Prema Vujakliji:
akcionarsko društvo društvo sopstvenika akcija nekog preduzeća kojima
je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje; društvo osnovano na
podlozi uplaćenih akcija.
akcija (l. Actio, fr. eng. Action) radnja, delatnost, delanje, dejstvo,
preduzimljivost; trg. udeo, deonica, učešće sa izvesnim kapitalom u
kakvom privrdnom ili trgovinskom preduzeću i dokument o tome učešću.
Prema Kukoleči:
AKCIJA (lat. actio, radnja delatnost) – u fin., hartija od vrednosti
(←) koja u nominalnom vrednosnom izrazu predstavlja deo kapitala
(glavnice) kapitalističkog preduzeća osnovanog u formi akcionarskog
društva. Vlasnik a. ima pravo da, srazmerno odnosu između sopstvenih a.
i ukupnih a. preduzeća, učestvuje: (1) u odlučivanju na zboru akcionara
(aktivno ili pasivno biračko pravo), (2) u raspodeli dividende (dela
dobiti) i (3) u raspodeli imovine prilikom likvidiranja akcionarskog
društva. ...
DRUŠTVENA SVOJINA - poseban oblik kolektivne s. nad izvesnim vrstama
sredstava za proizvodnju i sredstava za potrošnju u samoupravnom
socijalističkom društvu. Njom se isključuje mogućnost pojave privatne
ili državne s. nad tim sredstvima. Time je isključena i mogućnost
eksploatacije radnika i članova društva koji koriste ta sredstva, bilo
od strane pojedinaca ili od strane države, na bazi svojinskog odnosa.
D.s. se javlja: 1. kao s. nad sredstvima za proizvodnju u vezi s kojima
udruženi rad društvenim sredstvima za proizvodnju izvršava
poslove i ostvaruje neposredno upravljanje tim poslovima, čime
isključuje svaku mogućnost eksploatacije radnika u udruženom radu; 2.
kao svojina nad izvesnim kategorijama sredstava zajedničke potrošnje
(stanovi, zajednički društveni objekti namenjeni prosvetnim, kulturnim,
naučnim, sanitarnim, administrativnim i sl. ciljevima), kojima
upravljaju i koje koriste radni ljudi udruženi u interesne zajednice
društvenih delatnosti.
SOCIJALISTIČKA SVOJINA (lat. socijalis, društveni, od socius, drug) –
svojina nad sredstvima za proizvodnju i drugim objektima
opštedruštvenog značaja (stambenim, prosvetnim, kulturnim,
administrativnim, odbanbrenim itd.) u socijalističkim zemljama, koja
može biti: 1. državna s.s., u odnosu na koju se država, u ime celog
društva, javlja kao vlasnik; 2. opštenarodna s.s., gde je ceo narod
nominalni vlasnik, čime se formalnopravno isključuje mogućnost
privatizacije te svojine od strane pojedinaca, a njom, u samoupravnom
socijalizmu, upravljaju udruženi radnici i koriste je za vršenje
određene društvene funkcije (proizvodne ili druge društvene delatnosti)
za koju su se profesionalno opredelili. ...
Iz predhodnog se da sa lakoćom videti da je narod nominalni vlasnik
društvene svojine (tj svega) u socijalističkom društvu. U
kapitalističkom društvu vlasnici akcija tj akcionari su vlasnici
kapitalističke svojine (tj svega). Iz ovoga se jasno vidi da u slučaju
transformacije socijalističkog društa u kapitalističko jedino narod u
celini može postati akcionar kompletne društvene svojine koja prelazi u
formu privatne svojine. Sve ostalo se naziva krađom pojedinaca ili
grupa pojedinaca a svi koji u toj krađi naroda učestvuju su kriminalci
a zna se na koji način bi trebalo i socijalističko i kapitalističko
društvo da se odnose prema kriminalcima. Lopove bi trebalo hapsiti i
zatvarati a ne poštivati i slušati a sačuvaj Bože proglašavati za
akademike i sl.
Prema Vujakliji:
akcionarsko dru{tvo dru{tvo sopstvenika akcija nekog preduze}a kojima
je ciq zajedni~ki rad i zajedni~ko privređivawe; dru{tvo osnovano na
podlozi upla}enih akcija.
akcija (l. Actio, fr. eng. Action) radwa, delatnost, delawe, dejstvo,
preduzimqivost; trg. udeo, deonica, u~e{}e sa izvesnim kapitalom u
kakvom privrdnom ili trgovinskom preduze}u i dokument o tome u~e{}u.
Prema Kukole~i:
AKCIJA (lat. actio, radwa delatnost) – u fin., hartija od vrednosti (←)
koja u nominalnom vrednosnom izrazu predstavqa deo kapitala (glavnice)
kapitalisti~kog preduze}a osnovanog u formi akcionarskog dru{tva.
Vlasnik a. ima pravo da, srazmerno odnosu između sopstvenih a. i
ukupnih a. preduze}a, u~estvuje: (1) u odlu~ivawu na zboru akcionara
(aktivno ili pasivno bira~ko pravo), (2) u raspodeli dividende (dela
dobiti) i (3) u raspodeli imovine prilikom likvidirawa akcionarskog
dru{tva. ...
DRU[TVENA SVOJINA - poseban oblik kolektivne s. nad izvesnim vrstama
sredstava za proizvodwu i sredstava za potro{wu u samoupravnom
socijalisti~kom dru{tvu. Wom se iskqu~uje mogu}nost pojave privatne ili
dr`avne s. nad tim sredstvima. Time je iskqu~ena i mogu}nost
eksploatacije radnika i ~lanova dru{tva koji koriste ta sredstva, bilo
od strane pojedinaca ili od strane dr`ave, na bazi svojinskog odnosa.
D.s. se javqa: 1. kao s. nad sredstvima za proizvodwu u vezi s kojima
udru`eni rad dru{tvenim sredstvima za proizvodwu izvr{ava poslove
i ostvaruje neposredno upravqawe tim poslovima, ~ime iskqu~uje svaku
mogu}nost eksploatacije radnika u udru`enom radu; 2. kao svojina nad
izvesnim kategorijama sredstava zajedni~ke potro{we (stanovi,
zajedni~ki dru{tveni objekti nameweni prosvetnim, kulturnim, nau~nim,
sanitarnim, administrativnim i sl. ciqevima), kojima upravqaju i koje
koriste radni qudi udru`eni u interesne zajednice dru{tvenih delatnosti.
SOCIJALISTI^KA SVOJINA (lat. socijalis, dru{tveni, od socius, drug) –
svojina nad sredstvima za proizvodwu i drugim objektima op{tedru{tvenog
zna~aja (stambenim, prosvetnim, kulturnim, administrativnim,
odbanbrenim itd.) u socijalisti~kim zemqama, koja mo`e biti: 1. dr`avna
s.s., u odnosu na koju se dr`ava, u ime celog dru{tva, javqa kao
vlasnik; 2. op{tenarodna s.s., gde je ceo narod nominalni vlasnik, ~ime
se formalnopravno iskqu~uje mogu}nost privatizacije te svojine od
strane pojedinaca, a wom, u samoupravnom socijalizmu, upravqaju
udru`eni radnici i koriste je za vr{ewe određene dru{tvene funkcije
(proizvodne ili druge dru{tvene delatnosti) za koju su se profesionalno
opredelili. ...
Iz predhodnog se da sa lako}om videti da je narod nominalni vlasnik
dru{tvene svojine (tj svega) u socijalisti~kom dru{tvu. U
kapitalisti~kom dru{tvu vlasnici akcija tj akcionari su vlasnici
kapitalisti~ke svojine (tj svega). Iz ovoga se jasno vidi da u slu~aju
transformacije socijalisti~kog dru{ta u kapitalisti~ko jedino narod u
celini mo`e postati akcionar kompletne dru{tvene svojine koja prelazi u
formu privatne svojine. Sve ostalo se naziva krađom pojedinaca ili
grupa pojedinaca a svi koji u toj krađi naroda u~estvuju su kriminalci
a zna se na koji na~in bi trebalo i socijalisti~ko i kapitalisti~ko
dru{tvo da se odnose prema kriminalcima. Lopove bi trebalo hapsiti i
zatvarati a ne po{tivati i slu{ati a sa~uvaj Bo`e progla{avati za
akademike i sl.
Prema Vujakliji:
akcionarsko drustvo drustvo sopstvenika akcija nekog preduzeca kojima
je cilj zajednicki rad i zajednicko privredjivanje; drustvo osnovano na
podlozi uplacenih akcija.
akcija (l. Actio, fr. eng. Action) radnja, delatnost, delanje, dejstvo,
preduzimljivost; trg. udeo, deonica, ucesce sa izvesnim kapitalom u
kakvom privrdnom ili trgovinskom preduzecu i dokument o tome ucescu.
Prema Kukoleci:
AKCIJA (lat. actio, radnja delatnost) – u fin., hartija od vrednosti
(←) koja u nominalnom vrednosnom izrazu predstavlja deo kapitala
(glavnice) kapitalistickog preduzeca osnovanog u formi akcionarskog
drustva. Vlasnik a. ima pravo da, srazmerno odnosu izmedju sopstvenih
a. i ukupnih a. preduzeca, ucestvuje: (1) u odlucivanju na zboru
akcionara (aktivno ili pasivno biracko pravo), (2) u raspodeli
dividende (dela dobiti) i (3) u raspodeli imovine prilikom likvidiranja
akcionarskog drustva. ...
DRUSTVENA SVOJINA - poseban oblik kolektivne s. nad izvesnim vrstama
sredstava za proizvodnju i sredstava za potrosnju u samoupravnom
socijalistickom drustvu. Njom se iskljucuje mogucnost pojave privatne
ili drzavne s. nad tim sredstvima. Time je iskljucena i mogucnost
eksploatacije radnika i clanova drustva koji koriste ta sredstva, bilo
od strane pojedinaca ili od strane drzave, na bazi svojinskog odnosa.
D.s. se javlja: 1. kao s. nad sredstvima za proizvodnju u vezi s kojima
udruzeni rad drustvenim sredstvima za proizvodnju izvrsava
poslove i ostvaruje neposredno upravljanje tim poslovima, cime
iskljucuje svaku mogucnost eksploatacije radnika u udruzenom radu; 2.
kao svojina nad izvesnim kategorijama sredstava zajednicke potrosnje
(stanovi, zajednicki drustveni objekti namenjeni prosvetnim, kulturnim,
naucnim, sanitarnim, administrativnim i sl. ciljevima), kojima
upravljaju i koje koriste radni ljudi udruzeni u interesne zajednice
drustvenih delatnosti.
SOCIJALISTICKA SVOJINA (lat. socijalis, drustveni, od socius, drug) –
svojina nad sredstvima za proizvodnju i drugim objektima
opstedrustvenog znacaja (stambenim, prosvetnim, kulturnim,
administrativnim, odbanbrenim itd.) u socijalistickim zemljama, koja
moze biti: 1. drzavna s.s., u odnosu na koju se drzava, u ime celog
drustva, javlja kao vlasnik; 2. opstenarodna s.s., gde je ceo narod
nominalni vlasnik, cime se formalnopravno iskljucuje mogucnost
privatizacije te svojine od strane pojedinaca, a njom, u samoupravnom
socijalizmu, upravljaju udruzeni radnici i koriste je za vrsenje
odredjene drustvene funkcije (proizvodne ili druge drustvene
delatnosti) za koju su se profesionalno opredelili. ...
Iz predhodnog se da sa lakocom videti da je narod nominalni vlasnik
drustvene svojine (tj svega) u socijalistickom drustvu. U
kapitalistickom drustvu vlasnici akcija tj akcionari su vlasnici
kapitalisticke svojine (tj svega). Iz ovoga se jasno vidi da u slucaju
transformacije socijalistickog drusta u kapitalisticko jedino narod u
celini moze postati akcionar kompletne drustvene svojine koja prelazi u
formu privatne svojine. Sve ostalo se naziva kradjom pojedinaca ili
grupa pojedinaca a svi koji u toj kradji naroda ucestvuju su kriminalci
a zna se na koji nacin bi trebalo i socijalisticko i kapitalisticko
drustvo da se odnose prema kriminalcima. Lopove bi trebalo hapsiti i
zatvarati a ne postivati i slusati a sacuvaj Boze proglasavati za
akademike i sl.