i skeleta, ali to ne bi izazvalo nikakvu senzaciju da jedna lobanja nije pripadala evropejskom tipu �ovjeka, druga nekoj mladoj �eni sa neobi�no uskom glavom malezijskog tipa, a tre�a je imala izrazite osobine Eskima!
Doktor Vajdenrajh je bio vi�e nego zbunjen, pa je umjesto uobi�ajnog izvje�taja napisao samo nekoliko rije�i: ,Kako su Evropljani i Eskimi dospjeli u Kinu prije nekih trideset hiljada godina? �ime?!...'
Od 1913. godine, pa do danas, niko nije uspio da odgovori na ova zanimljiva pitanja.
Godine 1959. godine, peking�ki profesor dr �ou Ming �en, pronalazi u pustinji Gobi savr�en otisak jednog rebrastog d�ona, �ija je starost procijenjena na -milion godina!
I jedan metalni pojas iz grobnice kineskog generala �ou-�ua (265. - 316. g.n.e.) predstavlja ni�ta manju misteriju. Detaljnom analizom je utvr�eno daje pojas na�injen od 10 odsto bakra, pet odsto mangana i 85 odsto aluminijuma! Me�utim kako je u svijetu poznato, aluminijum je prvi hemijskom metodom dobio nau�nik Ersted - 1825. godine!
Zna�i li to daje elektroliza u staroj Kini bila poznata jo� prije 17 stolje�a, ili postoji neki drugi na�in dobijanja aluminijuma, koji je nepoznat savremenoj nauci?!
Fantasti�na znanja
Ipak, najvi�e zbunjuje jedna storija zabilje�ena u mnogim rukopisima drevne Kine. Po njoj je car Cin-�i (259. - 210. p.n.e) imao neobi�no ogledalo koje je moglo da �osvijetli kosti i unutra�nje organe ljudskog tijela"! Iks zraci u drevnoj Kini?! Upravo tako! Magi�no ogledalo je, kao i savremeni fluoroskop, kori�teno islju�ivo u medicinske svrhe - za dijagnozu bolesti!
Prastari stanovnici azijskog kontinenta izvanredno su poznavali i tajne Kosmosa. Indijske �Vede" sasvim su odre�ene u pogledu �ivota na drugim planetarna, a Teng Mu, nau�nik iz vremena dinastije Sung, vrlo logi�no sumira mi�ljenja kineskih u�enjaka o univerzalnosti �ivota:
�Koliko bi bilo nerazumno pretpostaviti da osim Zemlje i neba, koje mi mo�emo vidjeti, ne postoji nijedno drugo nebo i nijedna druga Zemlja!"
U�enjaci iz raznih krajeva svijeta, paleontolozi, arheolozi, egzebiolozi, �ak i najpoznatiji konstruktori kosmi�kih brodova, ve� decenijama prou�avaju �Mahabharatu", najve�i herojski ep Indije, poku�avaju�i da proniknu u njegove tajne poruke. U ljeto 1974. godine, u sovjetskom �asopisu �Tehnika mala�o�i", objavljen je vrlo zanimljiv osvrt.
,,Folklorna zbivanja i pojmovi" - ka�e se u sovjetskom - "ne privla�e pa�nju istra�iva�a zbog toga �to se �esto ne mogu identifikovati s ne�im realnim. Takvi su, na primjer, opisi lete�ih ma�ina u drevnim spisima, o kojima se ne�to ozbiljnije po�elo razmi�ljati tek pri pojavi prvih aviona. Gotovo identi�an slu�aj je i sa pominjanjem nebeskog oru�ja, koje nau�nici nisu mogli, a ni htjeli, da shvate sve do polovine ovog stolje�a.
Vjerovatno je prvu paralelu izme�u tog �udesnog oru�ja i atomske bombe, povukao profesor Openhamjmer, kada je, pora�en njenim djejstvom, naglas �itao odlomke iz indijskog epa , Mahabharate" o �svjetlosti koja je hiljadama puta ja�a od Sunca".
Prema nekim arheolo�kim nalazima, pretpostavlja se, da na�i preci nisu ratovali isklju�ivo - ma�evima, kopljima i strijelama! Za�to su, na primjej, razvaline glavnog grada Hetske dr�ave, Hatutasa, istopljene u ve�oj mjeri nego �to je to slu�aj sa po�arima?! Za�to na granitnim zidovima irskih tvr�ava Dundalik i Ekos, postoje tragovi neobi�no jakog topljenja? !
Mark Tven je, putuju�i 1867. godine po Bliskom i Srednjim istoku, opisao razvaline Babilonske kule:
'Bilo je osam kula, od kojih dvije danas stoje - d�inovske gra�evine od opeka, presje�ene napola od zemljotresa, opaljene i dopola istopljene munjama razgnjevljenog boga...'
Babilonskom kulom obi�no se naziva babilonski zikurat, ogromna sedmospratna gra�evina s obimom temelja od oko 360 i visinom od 90 metara. Ostaci zikurata raskopani su tek pred prvi svjetski rat. Mark Tven je, o�ito, imao u vidu razvaline kupole hrama u Borsipu, nekoliko kilometara od Babilona. Te ru�evine su istopljene ne samo spolja nego i iznutra.
Areheolog i istra�iva� drevnih kultura E. Ceron. zabilje�io je u svoj dnevnik:
'Ne mo�e se na�i obja�njenje za tako ogromnu temperaturu, koja je ne samo usijala, nego i istopila stotine pe�enih opeka, spaliv�i �itav skelet kule, koja se pretvorila u kompaktnu masu sli�nu istopljenom staklu...'
Ubita�no oru�je 'brahma�iras'
Prije nekoliko godina, u Indiji je prona�en jedan radioaktivni skelet, �ija je radioaktivnost bila deset puta ve�a od normalnog nivoa. Nije li to jo� jedna indicija da su sanskritski tekstovi o atomskom ratu u praistorrji, mo�da istiniti? !
Povr�ina pustinje Gobi, nedaleko od jezera Lob Nor, prekrivena je staklastim pijeskom koji je nastao nakon nedavnih atomskih proba u Kini. Ali, ta ista pustinja ima izvjesna podru�ja sa sli�nim staklastim pijeskom, koji tu le�i ve� hiljadama godina.
�ta je to tako mo�no i zagonetno prouzrokovalo tako paklenu jaru, koja je u praistorijsko doba istopila pustinjski pijesak?
Uzrok topljenja ostao je do dana�njeg dana zagonetan. Da li se on mo�e na�i u folkloru drevnih azijskih naroda?
Najinteresantnija i najsistematizovanija informacija nalazi se u drevnoj indijskoj literaturi. Evo kako �Mahabharat" opisuje �udesna oru�ja �brahma�iras":
'Tada Rama pusti strijelu neodbranljive mo�i,
U�asnu, smrtonosnu...
I ta dalekometna strijela
'Zapalila je mo�nog rak�asa
I ko�ije sa konjskom zapregom,
Potpuno zahva�ene plamenom.
Raspada�e se na pet prirodnih elemenata...
Njegov skelet, meso i krv ne izdr�a�e.
Spalilo ih je oru�je.. .
Ni pepeo ne ostade od njih...'
Ovdje nije neophodna ,.atomska" interpretacija. Za one koji poznaju djejstvo napalma, takav opis nije nimalo fantasti�an. Ali, zar je napalni postojao u drevnoj Indiji? Zar je to stra�no oru�je uni�tavalo �ivot i u praistorijsko vrijeme?!
(Iz knjige Dan kada su u�enjaci umirali)
