|
Ako
zelite da objavite clanak vezan za Bosnjacku historiju, kulturu, obicaje,
tradiciju ili bilo sta interesantno - a da je vezano za Bosnjake - posaljite nam 
i mi cemo objaviti vas clanak!
BOSNJACI NA SOSKOM FRONTU
Pise: Harun BISIC
Biljeska: podebljana obojena
slova su ubaceni komentari/pojasnjenja urednika PPB-a.
O
historiji ratova koje su Bosnjaci vodili protiv raznih neprijatelja, od dana
Kulina bana pa do danas ostalo je malo hitorijske gradje o tome. Od mocvara
Dnjestra, hladnoga Kavkaza, pijeskovitih i vrelih arapskih pustinja,
stijenovitih brda Palestine i visokih Alpa Bosnjaci su pod zastavama padisaha,
kajzera, vojvoda i princeva proljevali svoju krv.
O hrabrosti Bosnjaka, njihovom moralu, ratnoj taktici i obicaju ratovanja
pisanih dokumenata nema u onoj mjeri koliko bi moralo i trebalo da bude. Izmedju
ostalih ratova u kojima su Bosnjaci uzeli ucesce je i Prvi svjetski rat. Tema
ovog kratkog rada kojim se nema namjera analizirati taktika ratovanja ili
ulaziti u neke detalje jesu bosnjacke regimente koje su se u toku Prvog
svjetskog rata borile na Soskom frontu. Zelim da barem ukratko podsjetim Bosnjake
na jedan dio historije koju su obiljezili njihovi preci. Ti bosanski gorostasi!
O ovoj temi je pisao Isnam Taljic, a jedan ozbiljniji rad je sabrao Werner
Schachinger u knjizi DIE BOSNIAKEN KOMMEN! (BOSNJACI DOLAZE!) Takodje
o tome mozemo nesto naci i u knjizi HISTORIJA BOSANSKE VOJSKE od Dr. Envera
Imamovica.
Nakon okupacije BiH, od strane Austrougarske nekoliko godina poslije uvedena je
opca vojna obaveza za sveod 19 do 42 godine. Tacnije to je bilo 1881 godine.
Godine 1884 na podrucju Bosne i Hercegovine osnovana su cetiri pjesadijske
regimente:
Prva regimenta -domicil Sarajevo
Druga regimenta -domicil Banjaluka
Treca regimenta -domicil Tuzla
Cetvrta regimenta -domicil Mostar
Nakon aneksije 1908 osnovane su i druge jedinice i bataljoni, pocetkom rata 1915
osnovana je 5. BH regimenta, a u toku rata jos i 6., 7. i 8.
Bosansko-hercegovacke jedinice su bile rasporedjivane na frontovima sirom
monarhije. Neke od njih bile su na Galiciji, Soci, Piavi, Karpatima i regionu
Alpa. Soski front je ostao specifican i nama zanimljiv, kako cemo vidjeti zbog
ogromnih zrtava koje su na njemu pale,a ciji veliki dio su nasi preci-Bosnjaci.
Dobio je ime po rijeci Soci koja se nalazi u zapadnom dijelu Slovenije, na
granici prema Italiji.
U jedinicama koje su dolazile iz BiH zajedno su bili Bosnjaci, Hrvati i Srbi,
kao i neznatan broj Jevreja. Treba napomenuti da se u to vrijeme pod Bosnjakom
cesto puta mislilo na sve one koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine. (Bosnjak
je bila narodnosna pripadnost pod kojom su se podrazumijevali i muslimani i
pravoslavci i katolici. U to vrijeme, polovinom 19 stoljeca i kasnije, proces
srbizacije i hrvatizacije naseg naroda bio u punom jeku o kojem mozete citati ovdje.).
Tako Ivan Merz, nedavno proglaseni hrvatski blazenik rodom iz Banja
Luke, kao jedan od vojnika na frontu na Alpama u svome dnevniku izrazava razocarenje
u moral i ponasanje Bosnjaka, podrazumjevajuci pod tim sve svoje zemljake (odlican
primjer: Ivan Merz nije bio nikakav hrvatski blazenik kakvog ga opisuju hrvatski
historicari, nego Bosnjacki katolik, kako se sam i izjasnjavao). On
spominje da je medju vojskom mnogo poroka, a najvise sto mu smeta jeste psovka.
Bosnjacki vojnici su imali posebne uniforme i posebne kape-fesove. Te uniforme
su poslije koristili svi vojnici koji su bili iz Bosne i Hrcegovine. Boja
uniformi i fesova je bila zeleno-siva. U ratu su BH regimente i imale napadacku
ulogu i smatrale su se jednim od najelitnijih dijelova austruogarske armije,
zajedno sa tirolskim carskim stijelcima i nekim austro-njemackim i hrvatskim
(dalmatinskim) regimentama. Bosnjaci su se pored uniformi isticali i posebnim
oruzjem. Pored pusaka u borbi su rado koristili nozeve i buzdovane. U borbi prsa
u prsa kako to spominje Werner Schachinger u svojoj knjizi bili su nepobjedivi.
Od svih regimenti posebna paznja se pridaje 2. BH. regimenti koja je u toku rata
dobila 42 zlatne medalje. Zlatna medalja je bila najvise odlikovanje u
austrougarskoj vojsci.
2. BH regimenta je slovila za najodlikovaniju jedinicu. Odlikovanja i ordenje su
inace bili u obliku raznih krizeva, dok su odlikovanja dodjeljivana Bosnjacima
iz postovanja prema njima bila posebnog oblika. Bosnjacki vojnici zakletvu su
davali nad Kur'anom, a svoje mrtve su pokopavali kao sehide. Bosnjaci su u
svojim jedinicama imali imame i mujezine koji su kako se spominje i nakon povlacenja
BH jedinica ostali i pet puta dnevno ucili ezane kojima su opominjali Italijane
da su jos na frontu. Rombon i Kobarid (It. Caporetto) su frontovi koji se
posebno vezu za Bosnjake.
Najveci uspjeh 2. BH regimente je proboj kroz italijanske linije u julu 1916
godine na Monte Melleti, koji je poslije omogucio austrougarsku pobjedu. U toj
regimenti su bili oni koji uopce nisu nosili puske, nego samo bombe i nozeve ili
buzdovane. Cijena hrabrosti i odlikovanja koja su primali bila je mnostvo
mrtvih.
Bitka na Kobaridu (Caporetto), inace dvanaesta i posljednja koju je dobila
Austrougasrka naziva se »Cudom na Kobaridu«. Bitka je pocela 24. oktobra 1917.
artiljerijskom paljbom i plinskim granatama. Talijani su protjerani preko rijeke
Tilment (Tilmento). U toj bitci je sudjelovalo 64.000 Bosnjaka i Hrvata, sto
zajedno iznosi 38 bataljona. Gubici su bili nejveci za tri udarne austrougarske
divizije (1., 50. i 55.) u koje su bile ukljucene i bosanske jedinice (Bosnjaci,
Hrvati i Srbi). U akciju su stupili s nedovoljnim brojem mitraljeza i slabom
topnickom podrskom, sto je bio razlog tolikom broju mrtvih. Samo 1. divizija je
na kraju drugog dana borbi imala 40 mrtvih oficira i 1.550 vojnika. U
operacijama od 24. 10. do 27. 11. 1917, zivote je izgubilo izmedju 3000 i 4000
Bosnjaka i Hrvata.
Od ostalih bitnijih operacija BH regimenti u 12. soskoj bitci mogu se izdvojiti:
a) 3.BH lovacki bataljon je u popodnevnim satima 24. 10. zauzeo greben Cemponov
i prodro do glavne italijanske odbrambene linije na Srednjem. Sljedeci dan se sa
22. gorskom brigadom zauzeli Globocak.
b) Bosnjaci iz 2. BH regimente su u ranim jutarnjim satima 25. 10. zauzeli Miju
(Monte Mio) i nastavili napredovati prema Stupici.
c) Bosnjaci iz 1. BH regimente su zajedno sa Hrvatima i Nijemcima u krvavoj
bitci savladali odbrambene jedinice u Morteglianu i Pozzuolu di Friulli. Gubici
su bili ogromni, 5 oficira i 250 vojnika.
d) Bosnjaci iz 4. BH regimente su u noci između 2. i 3. novembra presli
preko rijeke Tilment kod Cornina, kao prva udarna jedinica. Uprkos jakom otporu
uspjeli su uspostaviti most. Zarobili su 3.000 Talijana i zaplijenili su 13
topova. Poslije su im pomoc pruzila dva bataljona iz 2. BH reg.
U dolini rijeke Soce, u Julijskim Alpama i jos na sirem podrucju su prije skoro
devet decenija umirali Bosnjaci. Njih na hiljade! Danas na njih podsjecaju samo
vojna groblja kojih je samo na podrucju Slovenije na desetine. Jedno od tih
grobalja je i ono u Logu pod Mangartom. U tom groblju je ukopano oko 1330
vojnika, od kojih su vecinom Bosnjaci.
Porazno je to sto oni danas leze pod krizevima, sto je u suprotnosti s islamskim
propisima. Za razliku od Bosnjaka koji su sahranjeni na podrucju Slovenije, a
poginuli su u Prvom svjetskom ratu, Bosnjaci u Austriji imaju mezaristan koji im
je dostojan. Groblje muslimasnkih boraca poginulih u Prvom svjetskom ratu, koje
se nalazi u Grazu je uskladjeno sa propisima njihove vjere i njihovom
tradicijom. Nadajmo se da ce nepravda ucinjena hrabro poginulim muslimanskim
borcima na S. Frontu biti ispravljena. Sigurno je vrijeme da neko pokrene
inicijativu ili kod vlade Austrije ciji su to vojnici nekada bili ili mozda kod
vlade Republike Slovenije (!) na cijem se prostoru danas nalazi pomenuto
groblje. Kod groblja se nalazi spomenik poginulim braniteljima Rombona. Spomenik
prestavlja gorskog strijelca i infanteristu Bosnjaka koji se obazire prema
Rombonu.
Dzamija u Logu pod Mangartom
Kada je 1915 godine Italija stupila u rat, na zapadnoj je strani Austougarske
granice uspostavljen Soski front. U sklopu austrougarskih jedinica u proljece
1916 godine na front su pristigle i jedinice iz Bosne i Hercegovine. Najveci
procenat u tim jedinicama bili su muslimani. Treba napomenuti da se u to
vrijeme pod izrazom Bosnjak označavalo sve one koji su dolazili iz Bosne
(muslimani, pravoslavci i katolici). Tako u historijskoj literaturi na njemackom
jeziku mozemo naci ime nekih porucnika sa nemuslimasnkim imenima a za koje se
kaze da su Bosniaken (Bosnjak).
Prva jedinica koja je stigla na Soski front bila je 4. BH. Regimenta koja je
imala polozaje na Rombonu. U malom selu Log pod Mangartom u dolini Koritnice
sebi su sagradili malu dzamiju. Dzamija nije bila velikih gabarita. Imala je
jedno kube (kupolu) i munaru. Njena boja je bila bijela. Nalazila se otprilike
100 metara od Donjeg Loga. O dzamiji imamo sasvim malo podataka. Jedina svjedocanstva
da je ona tu bila jesu dvije fotografije koje je napravio nepoznati austrijski
oficir i ono što kazu tamosnji mjestani, a to je kako su njima prenijeli
njihovi stariji da je tu nekada bila moseja (dzamija).
Valerija Skrinjar Tvrz sarajka slovenskog porijekla u svojoj knjizi BOSNA
I SOCA koja je ustvari roman nam daje najvise podataka o toj dzamiji. Ono sto
je sigurno jeste to da je dzamija zaista bila u Logu.Bosnjaci su na frontu
ostali do kraja 1917 godine, kada se povlace.
Sigurno se pitate sta je bilo sa dzamijom. Italija koja je Prvi svjetski rat
okoncala kao pobjednik, a inace saveznik Srbije je nakon povlacenja kako to neki
tvrde ( Tomaz Ovcak na www.soskafronta.com ) zbog mrznje koju je
imali prema Bosnjacima koji su joj u toku rata zadavali velike nevolje je srusila
dzamiju. Poslije u kraljevini SHS okolnosti su bile takve da nije bilo pozeljno
isticati zasluge BH regimenti protiv Talijana. Tako je i prica o dzamiji
zaboravljena. Drugi pak tvrde da su dzamiju srusili upravo mjestani koji su se
nakon rata vratili domovima. Prema Igoru Cernuti mjestani su je srusili jer je
bila sagradjena od drveta koje im je trebalo kako bi se ogrijali. Zanimljiva
teorija Bilo kako bilo dzamija je nekom smetala. Danas bi dzamija bila
turisticka atrakcija na inace turisticki dobro posjecenom Soskom kraju. Nema
pisanih podataka, ali je bitno spomenuti da je bilo i da postoje i danas tvrdnje
da je dzamija bez munare takodje bila i u Sv. Luciji, (danas Mostu na Soci). Peter
Kogoj najbolji poznavalac soskog terena i vlasnik »Maloga muzeja o Soskoj
fronti« kaze da nema nikakvih podataka o toj drugoj dzamiji. Ahmed Pasic u
svojoj knjizi ISLAM IN MUSLIMANI V SLOVENIJI spominje da su muslimani
svoje vjerske obrede u periodu 1917 i 1918 obavljali i u Ljubljani, na Krizakama.
Imam je bio Muharem Hasanbegovic (!) iz okoline Gacka.
Neki Slovenci i Talijani tvrde da je poznati američki pisac Ernest
Hamingway upravo bio na soskom frontu, te da je tamo i ranjen. Kazu da u
svom romanu ZBOGOM ORUZJE opisuje upravo Soski front. Koliko je to
istina, a koliko propaganda zbog atrakcije za turiste zaista ne znamo.
Spomenut cemo ovdje i Eleza Dervisevica, djecaka koji je sa kao cetrnaestogodisnjak
postao najmladji korporal u K.und K. armiji. Nakon devetnaest mjeseci
provedenih na frontu je ranjen nakon cega je lijecen u bolnici u Becu. U bolnicu
mu je mahsuz u posjetu dosla nadvojvotkinja Isabelle, koja je mu je
obezbjedila skolovanje i vjersku pouku pred imamom kasarne Rossauer. Elez je
dobio nekoliko odlikovanja. Jedno vrijeme poslije je proveo sa majkom Muneverom
i bratom Osmanom u Bosni. Preselio je na ahiret pocetkom devedesetih godina proslog
stoljeca u Damasku. Bio je major sirijske vojske u rezervi. Kompletno kazivanje
o Elezovom herojstvu na S.frontu i jednom dijelu njegovog zivota koji uistinu
dojmi lahko mozemo naci u knjizi DIE BOSNIAKEN KOMMEN , od Wernera S.
Na kraju mozemo kazati da je fascinantno koliko malo podataka imamo o svemu
ovome, a s druge strane koliko to s historijske tacke gledista i nije daleko,
ali je zaista vazno i bitno. Ozivljavajuci uspomenu na ovako vazne stvari i dogadjaje
nama kao narodu moze se slobodno reci u najmanju ruku koristi. Doprinosi osvjescenju
i samopouzdanju. Doprinosi uvjerenju nama samima i dobro dodje kao argument
drugima da smo mi bili dio Evrope i da smo to i danas. Bili smo sudionici i ucesnici
u njenoj historiji. Danas nam mnogi to pokusavaju osporiti. Nakon Andaluzijskih
dzamija koje su porusene u vrijeme Prvog svjetskog rata dzamija u Logu pod
Mangartom bila je mozda najzapadnija Allahova kuca gdje se slavilo i spominjalo
Njegovo ime. Sa njene male munare odzvanjale su rijeci tevhida, rijeci koje Bosnjaci
i danas u srcu nose i s ponosom izgovaraju.
(NAPOMENA
Vecina podataka navedenih u tekstu su iz knjige Ahmeda Pasica ISLAM IN
MUSLIMANI V SLOVENIJI).
SPISAK BOSNJAKA AUSTROUGARSKE VOJSKE POGINULIH NA SOSKOM FRONTU 1915 - 1917
VOJNO GROBLJE "LOG POD MANGARTOM"
SLOVENIJA
REDOSLJED TABELE:
redni broj broj leseva rod vojske, IME I PREZIME vojna jedinica datum pogibije
broj groba u grobu cin (regimenta)
Grupa I
Grupa II
Grupa III
1. 20 1 pjesadinac Adam Jurkovic B.h.4/4 K ?
2. 202 1 pjesadinac Avdo Colakovic B.h.4/4 K 14.04. 1916
3. 203 1 pjesadinac Salko Cupina B.h.4/4 K
16.04. 1916
Grupa IV
4. 216 1 pjesadinac Adam Knezevic B.h.4 26.04. 1916
5. 229 1 pjesadinac Becir Prdavac B.h.4 07.05. 1916
6. 230 1 pjesadinac Abid Colic B.h.4 04.05. 1916
7. 239 1 pjesadinac Ferhat Lukavac B.h.4 12.05. 1916
8. 243 1 pjesadinac Hamid Gakic B.h.4 10.05. 1916
9. 249 1 pjesadinac Alija Ljubovic B.h.4 12.05. 1916
10. 251 1 pjesadinac Avdo Hebibovic B.h.4 16.05. 1916
11. 252 1 pjesadinac Juso Klepo B.h.4 17.05. 1916
12. 253 1 pjesadinac Ismet Krilic B.h.4 17.05. 1916
13. 260 1 pjesadinac Muho Supa B.h.4 25.05. 1916
14. 267 1 desetar Ahmed Kazazić B.h.4 07.06. 1916
15. 294 1 pjesadinac Dervo Kazic B.h.4 28.07. 1916
16. 300 1 pjesadinac Ahmet Rizvanovic B.h.4 10.08. 1916
17. 302 1 pjesadinac Ibro Vidimtic B.h.4 13.08. 1916
18. 303 1 pjesadinac Alija Voloder B.h.4 13.08. 1916
19. 305 1 pjesadinac Suljo Skender B.h.4 15.08. 1916
20. 306 1 pjesadinac Mustafa Popo B.h.4 19.08. 1916
21. 309 1 pjesadinac Latif Habibija B.h.4 26.08. 1916
Grupa V
22. 323 1 pjesadinac Omer Omanovic B.h.4 13.09. 1916
23. 324 1 pjesadinac Mujo Pasic B.h.4 13.09. 1916
24. 325 1 pjesadinac Osman Lizde B.h.4 13.09. 1916
25. 326 1 pjesadinac Ibro Brkan B.h.4 13.09. 1916
26. 327 1 pjesadinac Hasan Djukic B.h.4 13.09. 1916
27. 328 1 pjesadinac Durak Coric B.h.4 13.09. 1916
28. 351 1 pjesadinac Ramo Velagić B.h.4 16.09. 1916
29. 352 1 pjesadinac Osman Isic B.h.4 16.09. 1916
30. 354 2 pjesadinac Ibro Ferizovic B.h.4 18.09. 1916
31. 354 " desetar Ibro Balic B.h.4 17.09. 1916
32. 355 2 pjesadinac Muharem Dulic B.h.4 17.09. 1916
33. 355 " desetar Hamdija Kreso B.h.4 16.09. 1916
34. 356 2 poddesetar Alija Basic B.h.4 16.09. 1916
35. 356 " pjesadinac Zajko Placo B.h.4 16.09. 1916
36. 360 2 pjesadinac Omer Suko B.h.4 16.09. 1916
? 360 " pjesadinac Miyo Bajgaric B.h.4 16.09. 1916
? 361 2 pjesadinac Durek Cosic B.h.4 16.09. 1916
37. 361 " pješadinac Mustafa Sefic B.h.4 16.09. 1916
38. 374 2 desetar Alija Bulzolya B.h.4 16.09. 1916
39. 374 " pjesadinac Mujo Bjelavac B.h.4 16.09. 1916
40. 375 2 pjesadinac Avdo Goles B.h.4 16.09. 1916
41. 375 " pjesadinac Imsir Halak B.h.4 16.09. 1916
42. 376 1 pješadinac Hasan Djogic B.h.4 16.09. 1916
43. 379 1 pjesadinac Musa Tukan B.h.4 27.09. 1916
44. 384 1 pjesadinac Ahmed Kosic B.h.4 09.10. 1916
45. 385 1 lovacki bat. Alija Saljic B.h.F.J.B.8 09-10. 1916
46. 386 1 lovacki bat. Hamid Baric B.h.F.J.B.8 09.10. 1916
47. 391 1 desetar Salko Gabela B.h.4 11.10. 1916
48. 403 1 pjesadinac Halil Krujcevic B.h.4 14.10. 1916
49. 404 1 pjesadinac Ahmet Sarajlic B.h.4 11.10. 1916
50. 408 1 pjesadinac Sunje Ramo B.h.4 04.10. 1916
51. 413 1 pjesadinac Ibro Kulasin B.h.4 27.11. 1916
52. 414 1 pjesadinac Salko Pezic B.h.4 07.12. 1916
53. 415 1 pjesadinac Ibro Rahinic B.h.4 08.12. 1916
54. 417 1 poddesetar Selim Dahalic B.h.4 11.12. 1916
Grupa VI
55. 423 1 pjesadinac Osman Dedic B.h.4 08.01. 1917
56. 424 1 pjesadinac Hamid Jojic B.h.4 08.01. 1917
57. 430 2 pjesadinac Latif Berbic B.h.4 19.01. 1917
58. 430 " pjesadinac Hasan Pracic B.h.4 10.01. 1917
59. 431 1 pjesadinac Mustafa Nesimovic B.h.4 19.01. 1917
? 435 2 pjesadinac Saljo Obradovic B.h.4 20.01. 1917
60. 435 " pjesadinac Hakija Smajic B.h.4 29.01. 1917
61. 437 2 pjesadinac Saban Hajdarevic B.h.4 03.02. 1917
62. 437 " pjesadinac Agan Dedic B.h.4
07.02. 1917
63. 440 2 pjesadinac Redzo Ramic B.h.4 07.02. 1917
? 440 " pješadinac Mnjo Dramalya B.h.4 07.02. 1917
64. 442 2 pjesadinac Hasan Kovacevic B.h.4 10.02. 1917
65. 442 " pjesadinac Ahmet Engelnović B.h.4 16.02. 1917
66. 443 2 pjesadinac Ibro Hajdarevic B.h.4 25.02. 1917
67. 443 " pjesadinac Ramo Maslesa B.h.4 17.02. 1917
68. 451 2 pjesadinac Alija Ramic B.h.4 28.03. 1917
69. 451 " pjesadinac Huso Miletic B.h.4 01.04. 1917
70. 456 2 pjesadinac Kaml Smajic B.h.4 04.04. 1917
72. 456 " pjesadinac Ahmet Mujanovic B.h.4 04.04. 1917
73. 457 2 pjesadinac Osman Puzic B.h.4 06.04. 1917
74. 457 " pjesadinac Mujo Poljakovic B.h.4 06.04. 1917
458 6 pjesadinac Franc Krovatin Ldst.B.40 06.04. 1917
75. 458 " pjesadinac Abid Kadzic Ldst.B.40 09.04. 1917
76. 458 " pjesadinac Salko Hodzic Ldst.B.40 09.04. 1917
? 458 " pjesadinac Bajo Mehicic Ldst.B.40 09.04. 1917
77. 458 " pjesadinac Mujo Mujicic Ldst.B.40 09.04. 1917
78. 458 " pjesadinac Hasan Kulenovic Ldst.B.40 09.04. 1917
79. 462 2 pjesadinac Mujo Sejfija B.h.4 06.04. 1917
80. 462 " pjesadinac Mehmed Silajdzija B.h.4 12.04. 1917
81. 463 2 pjesadinac Salko Pajic B.h.4 06.04. 1917
463 " pjesadinac unbekannt 21.04. 1917
82. 467 2 pjesadinac Salih Delic B.h.4 24.04. 1917
83. 467 " pjesadinac Mumin Maric B.h.4 19.04. 1917
84. 482 2 pjesadinac Ahmet Kaltak B.h.4 14.06. 1917
482 " pjesadinac Vaso Vijicic B.h.4 20.06. 1917
Grupa VII
491 2 pjesadinac Ivo Penava B.h.4 08.07. 1917
85. 491 " pjesadinac Sabro Handan B.h.4 08.07. 1917
493 2 pjesadinac Wancel Havlicek ? 11.07. 1917
86. 493 " pjesadinac Besir Helib B.h.4 16.07. 1917
87. 495 1 pjesadinac Suljo Omanovic B.h.4 24.07. 1917
88. 504 1 pjesadinac Derviš Duran B.h.4 13.08. 1917
89. 509 1 pjesadinac Sabit Sehovic B.h.4 20.08. 1917
90. 510 2 pjesadinac Ahmed Džina B.h.4 21.08. 1917
91. 510 " pjesadinac Hamit Clavuskic B.h.4 21.08. 1917
92. 524 1 pjesadinac Hassin Muminovic B.h.4 04.10. 1917
93. 560 1 pjesadinac Hamo Spahic B.h.3 31.10. 1917
U mirno vrijeme u austrougarskoj vojsci postojala su 4. BiH puka i 1.
Lovacki bataljon.
B.h.1 - domicil Sarajevo
B.h.2 - domicil Banjaluka
B.h.3 - domicil Tuzla
B.h.4 - domicil Mostar
|
|
