DANIJEL DRPI� HOMEPAGE - Poljica (otok Krk) Untitled

Poljica (otok Krk)

U sastavu Grada Krka su slijede�a mjesta: Baj�i�i, Brozi�i, Brusi�i, Brzac, Glavotok, Kapovci, Korni�i, Kosi�i, Krk, Lakmartin, Linardi�i, Milohni�i, Muraj, Nenadi�i, Picik, Pinezi�i, Poljica, Salati�i, Skrp�i�i, Vrh i �galji�i
Naselje po imenu Poljica smjestilo se nekoliko kilometara dalje od mora i 12 km sjeverozapadno dalje od grada Krka, turisti�kog i administrativnog sredi�ta istoimenog kvarnerskog otoka koji je velebnim Kr�im mostom povezan s kopnom. Staro naselje s gra�evinama iz doba renesanse prikladno je za miran odmor jer blizina grada Krka nudi sve pogodnosti velikog turisti�kog sredi�ta, a udaljenost od buke jam�i mir i ti�inu.

Povjesni osvrt
Zapadni dio otoka Krka, koji je vrlo �umovit, bogat vegetacijom, ure�en ve�im i manjim poljima, dol�i�ima, pa�njacima, od davnine sakriva u sebi skromna sela i zaseoke, koji sa�injavaju polji�ki komun. Ta su sela nastala, kako bilje�i povijest otoka, ve� u 15. stolje�u. To su Poljica, selo koje se ponosi �upnom crkvom Sv. Kuzme i Damjana i s masivnim zvonikom. Zatim sela Baji�i�i, Nenadi�i, Milohni�i, �galji�, Brus�i te zaseoci Kapovci, Brozi�i i Pinez�i.
�upna crkva Sv. Kuzme i Damjana spominje se 1490. godine. Ta prva crkva bila je malena i sastojala se od dana�njeg prezbiterija. Ve� kod pastirskog pohoda 1565. godine spominje se da su u crkvi tri oltara i sakristija(U sakristiji se �uva goti�ki svileni i srebrni vez iz XV. st.). Zna�i da je bila tada ve� pro�irena, a godine 1904. na svakoj strani la�e crkve dogra�ena je po jedna kapela.(Ima �etverokutno sveti�te iz XVI. st., brod pro�iren u XIX. st. te oltare sa slikama i skulpturama iz XVII i XVIII. st. ) Sa sigurno��u mo�e se re�i da �upa Poljica postoji od 15. st. Zvonik je sagra�en 1768. g. za vrijeme Mleta�ke vlasti. Visok je 29 m. Godine 1579. spominje se da �upa broji 200 vjernika koji se pri�e��uju. Statistike svjedo�e da je broj stanovnika bio u rastu, tako je god. 1900. bilo 750 dupa, a 1935. g. broj se je popeo na 937 du�a. Nakon II svjetskog rata broj stanovni�tva se je naglo smanjio , kao i u drugim mjestima na�e domovine.
U pro�losti Polji�ani su se uvijek dr�ali zemlje i �ume. Pasli su stoku, sjekli drva za prodaju i orali i sijali njive i dolce. Marljivo su obra�ivali svaki pedalj zemlje. Njihov �ivot bio je dosta mukotrpan.
Dobro su bili me�usobno povezani. Tokom godine i�li su neizostavno na zajedni�ke akcije: popravljanje puteva, �i��enje lokvi, zidanje zajedni�kih seoskih cisterni itd.
Nedjelje i blagdani strogo su se i to�no odr�ava1i. U te su dane radosno slavili Gospodina okupljeni u �upnoj crkvi. Do nedavna u crkvi je bilo tzv. narodno pjevanje, jezik je bio uvijek staroslavenski. Tekstovi mise znali su svi napamet. (U sve�anim prilikama � Blagdan SV. KUZME I DAMJANA � I danas se pjeva na staroslavenskom jeziku op.a.). U sveti�tu crkve bile su dvije korske klupe, gdje su bili mu�evi koji su vodili pjevanje, zvali su se kantaduri. Nakon intonacije sva je Crkva pjevala; ispremje�ani mu�ki, �enski i dje�ji glasovi. Nije bila ljepota bogoslu�ja toliko u melodiji, koliko u tome �to je cijela Crkva pjevala i molila. To je bio glas radostan, makar ponekad umoran, koji je vjernik Poljica upravljao svom Gospodinu, koji mu je bio jedini oslonac i �ivotna nada.
U 2005. godini vr�i se obnova zvonika �upne crkve, isto tako proteklih je godina izvr�ena obnova crkvenih oltara i oltarnih slika. Poljica se odnedavno ponose i vlastitom klapom �KA�TADI�

(Kori�teni dijelovi teksta sa prigodnog biltena ��UPA POLJICA � duhovna zvanja u 20. stolje�u � posve�eno ve. Antonu Depikolozvane, mladomisniku koji slavi svoju Mladu misu 22. srpnja 1990. godine�, �upni ured Poljica, Poljica, srpanj 1990 godine, (Urednik Mihovil Prendivoj, sve�enik).)

Treba spomenuti da etnografska zona Poljica obuhva�a i naselja Baj�i�i, �galji�i, Nenadi�i, Brusi�i (sa zaseocima Kapovci, Brozi�i).
To su naselja otvorenog tipa koja se sastoje od ve�eg ili manjeg broja oku�nica. Jednu oku�nicu �ini jedan ili vi�e stambenih objekata s gospodarskim zgradama koje predstavljaju u cijelosti ili u detalju predajnu graditeljsku kulturu otoka Krka.
Arhitektonske karakteristike naselja su kamene ku�e prizemnice ili katnice s dvostre�nim krovi�tem pokrivene kanalicama s tipi�nim vanjskim stepeni�tem i terasom na svod. U interijeru objekata dominiraju ognji�ta �to je vidljivo po masivnim dimnjacima, te po karakteristi�nom vanjskom izbojku tj. kru�noj pe�i uz ognji�te. Uz stambeni, nalaze se gospodarski objekti gra�eni od kamena u suhozidu i pokriveni biljnom gra�om, �to dokazuje uz sto�arsku i jaku poljoprivrednu kulturu tog dijela otoka.
Povijesni podaci ovu zonu vezuju uz migracije stanovni�tva s kopna u XV. st. Predajni podaci govore o lokalnim migracijama na podru�ju zone, koje svjedo�e o kontinuitetu naselja prije 15 st. Prema predajnim oznakama graditeljstva, te op�e kulture, prostor zone predstavlja uvjetni kulturni krug koji se poklapa s granicama oblikovanog feudalnog doba XIV.-XV. stolje�a.
Predla�em Vam da posjetitite: �upna crkva Sv. Kuzme i Damjana / Samostanska crkva Bezgre�nog za�e�a B. D. Marije (Glavotok - Tre�oredci)/ Ostale crkve i kapele: Majke Bo�je Lurdske (Nenadi�i), sv. Leonarda (Baj�i�i), sv. Cecilije (Brusi�i), Majke Bo�je od Zdravlja (Milohni�i), sv. Kr�evana u �avleni (van liturgijske funkcije).
Kako do�i do Poljica: 12 km sjeverozapadno od grada Krka po lokalnoj prometnici u smjeru Malinske.