DANIJEL DRPI� HOMEPAGE - Moje mjesto ro�enja Rijeka Untitled

Moje mjesto ro�enja Rijeka

Dragoj Rijeci posve�ujem ovu stranicu jer je to grad u kojem sam se rodio.S obzirom da malo ljudi zna povijest grada Rijeke osvrnuo sam se samo na njezinu povijest.

Povijest Rijeke - kronolo�ki
Tarsatica - Rimsko naselje na podru�ju dana�njeg Trsata
1230. Prvi put se u dokumentima spominje Rijeka Svetoga Vida o kojoj pi�u venecijanski trgovci
1336. - 1365. vlasnici Rijeke su kr�ki knezovi, kasnije Frankopani
1465. Rijeka je prodana caru Friedrichu III. Habsburgu i do kraja 1. svjetskog rata ostaje pod vla��u obitelji Habsburg
1509. Rijeku, oplja�kanu i spaljenu zauzimaju Venecijanci pod vodstvom zapovjednika Trevisana
1531. Rijeka dobiva prvi pisani gradski statut
1595. Turci su izbili na Grobni�ko polje, a u Rijeci je progla�ena nesigurnost
1659. Rijeka dobiva grb s dvoglavim orlom i natpisom �Indeficienter� - �Nepresu�iv� odlukom cara Leopolda I.
1719. Rijeka je progla�ena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.
1779. Za vrijeme Marije Terezije godine osnovan Corpus separatum. Od tada pa na dalje ve�ina rije�ke populacije je uvijek za autonomiju.
1848. Ban Jela�i� okupira Rijeka, raspu�ta gradsku upravu i utemeljuje Rije�ku �upaniju
1868. Rijeka je kao corpus separatum - izdvojeno tijelo stavljena pod ugarsku upravu
1920. Rijeka je progla�ena talijanskom regencijom Kvarnera pod vodstvom Gabriela D� Annunzija.
1920. 12.studeni, potpisan Rapallski ugovor izme�u Italije i Kraljevine SHS kojim obje strane priznaju 'potpunu slobodu nezavisnost Dr�ave Rijeka (Fiume) i obavezuju se da �e to vje�no po�tivati'.
1920. 24-30.prosinac, 'Krvavi Bo�i�'. D' Annunzio vojnom akcijom istjeran iz grada
1921. Na izborima Autonomna stranka (uz podr�ku i ve�ine glasova rije�kih Hrvata) dobija 6558, a nacionalni blok (fa�isti�ka, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje �ef Autonomne stranke Ricardo Zanella.
1922. Fa�isti izvode pu�, legalna Vlada prebjegla u Kraljevicu
1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priklju�enje Rijeke Italiji.
1943. Njema�ka vojska okupira grad i formira Operativno vije�e Jadranskog primorja
1944. Objavljen 'Liburnijski memorandum' kojim se predla�e konfederalna dr�ava s tri kantona Rijekaom, Su�akom i Bistricom. Otoci Krk, Cres i Lo�inj u�li bi u zajedni�ki kondominij.
1945. 3. svibnja Rijeka je oslobo�ena od njema�ke okupacije
1947. Mirovnim ugovorom u Parizu Rijeka i Istra slu�beno su pripojene Hrvatskoj
1962. Op�ine Stari Grad, Su�ak i Zamet spajaju se u op�inu Rijeka
1990. Hrvatska postaje samostalna dr�ava
1992. Ukida se op�ina Rijeka umjesto koje se stvaraju grad Rijeka te op�ine Kastav, Vi�kovo, Kostrena, �avle, Jelenje, Bakar i Kraljevica. Formirana �upanija Primorsko-goranska.

Povijest Rijeke - op�irnije

Grad neobi�ne, �vornate pro�losti koja bi se mogla usporediti sa stablom masline: dugotrajno, izvijeno, plodovi gorkasta okusa. No, ulje je dobro.
PRAPOVIJEST
�ivot na priobalju rije�kog zaljeva datira iz prapovijesti. Ovdje su davno �ivjeli Kelti; mo�da je etimologija naziva Trsat od keltskog Tarsa = brdo uz rijeku. Akropolska naselja ilirskog imena LIBURNA, moreplovaca, gusara, brodograditelja. U anti�kom razdoblju grad se naziva TARSATICA, rimski municipij (utvrda); tragovi tog razdoblja gotovo nestali.
VII. st. - naseljavanje Hrvata
Hrvati ratuju protiv Franaka, markgrof Erich, miljenik Karla Velikog, pogiba na obroncima Trsata 799. godine.
Reka (Rika) Sv. Vida
XIII. st. - na slojevima pro�losti izrasta novo naselje REKA (RIKA), SV. VIDA (Sveti Vid na Rje�ini, St. Veit and Pflaum), grad sa vratima, kulama, ulicama, trgovima. Mijenja gospodare: dinastija Devin, kr�ki knezovi Frankopani, grofovi Walsee.
XIII./XIV. st. - pod vla��u grofova Devinskih gradi se GOTI�KA RIJEKA. Na lijevoj obali Rje�ine razvija se Trsat; u prethistorijsko doba japodska gradina pa rimska osmatra�nica. Va�nost dobija u vrijeme kr�kih knezova Frankopana.
Habsburgovci
Od 1466. godine Rijeka je (uz male prekide, sve do 1918.) pod vla��u Habsburgovaca.
XVII. st. - procvat grada, razvoj manufaktura, trgovine, umjetnosti i �kolstva (1627. osnovana Isusova�ka gimnazija, tre�a u Hrvatskoj i prva na Jadranu; kontinuirano radi do danas); gradi se BAROKNA RIJEKA.
XVIII. st. - 1719 godine Rijeka progla�ena slobodnom lukom, razvija se industrija, pomorstvo, obrt. 1725. godine izgra�ena prva cestovna prometnica koja je povezivala Be� s Jadranom (Karolina).
Novi Babylon
XIX. st. - Rijeka je osma luka u Europi; u najve�oj tvornici duhana u Carstvu zaposleno �ak 2400 radnika, u tvornici papira instliran prvi parni stroj u jugoisto�noj Europi; registirano vi�e od 20 velikih poduze�a i brodogradili�ta; na rije�kim ulicama govorilo se hrvatski, talijanski, njema�ki, ma�arski, slovenski, francuski, engleski, pa i �vedski i flamanski,. Izgra�ena zgrada za jedinu VOJNOPOMORSKU AKADEMIJU u Carstvu (danas zgrada Rije�ke bolnice). Otvoren MUSEUM NUGENT u trsatskom ka�telu, prvi muzej u Hrvatskoj. Otvoren ADAMI�EV TEATAR (sru�en) kazali�na zgrada za 1600 gledatelja, u razini najve�ih u Europi.
Posebno mjesto u povijesti Rijeke XIX. st. imaju dvije �ene: KAROLINA RIJE�KA spasila je grad u vrijeme Napoleonskih ratova koriste�i se u pregovorima s engelskim admiralnom �enskim �arima. IDA DE KISS �ena rije�kog guvernera svojim je pona�anjem i dru�enjem s eurpskom elitom (npr. F. Lisztom) donijela ugo�aj Be�a.
Ugarsko razdoblje
1870. upravu nad Rijekom preuzima ugarska vlada. Od 1872. do 1896. godine rije�ki gradonal�elnik je Giovanni de Ciotta, najuspje�niji gradonal�elnik Rijeke, koji grad pretvara u pravo europsko sredi�te: od 1873. godine Rijeka je �eljezni�kim prugama prema Ljubljani i Zagrebu povezana s Be�om i Budimpe�tom, a od 1874. i Trstom. Provcat luke, prva rafinerija nafte u ovom dijelu svijeta, osnivaju se dioni�ka parobrodska dru�tva, otvaraju se banke (Rije�ka banka 1871.), udvostru�en broj stanovnika, cijelom duljinom grada vozi elektri�ni tramvaj, u gradu su smje�tena 22 konzulata, dvadesetak hotela, devet kina... Rijeka je veliko gradili�te u kojem projektiraju znameniti europski arhitekti iz Trsta, Be�a, Leipziga, Budimpe�te te doma�i majstori; u Rijeci �e svoju rezidenciju izgraditi i nadvojvoda Josip, brat cara Franje Josipa I.
Oko dva svjetska rata
1924. godine Rijeka je pripojena Kraljevini Italiji, a Su�ak Kraljenini SHS. Rijeka ulazi u razdoblje intenzivne talijanizacije i ekonomski propada jer se pretvara u provincijski pograni�ni grad dr�ave kojoj ne pripada i kojoj ne treba. Gradsku arhitekturu ovog razdoblja obilje�ila su dva nebodera - Rije�ki i Su�a�ki.
Kraj drugog svjetskog rata otvara politi�ko pitanje vezano uz Rijeku; Rijeka vra�ena Hrvatskoj 1947. godine.
Iza II. svjetskog rata Rijeka postaje tranzitno-turisti�ko, upravno, trgova�ko, industrijsko, kulturno i sveu�ili�no sredi�te.
Od 1970. u Rijeku se sti�e i zra�nim putem. AERODROM "RIJEKA" na otoku Krku. Revitalizacija Staroga grada zapo�ela je �ezdesetih godina prema zamisli rije�kog arhitekta Igora Emilija (detalj iz Starog grada). Nakon obnove �ezdesetih godina Gradina je i prostor kulturno-umjetni�kih manifestacija.
1973. godine Rijeka je postala sveu�ili�ni centar. Sjedi�te REKTORATA u nekada�njoj Su�a�koj vije�nici.
Nakon neobi�ne i �vornate, nemirne pro�losti Rijeka ulazi u XXI. stolje�e u dr�avi kojoj pripada - Republici Hrvatskoj.