OTOCKA PUKOVNIJA
Nakon zakljucenja karlovackog mira (1699) car Leopold je na sredjivanje granica poslao grofa Marsiglija; sa svoje su strane unutrasnjoaustrougarski stalezi dali za tu punomoc grofu von Herberstinu, potpredsjedinku untrasnjoaustrougarskih Dvora ratnog vjeca, a uz njega jos i vjecniku Dvorskog ratnog vjeca gorofu Rabbati i vjecniku Dvorske komore grofu Wildensteinu; kojima je povijereno novo uredjenje Krajine.

Cjelina je bila podjeljena u cetiri pijesacke (infanrerijiske) pukovnije; Licku, Otocku, Ogulinsku i Slunjsku, te u 8 konjanickih (tzv. husarskih)
kumpanija s ukupno 18. 181 covijekom u sluzbi.

Kod tog uredjenja primorski grad Senj presao je pod Komoru, a od mijesta koja su pripadala ovoj kapetaniji, ukljucujuci kumpanijiske okruge Jezerane, Brinje i Luka s ove strane Kapele (koj danas pripadaju Ogulinu) stvorena je Otocka pukovnija; od okruga Lika, Krbava, Pazariste, Perusic, Bunic, Bilopolje, Korenica, stvorena je Licka pukovnija a od kapetanija s one strane Kapele Ogulinska i Slunjska pukovnija.

Licka pukovnija broji 104 mjesta s 6.309 kuca i 62.279 stanovnika. Povrsina joj iznosi 50 2/3 cetvorne milje; to je najuziji dio Karlovacke vojne krajine.

Glavno mjesto pukovnije jest Gospic, trgoviste i postaja za skupljanje poste. Ima 184 kuce i 1.050 stanovnika, od kojih su 934 katolici i 116 grkosjedinjeni. Mjesto lezi na dalmatinskoj postanskoj cesti. Ovdje je sjediste Licke i Otocke pukovnije, stabni kvartir Licke pukovnije. Zgrada brigade sagradjena je 1767 g. a zgrada za pukovnika 1798. Stanovi za majora i pukovnikskog ljecnika sagradjeni su 1767 g. Od skolskih uprava ovdje je sagradjena i carska djecija skola i jedna vojna matematicka skola za pitomce.
Ovdje su i dvje crkve, jedna katolicka (sagradjena 1781) i jedna grkosjedinjena.

Ba b i n P o t o k, na kordunskoj cesti (Lika) podno brda Visibaba, selo s 48 kuca i 715 grkosjedinjenih stanovnika. Tu postaje rusevine stare crkve.
Odavde prema Korenici pocinje podrucije Maslackog i Brezovackog polja. Usred tog polja je promatracnica Klanac, gdje je 1692 bio okrsaj.

S k a r e, kapetanski kvartir, grkosjedinjeno parohijisko selo sa 76 kuca i 880 grkosjedinjenih stanovnika, s opcinskim magazinom i opcinskom skolom.
Cijeli prostor ima karakteristike pokrivenog krša u ?ijem se krajoliku izmjenjuju tamniji i svijetliji zeleni tonovi šuma i livada, dopadljivo upotpunjeni plavetnilom površinskih voda, dok krško podzemlje obiluje bogatstvom speleoloških objekata.

Srednja Lika odlikuje se brojnim speleološkim objektima. Tu se nalazi ?etvrtina od ukupnog broja špilja zašti?enih kao geomorfološki spomenici prirode.. Od užih podru?ja speleološkim se bogatstvom posebno isti?e špiljski park Grabova?a sa Samogradskom špiljom kraj Peruši?a.

Do po?etka XVI. stolje?a srednja Lika i Gacka imale su jedinstven povijesno-geografski razvoj. Od sredine XVI. stolje?a te su dvije cjeline bile organizirane u sastavu razli?itih država, a od po?etka XVIII. stolje?a zajedno su ustrojene u okviru Vojne krajine. To mla?e razdoblje razvoja odlu?uju?e je utjecalo na postoje?i izgled kulturnog pejzaža u Lici. Jedno od njegovih obilježja je i pravokutni tlocrt gradskih jezgri, sa središnjim trgom okruženim javnim zgradama i rasterom gradskih ulica, u bivšim pukovnijskom centru, a danas vode?em središtu Like - Gospi?u.

Na širem podru?ju Gospi?a nalaze se dvije park-šume - Jasikovac i Vujnovi?a brdo, te Muzej Like s najcjelovitijom zbirkom izložaka dinarske tradicijske kulture.U slikovitom podvelebitskom selu Smiljan, oko 7 km od grada, smještena je rodna ku?a Nikole Tesle.


PLITVICKA JEZERA VIDEO
Od godine 1689 do 1713. Gospodin natpop Marko Mesic, Za svoje potrebe izabrao zemlju u Musaluku i Tolicu. 1. sijecnja 1693. dobio od cara Leopolda diplomu. U Musaluku dao sagraditi prvu katolicku crkvu u Lici (1700); druga je sagradjena 1704, u Sv. Mihovilu. Ovaj je zapovjednik umro 2. veljace 1713 u Karlobagu.

- ZAPOVJEDNICI I PUKOVNICI -

1713 - 1718 Gospodin von Quintana
1718 - 1720 Gospodin von Oberburg
1720 - 1729 Gospodin grof Karl Attems
1729 - 1737 Gospodin Franz von Topp (poginuo kod Udbine)


Turci su 24. kolovoza. 1739 pod vodstvom triju pasa s jakim snagama prodrli preko Mazina i Sv. Petra sve do grkonesjedinjene crkve i Kamenog Kriza kod Gracaca; tada su se mazinski krajisnici odrzali u Ilicevim cardacima i okrenuli turke put grubaceva polja.
Turci se nisu odmah usudili upasti u Liku, kada je 1787 g. izbio rat izmedju austrije i turske, Licani - koji su ostali bez pomoci stranih ceta - osvojili su dvije kordunske kumpanije kojima su bili zagospodarili turci, a uz to i podrucje do Grabova i Unca. Uzalud su 21. svibnja. 1789 g. s 15.000 ljudi dosli potisnuti Licane: njihova triput jaca snaga je samo posluzila da poveca sjaj pobijede sto su nakon sedmodnevnih okrsaja izvojevali ovi junaci.


KRATKA KARAKTERISTIKA STANOVNIKA LIKE

Stanovnici Like su jak, robustan narod, snazan narod, pun smjelehrabrosti i ratnickog duha navikao na svakovrsne napore, neustrasiv i vican opasnostima. Njihov nacin zivota i prehrana krajnje su jednostavni. Po toj osobini jednaki su svi stanovnici vojne krajine, ali licki joj je soj ljudi najvisi i najljepsi i najjaci.

Princ von Hildburgshausen, koji je obisao citavu Krajinu kao carsko-namijesnicki povjerenik, kao covjek duha i znanja, kao znalac ljudi i ostar opazac dobro je uocio i procijenio te iznio slijedecu sliku krajiskog naroda uopce, kojom je to isto tocno okarakterizirao:

"Svagdje sam vidio ratnicki odvazan narod, sirove neizvjestacene sinove prirode koji su uz losu priprostu hranu, uz rad i napore, bez njege izrastose u stasite ljude, zilave i cvrste kao hrastovi u sumi, oni su dobrocudni i divlji, k tomui praznovjerni, puni odusevljenja zanosa za vojnicku cast, vicni opasnim bitkama, zudni plijena kao nagrade cesto izborene za hrabrost. Mekoca ih nije uskopila, trajno su vezani uza svoj zavicaj, od prirode obdareni neustrasivo neustrasivoscu, sposobni za najsvetiju vjernost i odanost".

Iz knjige "TOPOGRAFIJA KARLOVACKE VOJNE KRAJINE"

- Franjo Julije Fras
Hosted by www.Geocities.ws

1