Trgovina zenama na Kosovu
Stajaliste vlade Sjedinjenih Americkih Drzava
U istocnoj Europi, trgovina zenama postala je jedna od najrasirenijih kriminalnih aktivnosti u doba nakon pada komunizma. Ova trgovina robljem danas predstavlja ozbiljan problem na Kosovu, koje se tek treba oporaviti od etnickih sukoba, koje je potaknuo u to doba jugoslavenski predsjednik Slobodan Milosevic.

U proteklih sest mjeseci, policija  Ujedinjenih Naroda je iz bordela na Kosovu spasila pedeset zena iz Moldavije, ukrajine, Bugarske i Rumunjske. Prema priopcenjima policije i humanitarnih radnika, jos stotine zena, dovedenih na prijevaru iz njihovih zemalja, mozda zivi u seksualnom ropstvu na Kosovu. Neke od tih zena, od kojih pojedine imaju samo petnaest godina, prebacene su iz svojih domova u zemljama istocne Europe u Makedoniju, gdje su drzane u motelima i prodavane svodnicima na drazbama. Iste su zene potom drzane u sobama bez grijanja i prisiljavane na spolne odnose bez adekvatne zastite od spolnih bolesti. Medjunarodne organizacije organizirale su skloniste za zene, koje su pobjegle ili koje su spasene od svodnika, gdje mogu boraviti dok se ne vrate kucama.
Nazalost, ova pojava nije ogranicena samo na Kosovo. Trgovina zenama prosirena je pojava diljem istocne Europe i bivseg Sovjetskog Saveza. Problem je, nazalost, jos sirih razmjera. Procjenjuje se da je u svijetu oko milijun zena godisnje zavrsava silom u ropstvu, ukljucujuci prostituciju, prisilni rad u pogonima s vrlo losim radnim uvijetima i ropstvo u kuci. Ovaj je problem posebno ozbiljan u zemljama juzne Azije, kao sto su Indija, pakistan, Banglades i Nepal. Siromasne obitelji pod velikim ekonomskim pritiskom cesto prodaju svoju zensku djecu trgovcima ljudima. Mnoge postaju zarazene virusom HIV-a koji uzrokuje AIDS. Iako postoje zakoni koji zabranjuju takovu trgovinu, oni se cesto ne primjenjuju u praksi.

Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih Nacija, mnoge zemlje danas pregovaraju o medjunarodnoj konvenciji protiv organiziranog kriminala. Zemlje potpisnice konvencije bile bi obavezne usvojiti zakone kojima se trgovina zenama i drugim ljudima proglasava krivicnim djelom. Zrtve bi dobile pravnu zastitu i bile vracene njihovim domovima, gdje bi imale pravo na rehabilitaciju. Od kljucne je vaznosti da se takva trgovina ne samo stavi izvan zakona u svim zemljama, vec i da oni koji se njom bave budu kaznjeno gonjeni. U suprotnom, taj ce problem postajati sve ozbiljniji.
back to STORIES page
HOME
Hosted by www.Geocities.ws

1