Marino Fonovi�
Najjednostavnije je zapo�eti sa astrofotografijom snimanjem zvjezdanih tragova koji nastaju kao posljedica dnevnog gibanja neba. Potreban nam je samo fotoaparat sa �i�anim okida�em. Dobro je imati fotografski stativ i fotoaparat kod kojega mo�emo mijenjati objektive. Nakon �to smo namjestili vrijeme osvjetljavanja na oznaku B ili T i fokusirali objektiv na beskona�no, fotoaparat usmjerimo prema sjevernom nebeskom polu (Sjevernja�i) te film eksponiramo nekoliko minuta - dobit �emo klasi�nu astronomsku fotografiju s kru�nim tragovima zvijezda. Njihova du�ina ovisi o vremenu osvjetljavanja: �to je du�a ekspozicija to su tragovi du�i. U blizini nebeskog pola tragovi zvijezda su dijelovi malih krugova, njihov promjer se pove�ava prema ekvatoru.
Ako prilikom snimanja zvjezdanih tragova u vidnom polju fotoaparata imamo i neki objekt, npr. drvo, nekoliko ku�a, planinski vrh - slika �e biti zanimljivija. Mjesec na�elno ometa snimanje zvjezdanih tragova ali ponekad nam i poma�e da na snimku dobijemo osvjetljen pejsa� ili neki odabrani objekt. Najbolje je snimati kada je Mjesec do 45� iznad obzora, a osobito je va�no da se nalazi iza fotoaparata, kao �to je to slu�aj sa Suncem kada snimamo po danu. Za vrijeme ne�to du�ih ekspozicija (ve� od nekoliko sekundi), mo�ete osvjetliti objekte u okolini uporabom malo ja�eg blica. Mo�ete postaviti vi�e bliceva ili uklju�ivati isti blic nekoliko puta sa razli�itih pozicija. Ako dobro kreirate kompoziciju i osvjetljenje mo�ete dobiti izuzetno lijepe fotografije koje kombiniraju zemaljske motive i zvjezdano nebo.
Za snimanje zvjezdanih tragova prakti�ki je dobar bilo koji film. Ipak moramo znati da smo s osjetljivo��u filma kojeg smo izabrali, ograni�ili najdulje vrijeme osvjetljavanja. Sve �to je film osjetljiviji vremena osvjetljavanja bit �e kra�a. Najdu�e vrijeme osvjetljavanja ograni�eno je poradi svjetlosti no�nog neba koje ni u najjasnijim no�ima bez mjese�ine nije posve tamno. Ako je ekspozicija preduga, nebo na fotografiji bit �e toliko svjetlo da �e nadma�iti sjaj slabih zvijezda i zamagliti sliku. Najdu�a ekspozicija ovisi i od otvorenosti blende i �ari�ne daljine objektiva. Optimalno vrijeme osvjetljavanja najbolje se odre�uje probom. U jasnoj no�i bez mjese�ine snimamo tragove zvijezda tako da s istim objektivom na�inimo snimke s ekspozicijom 5, 10, 15 minuta. Kada film razvijemo prebrojimo tragove zvijezda na izabranom dijelu neba. Na taj na�in najlak�e utvrdimo koje je grani�no vrijeme osvjetljavanja, kada je nebo dovoljno tamno i broj tragova zvijezda najve�i. Postupak ponovimo za razli�ite objektive i filmove koje namjeravamo koristiti za astrofotografiju. Iz iskustva �ete nau�iti da nije svejedno da li fotografiramo nebo u smjeru prema zenitu, prema Sjevernja�i ili obzoru. Iskustva koja �ete prikupiti fotografiranjem zvjezdanih tragova s filmovima razli�ite osjetljivosti dobro �e vam do�i i kasnije kada budete snimali s vo�enjem.
Tmax (vrijeme u sekundama) = 1000 / (F cos delta).
Na ovakvim fotografijama vidjet �ete zvije��a onako kao �to se vide golim okom - zvijezde do pribli�no 6,5 magnitude. Kratkim ekspozicijama (1-10 sekundi na f/2,8 ili f/4) mo�ete snimiti konjukcije Mjeseca i sjajnijih planeta.
Za pribli�no odre�ivanje vremena osvjetljavanja kada snimate u sumrak mo�ete koristiti i kvalitetniji svjetlomer, ali ne oslanjajte se previ�e na vrijednosti koje pokazuje svjetlomjer, na�inite seriju snimaka s razli�itim ekspozicijama kako biste bili sigurni, npr ako svjetlomjer pokazuje ekspoziciju od 4 sek na f/4, na�inite ekspozicije od 1, 4 i 8 sek. Nepomi�nim fotoaparatom na stalku mo�ete snimati meteore za vrijeme najve�e aktivnosti ve�ih meteorskih potoka npr. Perseida (max. 12. kolovoza), Leonida (max. 17. studenog), mo�ete na�initi zanimljive snimke tijeka pomr�ene Mjeseca, naravno i Sunca ali uz obveznu uporabu filtera.
Fotografski objektivi nemaju savr�enu optiku. Naj�e��e se pogre�ke pojavljuju na rubovima le�a. Poradi njih zvijezde na fotografijama (osobito na rubovima) nisu to�ke nego ve�e ili manje mrlje, mogu imati i oblik crtica ili zareza. Za astronomsku fotografiju bilo bi najbolje kada bi blendu imali potpuno otvorenu - na film bi palo najvi�e svjetla i mogli bi snimiti najslabije objekte koje su u doma�aju na�eg objektiva. Na�alost naj�e��e to nije mogu�e jer radi smanjenja gre�ki objektiva moramo blendu zatvoriti barem za jedan stupanj. Ve�ina dana�njih fotoaparata mogu se na�i na tr�i�tu opremljeni 50 milimetarskim objektivom, za snimanje zvjezdanih tragova, raznih kombinacija pejsa�a i neba, ovi objektivi �e biti sasvim dovoljni. Za snimanje neba mo�ete upotrijebiti i objektive kra�e �ari�ne daljine, npr. od 35, 28 ili ?ak 20 mm. Uporaba teleobjektiva iznad 100 mm je kod snimanja nepomi�nim fotoaparatima ograni�ena, mo�ete npr. snimati promjene faze Mjeseca, najsjajnije planete za vrijeme njihovih me�usobnih konjukcija ili konjukcija s Mjesecom. Nepomi�nim fotoaparatom opremljenim teleobjektivom mo�ete snimiti i neke detalje na Mjese�evoj povr�ini, veli�inu Mjese�eve slike na filmu za pojedine objektive mo�ete odrediti pomo�u formule:
promjer Mjese�eva diska na filmu (mm) = �ari�na daljina objektiva (mm) / 110.
Izra�unate vrijednosti u tab. 2 pokazuju da na slici Mjeseca dobivenoj obi�nim 50 milimetarskim objektivom ne mo�emo prakti�ki zapaziti nikakve pojedinosti. Evo jo� nekoliko prakti�nih savjeta. Mjesto s kojeg �ete snimati zvjezdano nebo neka bude �to dalje od uli�ne rasvjete, najbolje bi bilo snimanje obaviti izvan grada. Prije nego �to po�nemo fotografirati, moramo fotoaparat ostaviti najmanje pola sata vani da se njegova temperatura izjedna�i s okolicom. Vi�e puta se dogodi da nam snimak pokvari rosa koja se za vrijeme snimanja nakupi na le�i objektiva. Objektiv se ne�e orositi u koliko ga zagrijemo malo iznad temperature rosi�ta. U tu svrhu mo�emo kupiti posebne grija�e trake koje omotamo oko objektiva i priklju�imo na 12 voltni akumulator. Grija�e sastavljene od nekoliko u nizu spojenih otpornika mo�emo i sami izraditi. Kod fotografiranja uvijek koristite �i�ani okida�. Ve?�na se fotoaparata prilikom aktiviranja okida�a zatrese stoga je preporu�ljivo svaki put neposredno prije uklju�ivanja �i�anog okida�a objektiv prekriti komadom crnog kartona. Nakon �to ste uklju�ili okida� i pri�ekali nekoliko sekudni odmaknite karton i po�nite snimati. Uvijek bilje�ite sve �to radite, zabilje�ite osjetljivost filma, redni broj slike, vrijeme po�etka snimanja, objektiv, blendu, vrijeme osvjetljavanja. U koliko snimate objektivom s promjenljivom �ari�nom daljinom (zoom objektiv) zvijezde blizu zenita, provjerite da vam u toku dulje ekspozicije zoom objektiv poradi vlastite te�ine ne bi skliznuo prema krajnjem �ari�tu. Pomo�u ljepljive trake pri�vrstite prsten za zumiranje u polo�aju koji ste izabrali .
Za amatersku astrofotografiju u ve�ini slu�ajeva nisu pogodni suvremeni elektronski fotoaparati, najbolji su klasi�ni refleksni fotoaparati kao �to je Zenit ET, EM i dr., Canon F-1, Nikon F3 HP, Nikon FM2, Olympus OM-4T, Pentax K1000, Pentax LX, Contax S2 itd. Neki od ovih fotoaparata vi�e se ne proizvode ali se jo� mogu po relativno povoljnim cijenama kupiti u prodavaonicama rabljenih stvari ili putem oglasnika.
