Na tragu Atlantide
Ljudi sa zecijim licem
Baski su visoki, dugih nogu i malih stopala. Lubanja im je okrugla sa izra�enom izbocinom na zatiljku. Prete�no imaju crne oci, kosu i orlovski nos, a najizra�enija osobina im je trouglasto lice, zbog cega ih mnogi i nazivaju - "ljudi sa ze�ijim licem"
Ispod Pirineja, na �ijim se vrhovima uvijek bjelasa snijeg, smjestila su se ra�trkana naselja �udnih visokih poludrvenih ku�a sa neobi�nim, uglastim krovovima. Na zidovima mnogih ku�a je ispisano - 3 + 4 = 1. Taj apsurdni ra�un, samo je na prvi pogled nelogi�an. On, zapravo, ozna�ava da se u Francuskoj nalaze tri provincije, a u �panjolskoj �etiri provincije jednog te istog naroda. Naroda Baska!
Baski!
Neobi�an narod koji svoje korijene nalazi jo� u vremenu Kromanjonca.
Niko, zapravo, ne zna odakle poti�e, ko su mu preci, kako je stekao osobenosti, koje danas nauka smatra u najmanju ruku neobi�nim.
Istra�iva�i drevne pro�losti smatraju da su Baski mo�da, potomci naroda sa Atlantide!
Za�to?
Sta to ima neobi�no kod njih? Po �emu se toliko razlikuju od svih drugih naroda ovog podneblja?
Brojne teorije
Svjetske statistike ka�u da danas na podru�ju �panjolske i Francuske �ivi oko dva miliona i sedam stotina hiljada Baska, a antropolozi, lingvisti i nau�nici drugih profila, koji su ih posljednjih decenija detaljno prou�avali, smatraju da su i po jeziku, i po fizi�koj konstrukciji, i po obi�ajima, jedinstveni u svijetu!
Odakle poti�u?
To je misterija koja dugo ne�e biti rije�ena. Neki antropolozi smatraju da su oni, zapravo, �koti, koje je tu naselio rimski imperator Julije Cezar. Drugi iznose tvrdnje da oni nisu niko drugi do potomci zagonetnog patrijarha Tubala, Noahovog unuka. Tre�i nastoje da doka�u kako su oni potomci - Atlanti�ana!
Ko je u pravu?
Te�ko je re�i. Pogotovo, �to nijedna tvrdnja nije nau�no i dokazana. Ba� zbog toga su, posljednjih decenija, antropolozi, lingvisti i istori�ari primijenili najsavr�enije metode istra�ivanja na podru�ju gdje �ive pripadnici ovog zagonetnog naroda. Ameri�ki antropolog Mor ton Levin, poku�ao je pomo�u hematologije da utvrdi biolo�ku izolaciju Baska. U saradnji sa nau�nim institucijama iz Bijarica, Bordoa i Tuluza, Levin je obavio obimna istra�ivanja uzoraka krvi Baska. I�ao je tako daleko da je uzimao uzorke i od pripadnika ovog naroda �to danas nastanjuje dijelove Argentine i �ilea.
I testovi su pokazali da je krv Baska odista posebna. Rje�e kod Baska, nego kod drugih Europljana javlja se krvna grupa "B", a krvna grupa "O" je vrlo �esta: 60 odsto slu�ajeva u pore�enjima sa 44 odsto, koliko ima, na primjer, kod Francuza. Zatim, Baski imaju �e��e nego ostali narodi krv sa negativnim rezus-faktorom.
I fizi�ka konstrukcija pripadnika ovog naroda je vrlo uo�ljiva i karakteristi�na. Oni su visoki, dugih nogu, a malih stopala. Lubanja im je okrugla sa izra�enom izbo�inom na zatiljku. Prete�no imaju crne o�i, kosu i orlovski nos, �to su uo�ljive karakteristike i jednog drugog ni�ta manje tajanstvenog naroda - naroda Maja (Maya). Ipak, najizra�enija osobina Baskijaca jeste trouglast oblik lica, zbog �ega ih danas mnogi i nazivaju - "ljudima sa ze�ijim licem"!
Korijeni iz Kromanjona
S obzirom da se Baski toliko razlikuju od ostalih etni�kih skupina u Europi, istra�ivanja upu�uju na to da se istina o njihovom zagonetnom porijeklu mora potra�iti u prastaroj vezi sa ljudima koje su to podru�je nastanjivali prije vi�e od deset i petnaest hiljada godina. Dakle, u vezi sa - Kromanjoncima?
Kromanjonci!
Ni o njima se sve ne zna. Naprotiv! Njihove slikanje pred kojima su i savremeni umjetnici ostali zadivljeni otkrivene su u mnogim, pe�inama �panjolske i ju�ne Francuske. Ipak, najpoznatije su one u �panjolskoj Altamiri, svojevrsnoj umjetni�koj galeriji iz praistorije, ali ni�ta manje nisu fascinantne ni one koje su otkrivene u pe�ini Font-de-Guame, u Dordonji (Dordognei).
Mnogi antropolozi smatraju da su Baski rezultat lokalne evolucije �ovjeka iz Kromanjona. Francuski istori�ar Eduard Larte otkrio je 1868. godine ljudske kosti u pe�inama kod Kromanjona i utvrdio da poti�u jo� iz vremena od prije � 30.000 godina. Kromanjonski �ovjek je izrazito visok, imao je usku i dugu lubanju, �etverougle o�ne duplje, izra�ene jagodice i povelik nos.
Ovu teoriju mo�e da potkrijepi i baskijska svakodnevnica. I danas, seoske porodice koriste oru�e i posu�e sli�no onome iz praistorije. Tako, na primjer, koriste "kaiku", izdubljenu drvenu zdjelu u kojoj kuhaju mlijeko na na�in kako se to, vjero vatno, �inilo prije 10.000 godina: zagrijavaju kamenje na vatri i ubacuju ga u zdjelu sa mlijekom! I lingvisti su dali svoj prilog otkrivanju porijekla Baska. Svi poku�aji da se "euskara" - jezik ovog naroda - usporedi sa bilo kojim europskim jezikom, propali su na samom po�etku.
Svi nazivi oru�a za sje�enje izvedeni su iz dvije rije�i koje zna�e kremen i kamen. Dvije gotovo identi�ne rije�i ozna�avaju zemlju i snijeg, a svi nazivi drve�a izvedeni su iz rije�i: li�aj, trnjak, strnjika - dakle, iz naziva vegetacije, koja je postojala u ovom regionu za vrijeme - ledenog doba!
Pre�ivjeli jezik
Euskara je veoma sli�an i nekim kavkaskim (!) jezicima: tako je, na primjer, baskijska rije� "borobil" sli�na gruzijskoj rije�i "borbali" (to�ak). I deklinacije i gramatika su im veoma sli�ne. Zbog toga lingvista �or� Dimezil (Georg Dimeziles) ka�e:
- �ini se da jezik Baska i sjeverni i ju�ni kavkaski jezici, predstavljaju jedine pre�ivjele ogranke neke ve� odavno nestale jezi�ke porodice!
Da li su u toj jezi�koj porodici bili i Atlanti?!
- Dio svojih obi�aja, znanja i kulture Atlanti su ostavili i u Europi, i u Africi, i u Americi! -smatra istra�iva� Moris �atelen. - Sigurno je da su se neka znanja civilizacije Atlantide, koristila me�u narodima Latinske Amerike, prije svih Maja i Inka, ali i u drevnom Egiptu i Sumeru. Ipak, Baski su najvi�e zadr�ali osobina naroda Atlantide! To se najvi�e iskazuje u njihovom fizi�kom izgledu i - jeziku!...
U sklopu neobi�nosti, koje su vezane za Baske, �esto se isti�e i ova: kako su Baski, �ija zemlja le�i na veoma tranzitnom putu, uspjeli da sa�uvaju svoj tip, jezik i kulturu?
Dio odgovora, svakako, le�i u baskijskom ratni�kom �ivotu. Me�utim, sigurno je daleko va�nija �injenica da je stolje�ima �enidba sa osobama koje nisu bile baskijskog porijekla predstavljala tabu zbog tradicionalnog vjerovanja da su djeca iz takvih veza - prokleta!
Zbog toga, Baski su se �enili me�u sobom. Sli�an je fenomen karakteristi�an i za civilizaciju drevnog Egipta. I faraoni su se �esto �enili u naju�em krugu svojih porodica. Drugo, Baski su duboko i trajno vezani za svoju tradiciju i svoj narod. To se i danas mo�e osjetiti ako se na Dan domovine (Aberi Eguna) posjeti njihovo sveto mjesto - Gerniku. Toga dana, ispod prostrane kro�nje jednog stoljetnog hrasta, na vjernost svom narodu zaklinju se desetine i desetine hiljada Baska, koji �ive u �panjolskoj, Francuskoj, Portugaui, Argentini, �ileu ili u drugim krajevima svijeta. Tako Baski, iz godine u godinu, obnavljaju zakletvu, koju su njihovi preci, Atlanti�ani (?), prije mnogih milenijuma kao zavjet ostavili svojoj djeci!
Jedan drugi narod, koji je afirmaciju i bljesak svoje fantasti�ne kulture, do�ivio na drugoj strani Atlantika, Maje, svoje porijeklo, tako�e, usko ve�u za Atlanti�ane.
Za�to?
Ko je bio Kukulkan?
Kada se u stravi�noj eksploziji, i kataklizmi izazvanoj padom Planetoida A, koji je pao u Atlantski okean, ili u lan�anoj eksploziji atlantskih vulkana, zavr�ila civilizacija koja je stasala na Atlantidi, na sigurnim obalama Amerike zapo�eli su svoju fantasti�nu civilizaciju Maje.
Upla�eni hirovima mora, koje je zbrisalo njihovu pradomovinu, svoje su monumentalne gradove podizali duboko na kopnu, naj�e��e u nepristupa�nim pra�umskim predjelima. Fantsti�na znanja iz astronomije, graditeljstva, organizacije podario im je zagonetni bog Kukulkan (Kukulcan), koji je do�ao s mora, bio bijele puti i nosio bradu. Kukulkan je podigao veliki grad Majapan (Mayapan), izvjesno vrijeme vladao njime, a onda zauvijek oti�ao ostaviv�i narodu Maja mnoga korisna znanja.
Biskup iz 16. stolje�a Diego de Landa, glavni hroni�ar �panjolskih konkvistadora zabilje�io je da mnoge baskijske rije�i imaju isto ili sli�no zna�enje i kod Maja.
"Jedan Baskijac - zapisao je de Landa - mogao se lijepo sporazumjevati sa pripadnicima ovog naroda..."
Ali to nije jedina sli�nost. Igra loptom kod Baska "jai-alai" sa korpom od vrbovog pru�a vezanom za ruku, neodoljivo podsje�a na "pok-a-tok", drevnu igru naroda Maja. Ima i drugih sli�nosti, kao �to su totemski plesovi, vjerovanje u besmrtnost nesahranjenih tijela, obi�aj vje�ta�kog istezanja vrata itd.
(Iz knjige Atlantida � najve�a misterija pro�losti)
