Zivotnata sredina na ekosistemite gi vklucuva i fizickite parametri i biotskite atributi. Taa e dinamicki povrzana i sodrzi resursi za organizmite vo sekoe vreme vo tekot na nivniot Zivoten ciklus. Kako terminot "ekologija" taka i terminot "Zivotna sredina" imaat razlicni koncepciski znacenja i se poklopuvaat so konceptot na prirodata. Zivotnata sredina go vklucuva fizickiot svet, opstestveniot svet na covekovite odnosi i izgradeniot svet na covekovoto tvorestvo. Fizickata sredina e nadvoresna vo odnos na nivoto na bioloska organizacija koja se istraZuva, vklucuvajkji abiotski faktori kako sto se temperaturata, radijacijata, svetlinata, hemijata, klimata i geologijata. Biotskata Zivotna sredina vklucuva geni, kletki, organizmi, clenovi od ist vid i drugi vidovi koi delat Zivealiste. Razlikata megju nadvoresnata i vnatresnata sredina, sepak, e apstrakcija vo analiziranjeto na Zivotot i Zivotnata sredina vo edinici ili fakti koi se nerazdelni vo realnosta. Postoi proniknuvanje na pricina i posledica megju Zivotnata sredina i Zivotot. Zakonite na termodinamikata, na primer, se vovedeni vo ekologijata, poradi nivnata fizicka priroda. So razbiranje na metabolickite i termodinamickite principi, celosniot zbir na energija i protok na materija kje moZe da se prosledi preku ekosistemot. Na ovoj nacin, odnosite pomegju Zivotnata sredina i ekologijata se izucuvaat preku povikuvanje na konceptualno upravuvani i izolirani materijalni delovi. Otkako efektivnite ekoloski komponenti kje se razberat preku povikuvanjeto na nivnite priciniteli, sepak, tie konceptualno se povrzuvaat vo edna integrirana celina, ili kako sto porano bil narekuvan -holocenotski sistem. Ova e poznato kako dijalekticki pristap kon ekologijata. Dijalektickiot pristap ispituva delovi, no i gi voveduva organizmot i Zivotnata sredina vo dinamicna celina. Promenata na eden ekoloski ili opkruZuvacki faktor istovremeno moZe da vlijae na dinamicnata sostojba na celiot ekosistem.