�umberak je prvi dobio ja?u srpsku naseobinu. Ali Manojlo Grbi?, pisac dobro poznatog djela u tri knjige � Karlova?ko vladi?anstvo �, navodi da su se prve manje srpske naseobine pojavile oko Ogulina, zatim izme?u Modru�a i Vitunja krajem vijeka. Ove zemlje pripadale su porodicama Zrinjskih i Frankopana. Zemlje koje su ostavljali povla?e?i se na zapad pred Turcima, bile su puste. U to vrijeme �umberak je bio utvr?eni grad. Po njemu je kasnije dobio naziv cijeli kraj od Metlike prema sjeveru, granicom Hrvatske i Kranjske. Prvi Srbi u �umberku pominju se godine 1526. Zovu ih Ra�anima ili Srbima. Ova prva naseobina poja?ana je dolaskom ve?e grupe Srba u �umberak godine 1531. Doseljenici su nazivani i Uskoci, pa se po njima i danas jedna planina u zale?u �umberka naziva Usko?ka gora. Nikola Juri�i?, hrvatski velika� , dovodi godine 1535. u �umberak ve?i broj Srba iz Bosanske krajine, iz okoline Glamo?a. Godine 1538. car Ferdinand izdaje �umber?anima prvu posebnu privilegiju. Dobivaju pravo da 20 godina u�ivaju zemlju koju obra?uju i na kojoj napasaju svoja stada. Privilegija je ponovljena i dopunjena 1544. godine a poslu�ila je kao obrazac za sve kasnije davane privilegije Srbima u Gornjoj krajini. �umber?ani u�ivaju i slobodu vjere. Godine 1597. u �umberak se doseljava jo� 1700 du�a. Poslije sporazuma u Madridu od 1617. Austrija udovoljava zahtijevima Mleta?ke republike i raseljava senjske uskoke. Jedna grupa uskoka dolazi te godine u �umberak.
U XVI vjeku dolaze manje grupe Srba u pojedina naselja jugozapadno od �umberka prema Kapeli, zatim u dio Kranjske zvana Bela Krajina, preko Kupe, kao i u predjelu ju�no od ove rijeke. Godine 1544. ban Nikola Zrinjski daje dozvolu jednoj grupi Srba iz Mu�kovca kod Obrovca da se nasele oko Prili�?a i Rosopojnika. Ovi dalmatinski Srbi naseljuju se u dvadesetak seli�ta i tu obra?uju zemlju koliko god ko mo�e. Ve? godine 1580. ovi doseljenici su katolici. 1597. naseljene su dana�nje parohije Marindol i Bojanci. Ovi su se doseljenici izdvojili od jedne grupe koja je te godine do�la u �umberak.
Doseljavanje Srba na podru?je Li?a i Krmpote
Li? i Krmpote u Gorskom Kotaru dobivaju prva srpska naselja u prvoj polovini XVII vijeka. Senjski kapetan Danilo Frankol, po�to je s vojskom prodro u Ravne Kotare u Dalmaciji doveo je u ovaj kraj godine 1605. oko 700 du�a, od kojih 200 vojnika. Iako su doseljenici u�ivali podr�ku vojnih vlasti, odmah su do�li u sukob sa porodicom Zrinjskih. Neki od preseljenika su se iselili, a neki su primili kmetski polo�aj. Isto se dogodilo i sa naseobinama od Li?a prema Senju i onima u Krmotama. U predjelima iza Kapele sa?uvana su dva jaka naselja: Jasenak i Dre�nica, i danas dvije zasebne parohije. Njih je doselio u te krajeve ogulinski veliki kapetan Ga�par Frankopan godine 1632. iz okoline Cazina u Bosni. U Gorskom Kotaru postojala su manja srpska naselja po Ravnoj gori, Smr?evoj poljani i Mrkoplju. Ova manja naselja su se stopila sa starosediocima. Ostala je manja grupa u Tuku koji je danas sastavni dio srpskomoravi?ke parohije.
Doseljavanje Srba na podru?je Pla�kog
Pla�ki i predio oko Ogulina predstavlja jedno zatvoreno geografsko podru?je. To je pla�?anska visoravn koja se prote�e sve do Ogulina. Izdvajamo ovo podru?je, jer u strogom smislu rije?i, nije Lika, ne spada ni u Kordun, kao ni u Gorski Kotar. Kada je krajem 15. vjeka nastrado od Turaka utvr?eni frankopanski grad Modru�, Frankopani osnivaju utvr?eni grad Ogulin. Tu u blizini nalazi se i stari frankopanski grad Vitunj. Godine 1632. pominje se prva srpska naseobina oko Vitunja. Ga�par Frankopan 7 godina kasnije naseljava oko Vitunja jo� 17 srpskih ku?a. U Hreljinu i Otoku, mjestima u blizini Ogulina u suprotnom smjeru, bilo je, kako izgleda, ne�to Srba u kraji�koj slu�bi jo� godine 1540. Otok, kao i susjedno mu mjesto Munjava naseljeni su po?etkom 17. vijeka.
Od Munjave prema Pla�kom po?etkom 17. vijeka bilo je jo� pusto. Godine 1609. tri srpska kneza obra?aju se Ratnom savjetu u Gracu s molbom da im se dozvoli naseljavanje u Pla�kom, oko rijeka Dretulje i Jasenice. U molbi navode kako su prebijegli sa 532 du�e, 190 vojnika. Mole jo� da im se u Pla�kom sagradi kula, kako bi sa svojim vojnicima zatvorili Turcima prelaze izme?u Karlovca i Senja, Slunja i Tounja. Nadvojvoda je zapovjedio ogulinskom kapetanu Ivanu Galu da ih primi. Knezovima su odre?ene po dvije vojni?ke plate, a nare?eno je da se narodu dodjeli 200 stara prosa.
Dosaljavanja u Pla�ki nastavljena su u godinama 1610, 11. i 12. Godine 1612. u Pla�ki dolaze 24 porodice iz Like. Godine 1655. pre�lo je u Pla�ki 12 ku?a iz Korenice koja je jo� bila pod Turcima. Oni su sobom doveli i mnogo stoke. Pominje se i jedna seoba u Pla�ki godine 1666.
Godine 1705. vojne vlasti su dozvolile da se 30 ku?a iz Pla�kog preseli u Li?ku Jesenicu, 15 kilometara od Pla�kog na rijeci Jesenici.Tek godine 1663. Pla�ki je dobio vojni?ku kulu, koju su tra�ili knezovi jo� po?etkom 17. vjeka kada su molili dozvolu za naseljenje Pla�kog.